{"id":46163,"date":"2006-09-23T12:52:15","date_gmt":"2006-09-23T12:52:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46163"},"modified":"2006-09-23T12:52:15","modified_gmt":"2006-09-23T12:52:15","slug":"od-valentine-terjeskove-do-svemirske-turistice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/09\/23\/od-valentine-terjeskove-do-svemirske-turistice\/","title":{"rendered":"Od Valentine Terje\u0161kove do svemirske turistice"},"content":{"rendered":"

Sedam hrabrih \u017eena na prakti\u010dan su na\u010din opovrgle tezu jednog od prvih i najiskusnijih ameri\u010dkih astronauta Johna Glenna – da \u017eenama nije mjesto u svemiru.<\/p>\n

Pi\u0161e: Lidia \u010cerni\/Vjesnik<\/strong><\/em><\/p>\n

Tako sam sretna što sam ovdje, uskliknula je Anousheh Ansari<\/strong> ulaze\u0107i u ruski svemirski brod Sojuz<\/em> koji ju je 14. rujna odvezao u svemir. Kartu do Me\u0111unarodne svemirske postaje ta je Amerikanka iranskog podrijetla platila 20 milijuna dolara.<\/p>\n

Tako je ruski svemirski brod prema Me\u0111unarodnoj svemirskoj stanici poveo prvu svemirsku turisticu kojoj su društvo radili i dva astronauta, Rus i Amerikanac. <\/p>\n

\"Anousheh<\/strong>Anousheh Ansari <\/strong>postala je tako \u010detvrti turist u svemiru i prva \u017eena koja se po\u010dastila takvim putovanjem, ima 38 godina i vrlo je uspješna poslovna \u017eena, na \u010delu je tvrtke Telecom Technologies<\/em>. Ansari je ove godine po\u010dela s treninzima za put u svemir, jer je trebala poletjeti u travnju 2007., no poletjela je sada jer Japanac Daisuke Enomoto, koji je trebao letjeti ovaj put, nije prošao medicinske testove ruske svemirske agencije Roskosmos<\/em>. <\/p>\n

Tako se Ansari pridru\u017eila plejadi \u017eena koje su svojom hrabroš\u0107u i odlu\u010dnoš\u0107u obilje\u017eile svemirska istra\u017eivanja od samih po\u010detaka, krajem pedesetih i po\u010detkom šezdesetih godina prošlog stolje\u0107a. U 159 ameri\u010dkih i 118 ruskih »svemirskih šetnji« sudjelovalo je tek sedam \u017eena. <\/p>\n

Prva od njih bila je hrabra ruska padobranka \"Valentina<\/strong>, koja je pobijedila na natjecanju za svemirski program. U to su vrijeme, krajem pedesetih, padobranski treninzi bili va\u017ean dio obuke budu\u0107ih sovjetskih astronauta, jer su oni uklju\u010divali izbacivanje iz svemirskog broda padobranom pri povratku u Zemljinu atmosferu.<\/p>\n

Ljubav prema svemiru i njezine kvalifikacije ponukale su Valentinu da se pismeno obrati Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi koje je upoznala sa svojim padobranskim sposobnostima i \u017eeljom za sudjelovanjem u svemirskom programu. Godine 1962. pozvana je u Zvjezdani Grad nedaleko od Moskve da zapo\u010dne s pripremama za svemirski let. Tamo je bila podvrgnuta rigoroznim treninzima u izolaciji, letovima u beste\u017einskom stanju, upravljanju mlaznim letjelicama i skakanju padobranom u svemirskom odjelu. Nakon devet mjeseci treniranja dodijeljen joj je \u010din potporu\u010dnice. <\/p>\n

Zanimljivo je da je Terješkova bila izabrana me\u0111u 400 kandidatkinja koje su se tako\u0111er prijavile za po\u010detak priprema. <\/p>\n

Sljede\u0107a koja se vinula u svemirska prostranstva bila je Svjetlana Savitska, 19 godina iza Terješkove.<\/p>\n

S Bajkonura u Kazahstanu 16. lipnja 1963. godine Terješkova je lansirana u svemir brodom Vostok 6<\/em>. Nakon tri dana i 48 kru\u017eenja oko Zemlje, Terješkova se izbacila iz broda i padobranom i spustila na Zemlju. Letjela je tjedan dana prije odr\u017eavanja moskovske me\u0111unarodne konferencije \u017eena na kojoj su joj svoje priznanje odali izme\u0111u ostalih i engleska kraljica Elizabeta II. i tadašnji sovjetski premijer Nikita Hruš\u010dov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših dr\u017eavnih po\u010dasti.<\/p>\n

\"SvetlanaDruga Ruskinja, Svetlana Savitska<\/strong> prva je \u017eena koja je hodala svemirom. Zbilo se to 25. lipnja 1984. godine kad je zajedno s kolegom Vladimirom Dzanibekovom, »lebdjela« u svemiru tri i pol sata. Bio je to dio misije Sojuz T-12<\/em> u kojem je sudjelovao i drugi njezin kolega Igor Petrovich. Nakon ovog uzbudljivog iskustva, Svjetlana se povukla i radila kao šefica dr\u017eavne institucije »Dizajneri u energiji« u energiji, te je postala \u010dlanica ruske Dume 1989. godine. <\/p>\n

