{"id":46141,"date":"2006-09-01T12:55:50","date_gmt":"2006-09-01T12:55:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46141"},"modified":"2006-09-01T12:55:50","modified_gmt":"2006-09-01T12:55:50","slug":"gdje-je-crna-gora-na-evroatlantskom-putu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/09\/01\/gdje-je-crna-gora-na-evroatlantskom-putu\/","title":{"rendered":"Gdje je Crna Gora na evroatlantskom putu?"},"content":{"rendered":"<p>Zvani\u010dan zahtjev Crne Gore za prijem u Partnerstvo za mir otvara, izme\u0111u ostalog, i pitanje u kolikoj mjeri prisustvo Rusije mo\u017ee komplikovati put Crne Gore u evroatlantske institucije.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Slavica Brajovi\u0107\/RFE<\/strong><\/em><\/p>\n<p>To je bila i jedna od tema razgovora sa profesorom Politi\u010dkih nauka zagreba\u010dkog Sveu\u010dili&scaron;ta i predsjednikom Atlantskog saveza Hrvatske Radovanom Vukadinovi\u0107em.&nbsp;<\/p>\n<p>RSE: Gospodine Vukadinovi\u0107u, &scaron;ta \u0107e konkretno za Crnu Goru zna\u010diti \u010dlanstvo u Partnerstvu za mir? Kakve obaveze, kakve koristi? <\/p>\n<p>VUKADINOVI\u0106: To je prva stepenica kojom su ulazi prema svim ostalim fazama. Ako govorimo o tim stepenicama onda je Partnerstvo za mir prva, nakon toga je ulazak u NATO i kao ona krajnja to je ulazak u Evropsku uniju. To je potez koji je dobar i koji je do&scaron;ao u pravome trenutku. Njime Crna Gora pokazuje da je zainteresirana za evrointegracije u pravome smislu te rije\u010di i naravno ulaskom u Partnerstvo za mir ona se \u017eeli svrstati zajedno sa svim ostalim evropskim dr\u017eavama koje i jesu \u010dlanice NATO-a i koje nisu \u010dlanice NATO-a, a koje smatraju da u jednom takvom zajedni\u010dkom okru\u017eenju mogu uspostaviti jednu sigurnost u evropskom prostoru., da se mogu isto tako me\u0111usobno pomagati i ono &scaron;to je najva\u017enije da prihva\u0107aju odre\u0111ena politi\u010dka zajedni\u010dka na\u010dela.<\/p>\n<p>RSE: Ima li \u010dlanstvo neke negativne prate\u0107e pojave?<\/p>\n<p>VUKADINOVI\u0106: Ja bi rekao da do sada niti jedna zemlja koja je u&scaron;la u Partnerstvo za mir nije mogla osjetiti te negativne strane. Negativne strane bi mogle biti u tome &scaron;to sve aktivnosti koje su vezane uz Partnerstvo za mir svaka zemlja samostalno finansira. To konkretno zna\u010di, ako se organiziraju neki zajedni\u010dki manevri onda svaka zemlja sudjeluje sa svojim snagama i snosi tro&scaron;kove, ako se &scaron;alju odre\u0111ene misije onda se, tako\u0111e, to finansira iz vlastitoga bud\u017eeta.<\/p>\n<p>RSE: Ho\u0107e li \u010dlanstvo u Partnerstvu uticati na poziciju Crne Gore u regiji, odnosno u odnosu sa susjedima?<\/p>\n<p>VUKADINOVI\u0106: Mislim da \u0107e to jako mnogo zna\u010diti ovoga trenutka. Ako Crna Gora bude primljena, a nema razloga da ne bi bila primljena u Partnerstvo za mir, ostaju svega dvije zemlje koje su stanovito &bdquo;crna rupa&quot; u evropskim relacijama &#8211; to je Srbija i Bosna i Hercegovina koje su izvan Partnerstva za mir. Crna Gora, kada bude primljena, treba vrlo brzo i\u0107i i dalje i nastojati se priklju\u010diti onoj skupini koju nazivamo &bdquo;A3&quot;, a to su tri zemlje, tako\u0111e, koje su u Partnerstvu za mir: Albanija, Hrvatska i Makedonija.<\/p>\n<p>RSE: Govorite o Jadranskoj povelji?<\/p>\n<p>VUKADINOVI\u0106: Tako je. To je jedna izvanredna prilika da se i \u010detvrta zemlja pojavi. Dakle, da Crna Gora ima formalne uvjete da se pojavi kao \u010detvrta zemlja i da zatra\u017ei i \u010dlanstvo u Jadranskoj povelji .<\/p>\n<p>RSE: Kako komentari&scaron;ete u sklopu ovih okolnosti \u010dinjenicu da je na nedavnom susretu \u0110ukanovi\u0107 Putin bilo rije\u010di i o vojnotehni\u010dkoj saradnji Podgorice i Moskve?