Šta piše u nacrtu novog ustava \u010dije je pisanje zavrsio ekspertski tim i proslijedio crnogorskoj skupštini.<\/p>\n
Pi\u0161e: Pobjeda<\/strong><\/em><\/p>\n Dosljedna razrada koncepta gra\u0111anske dr\u017eave zasnovane, na jednakim pravima i suverenitetu svih njenih gra\u0111ana, racionalizovan parlamentarni sistem vlasti, crnogorski kao slu\u017ebeni jezik i ravnopravan polo\u017eaj svih vjerskih zajednica, osnovne su odrednice ekspertskog teksta ustava Crne Gore, koji je Savjet za ustavna pitanja dostavio crnogorskoj skupštini.<\/p>\n Kako je Pobjedi<\/em> potvrdio predsjednik Savjeta za ustavna pitanja Mijat Šukovi\u0107, koncepcija gra\u0111anske dr\u017eave sprovedena je kroz \u010ditav ustavni tekst, kroz odredbe o ljudskim pravima i slobodama, organizaciji vlasti, na\u010dinu odlu\u010divanja i donošenja zakona, kao i odredbe koje se odnose na budu\u0107u promjenu ustava.<\/p>\n -Polaze\u0107i od toga da su gra\u0111ani jednakopravni i u politi\u010dkim i u li\u010dnim pravima, bez obzira na nacionalnost, vjeru i sva druga svojstva, ekspertskim tekstom ustava utvr\u0111eno je da nijedan narod nije konstitutivan, ve\u0107 element konstitutivnosti imaju isklju\u010divo gra\u0111ani kao nosioci suvereniteta, kazao je Šukovi\u0107. <\/p>\n Otuda je i utvr\u0107eno da je Crna Gora dr\u017eava zasnovana na suverenitetu gra\u0111ana, ustavom ograni\u010denoj vlasti, vladavini prava, i definisana kao dr\u017eava znanja koja \u0107e obavljanje stru\u010dnih poslova provjeravati prema principu profesionalnosti, kompetentnosti i kredibilnosti, a ne po nacionalnom ili bilo kojem drugom kriterijumu, kazao je Šukovi\u0107. <\/p>\n U ekspertskom tekstu ustava, prema njegovim rije\u010dima , posebno su konstatovana manjinska prava kojima se obezbje\u0111uje identitet i unapre\u0111ivanje identiteta manjina. Šukovi\u0107 je kazao da je , tako\u0111e, dat, osnov da se zakonom mogu ta prava i dalje širiti ,zavisno od potreba manjina i ukupne društvene situacije.<\/p>\n Ovaj ustavni tekst ni u \u010demu ne nala\u017ee promjenu postoje\u0107eg Zakona o manjinama niti spre\u010dava da se on mo\u017ee dodatno dogra\u0111ivati, istakao je profesor Šukovi\u0107.<\/p>\n On je precizirao da je u tekstu ustava utvr\u0111eno da je crnogorski jezik u slu\u017ebenoj upotrebi, a da je regulisan jednak polo\u017eaj CPC i svih crkava i vjerskih zajednica.<\/p>\n – Pošlo se od prava gra\u0107ana na slobodu vjeroispovijesti, ne ulaze\u0107i u kanonska odre\u0107enja i prava, jer se kanonima rješavaju odnosi medju vjerskim zajendicama i crkvama, a oni nikako ne mogu uslovljavati dr\u017eavu da ona, zavisno od tih regula, odre\u0111uje polo\u017eaj pojedinih crkava i vjerskih zajednica, naglasio je Šukovi\u0107. <\/p>\n Parlamentarni sistem utvr\u0111en kao oblik organizacije vlasti sa svim onim karakteristikama koji se u teoriji naziva racionalizovanim, a odba\u010deno je mišljenje o mikrodr\u017eavi kao doktrinarnoj tvorevini koja bi, prema mišljenju Savjeta, bila stranputica za Crnu Goru.<\/p>\n Ekspertski ustavni tekst predvi\u0111a da se predsjednik dr\u017eave bira u parlamentu, a alternativa je neposredni izbor. Pri tom, alternativa nije bila izuzeto mišljenje \u010dlanova Savjeta ve\u0107 ostavljena mogu\u0107nost za dodatnu analizu o tome kojoj opciji dati prednost prilikom kona\u010dnog definisanja.<\/p>\n Prema Šukovi\u0107evim rije\u010dima, predlo\u017eene su dodatne ingerencije parlamenta, koji bi imao ovlaš\u0107enje da tra\u017ei od vlade i ministarstava izvještaje o sprovo\u0111enju zakona. S druge strane, ja\u010da pozicija i vlade u dijelu operativnih poslova. <\/p>\n Zadr\u017eana je odredba o ekološkoj dr\u017eavi, a u pogledu na\u010dina promjene ustava, definisano je da promjene osnovnih ustavnih principa i odredbi o bira\u010dkom pravu mo\u017ee biti kona\u010dna poslije provedenog postupka samo ako su ih gra\u0111ani na referendumu odobrili. <\/p>\n Ekspertski tekst ustava kojeg su jednoglasno podr\u017eali svi \u010dlanovi Savjeta koji su u\u010destvovali u radu, bi\u0107e integralno objavljen na sajtu ovog tijela kada to odobri parlament, pojasnio je Šukovi\u0107, naglašavaju\u0107i da on prezentuje osnovnu informaciju bez dodatne argumentacije o pojedinim odredbama, o kojima \u0107e biti prostora tokom jednomjese\u010dne javne debate. <\/p>\n Referendum niko nije imao namjeru da briše -O svim ostalim pitanjima iz nadle\u017enosti parlamenta uvijek se mo\u017ee raspisati referednum. Apsurdna je i besmislena bila pri\u010da koja je posljednjih dana pratila rad ekspertskog tijela da \u0107emo predlo\u017eiti ukidanje referenduma kao ustavne kategorije i prava gra\u0111ana, naglasio je Šukovi\u0107.<\/p>\n U preambuli ekspertskog teksta ustava , ina\u010de, konstatuje se da je Crna Gora nezavisna nakon referenduma i da se ustav radi za nezavisnu dr\u017eavu. Pitanje o tome na koji na\u010din \u0107e se ustav donositi i kojom ve\u0107inom je stvar ustavotvorne skupštine, koja \u0107e to propisati zakonom, a ne nikako eksperata niti predlo\u017eenog ustavnog teksta, zaklju\u010dio je Šukovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Šta piše u nacrtu novog ustava \u010dije je pisanje zavrsio ekspertski tim i proslijedio crnogorskoj skupštini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46166","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46166"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46166\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/em>
Prema ekspertskom tekstu ustava Crne Gore, parlament o svakom pitanju iz svog djelokruga mo\u017ee raspisati referendum, ako ocijeni da je to potrebno. Izuzetak od tog pravila, isti\u010de Šukovi\u0107, odnosi se na usvajanje zakona o bud\u017eetu i poreskih zakona gdje gra\u0111ani ne mogu ocjenjivati jer usvajanje takvih akata tra\u017ei stru\u010dne i kompetentne analize.<\/p>\n