Elena Kondakova<\/strong> tre\u0107a je Ruskinja koja je letjela u svemir. Ta ro\u0111ena moskovljanka izabran je za astronauticu 1989., kada je i završila svoj trening na najuglednijem ruskom svemirskom Gagarin Cosmonaut Centru 1990. godine i kvalificirala se za astronauta. \"ElenaPrvi je put poletjela u svemir Soyuzom TM-20<\/em>, na rusku svemirsku postaju Mir; u rujnu 1994. godine. Boravak je trajao sve do o\u017eujka 1995. i tih je 169 dana provedenih u svemiru bilo, kako je kasnije priznala, nezaboravno iskustvo koje je podijelila i s ameri\u010dkim kolegom Normanom Thagardom i Nijemcem Ulfom Merboldom. 1997. godine Elena se pridru\u017euje posadi ameri\u010dkog Shuttlea<\/em> koji je pristao uz ruski Mir<\/em>. Elena je sve zajedno u svemiru provela 178 dana. <\/p>\n

\"SallyPrva Amerikanka koja je poletjela u svemirska prostranstva na shuttleu Challenger<\/em> 1983. godine bila je Sally Ride<\/strong>, kao stru\u010dnjak za upravljanje roboti\u010dkom rukom. Godine 1986. spremala se za svoju tre\u0107u svemirsku misiju kad je raketoplan Challenger<\/em> eksplodirao. Za dva leta na misijama space shuttlea provela je više od 350 sati u svemiru i postala tako prva \u017eena koja je primljena u ameri\u010dki Muzej velikana svemirskih istra\u017eivanja. Kasnije je sudjelovala u radu odbora koji je istra\u017eivao tragediju Challengera<\/em>, a uklju\u010dena je i u istragu o tragediji Columbije<\/em>.<\/p>\n

Upravo na Columbiji <\/em>su stradale i dvije \u017eene, Amerikanka indijskog podrijetla Kalpana Chawla<\/strong> i Laurel Clark<\/strong>. <\/p>\n

\"Kalpana<\/div>\n
\"Laurel<\/div>\n

Kalpana je bila najiskusniji astronaut u raketoplanu Columbia<\/em> s gotovo 400 sati provedenih u svemiru, dok je Laurel Clark bila pripadnica ameri\u010dke ratne mornarice i brodska kirurginja kojoj je to bila prva, ali na\u017ealost i zadnja misija. <\/p>\n

\"EileenEileen Collins<\/strong> je 1995. godine postala prva \u017eena koja je upravljala ameri\u010dkim raketoplanom. Dvije i pol godine nakon nesre\u0107e raketoplana Columbia <\/em>2003. godine, Eileen je vodila Discoveryjevu<\/em> sedmero\u010dlanu posadu na Me\u0111unarodnu svemirsku postaju. Kad joj je bilo 19 godina, otišla je u zra\u010dnu luku i rekla instruktorima letenja da ne\u0107e oti\u0107i dok je ne nau\u010de letjeti. Njezini snovi su se po\u010deli ostvarivati. Eileen je 1991. godine postala astronautica u ameri\u010dkoj Nacionalnoj aeronauti\u010dkoj i svemirskoj upravi, NASA-i. Ispunjavala je, naime, sve uvjete za astronauta i bila jedna od prvih \u017eena koja je upravljala borbenim zrakoplovima te jedna od prvih \u017eena probnih pilota u SAD-u. Bila je odabrana za NASA-inu astronauticu kao pilot.<\/p>\n

Još jedna Amerikanka, Heidemarie Stefanyshyn-Piper<\/strong> pridru\u017eila se neki dan maloj, ali elitnoj skupini \u017eena koje su dobile priliku »hodati svemirom«, kako NASA popularno zove izlaske u svemir. <\/p>\n

\"HeidemarieDosad je na 159 ameri\u010dkih »svemirskih šetnji« sudjelovalo tek šest \u017eena, a od 118 ruskih izlazaka u svemir samo je jedan obavila \u017eena – Heidemarie Stefanyshyn-Piper, koja je tako postala osma \u017eena u povijesti koja je dobila priliku »lebdjeti« u svemiru. Uz kolegu Joea Tannera izvukla se iz shuttlea Atlantis<\/em>, kako bi ugradili nov dodatak na oplatu Me\u0111unarodne svemirske postaje. To je bila prva u nizu od triju pozorno planiranih svemirskih šetnji koje je posada Atlantisa obavila tijekom 11 dana misije \u010diji je glavni cilj bio da se na Me\u0111unarodnu svemirsku postaju pri\u010dvrsti nov dio te\u017eak više od 17 tona. <\/p>\n

Ove hrabre \u017eene na prakti\u010dan su na\u010din opovrgle tezu jednog od prvih i najiskusnijih ameri\u010dkih astronauta Johna Glenna – da \u017eenama nije mjesto u svemiru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sedam hrabrih \u017eena na prakti\u010dan su na\u010din opovrgle tezu jednog od prvih i najiskusnijih ameri\u010dkih astronauta Johna Glenna – da \u017eenama nije mjesto u svemiru.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46163","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46163"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46163\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}