<\/p>\n<p>VUKADINOVI\u0106: Iz daljine je vrlo te&scaron;ko odgovoriti na to pitanje &scaron;to to podrazumijeva. Ono se mo\u017ee interpretirati na nekoliko na\u010dina. Mo\u017ee biti govora o jednom nastavku one saradnje koja se sprovodila u pogledu remonta nekada&scaron;njih sovjetskih a sada ruskih brodova u Boki Kotorskoj, mo\u017ee se govoriti o pru\u017eanju neke vojnotehni\u010dke pomo\u0107i novoj vojsci koja \u0107e se uspostaviti u Crnoj Gori ako postoji potreba za time, mo\u017ee se govoriti i o tome da postoji \u017eelja mo\u017eda nekih ruskih krugova da se koristi Boka Kotorska kao odre\u0111ena pomorska baza. Saop\u0107enje je prili\u010dno pitijsko i pod tom vojnotehni\u010dkom suradnjom mo\u017eete imati razli\u010dite stvari i razmi&scaron;ljanja o tome &scaron;ta bi to konkretno trebalo zna\u010diti. U svakom slu\u010daju, mislim da je opredeljenje Crne Gore za euroatlantizam jasno izra\u017eeno i od premijera \u0110ukanovi\u0107a i od predsjednika Vujanovi\u0107a i prema tome, ako je to glavno opredjeljenje onda mislim da razgovarati o nekim vojnim bazama ili o nekome davanju nekih posebnih privilegiranih vojnih pozicija bilo kojoj zemlji koja nije u ovoj grupaciji &scaron;to se ti\u010de NATO-a, da bi bilo vrlo lo&scaron;e.<\/p>\n<p>RSE: Da li \u010dinjenica da je Rusija investirala oko dvije milijarde dolara u Crnu Goru, tada se procjenjuje da \u0107e ruske firme ubrzo kontrolisati skoro 50% privrednog potencijala Crne Gore, komplikuje crnogorski put ka NATO-u?<\/p>\n<p>VUKADINOVI\u0106: O\u010dito je da je tu potrebno razdvojiti nekoliko elemenata. U ekonomskom pogledu, \u010dini se, da je do sada ruska strana bila vi&scaron;e zainteresirana od drugih zemalja, da je koriste\u0107i razli\u010dite i veze i sentimente i poznanstva da je bila u prilici investirati u Crnu Goru, ja sam nedavno na&scaron;ao neki podatak da je navodno 42% ukupnih investicija u Crnoj Gori ruskoga porijekla, &scaron;to je za jednu malu zemlju prili\u010dno, ne mo\u017eda opasno, ali na neki na\u010din signalizira mogu\u0107nosti odre\u0111enih opasnosti. Naime, bez obzira o kojoj dr\u017eavi se danas radi jednostrano vezivanje nije dobro. Osim toga, Crna Gora ima mogu\u0107nosti da se nasloni na nekoliko dr\u017eava. Crna Gora i u svom geografskom pogledu mo\u017ee razvijati odre\u0111ene veze i tu mislim da bi trebalo i\u0107i na jednu diverzifikaciju, tra\u017eiti mogu\u0107nosti suradnje tamo gdje su oni najpovoljniji za Crnu Goru, ne odbijati ni&scaron;ta &scaron;to dolazi iz Rusije, ako je ono stvarno najbolje, me\u0111utim, preveliko vezivanje u ekonomskom pogledu moglo bi zna\u010diti to da se na politi\u010dkom planu postavljaju odre\u0111eni zahtjevi. Rusija je u situaciji kada ona zapravo niti je za NATO niti je protiv NATO-a. To je jedna pozicija koju sebi mo\u017ee dopustiti tako velika zemlja kao &scaron;to je Rusija. Me\u0111utim, Crna Gora je u drugoj situaciji. Crnoj Gori na ovome prostoru i sa onim promjenama koje \u0107e se jo&scaron; doga\u0111ati u susjedstvu, mislim na Kosovo, mislim na razvijanje i kosovsko albanskih veza, ulazak u NATO kao jednu sigurnosnu zajednicu je apsolutno conditio sine quanon . Bez toga mislim da nema nekoga opstanka i budu\u0107nosti Crne Gore, pa i ako ho\u0107ete, \u010dak niti mira na ovim prostorima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zvani\u010dan zahtjev Crne Gore za prijem u Partnerstvo za mir otvara, izme\u0111u ostalog, i pitanje u kolikoj mjeri prisustvo Rusije mo\u017ee komplikovati put Crne Gore u evroatlantske institucije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46141","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46141"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46141\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}