{"id":46138,"date":"2006-08-29T10:30:26","date_gmt":"2006-08-29T10:30:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46138"},"modified":"2006-08-29T10:30:26","modified_gmt":"2006-08-29T10:30:26","slug":"tara-nije-domaca-reka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/08\/29\/tara-nije-domaca-reka\/","title":{"rendered":"Tara nije doma\u0107a reka"},"content":{"rendered":"<p>Posle osamostaljenja Crne Gore i raspada dr\u017eavne zajednice Srbija i Crna Gora bilo je nu\u017eno da se pojedini ud\u017ebenici usklade sa nastalom situacijom. Najve\u0107i problem je bio sa ud\u017ebenicima iz geografije.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Stana Risti\u0107\/Politika<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Jer, otad\u017ebina je, kako u razgovoru za Politiku ka\u017ee profesor dr Rado&scaron; Lju&scaron;i\u0107, direktor Zavoda za ud\u017ebenike i nastavna sredstva Srbije, najve\u0107a vrednost koju jedan narod mo\u017ee da ima, a ona podrazumeva i odre\u0111enu teritoriju. Iz toga, dodaje on, proizilazi i vrednost geografije koja prou\u010dava teritorije, a samim tim i va\u017enost ud\u017ebenika iz geografije.<\/p>\n<p>Zavod je bio u vremenskom tesnacu, do po\u010detka &scaron;kolske godine morali su da se &scaron;tampaju ud\u017ebenici iz geografije prilago\u0111eni novonastaloj situaciji. Osim toga, autori postoje\u0107a dva ud\u017ebenika iz geografije &#8211; Miodrag Milo&scaron;evi\u0107 za osmi razred osnovne &scaron;kole i Dragan Rodi\u0107 za tre\u0107i razred gimnazije &#8211; vi&scaron;e nisu bili me\u0111u \u017eivima, a Zavod za ud\u017ebenike je morao da vodi ra\u010duna da ne povredi autorska prava pisaca postoje\u0107ih ud\u017ebenika. Zbog svega navedenog, konsultovani su predstavnici Ministarstva prosvete i Geografskog fakulteta.<\/p>\n<p><strong>Srbi van granica&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Podaci o Crnoj Gori u ud\u017ebeniku iz geografije za osmi razred osnovne &scaron;kole, ali i u onom za tre\u0107i razred gimnazije, koji su ranije bili &bdquo;rasuti&quot; po celom ud\u017ebeniku, sada su grupisani u posebna poglavlja u kojima se izu\u010davaju teritorije van granica na&scaron;e zemlje. Dakle, materija je, kako ka\u017ee dr Lju&scaron;i\u0107, pregrupisana. Ilustracije radi, reke koje su bile &bdquo;zajedno&quot; dok je postojala SCG, sada su posebno reke u Srbiji, a posebno one koje teku Crnom Gorom. Sli\u010dno je i sa podacima o stanovni&scaron;tvu, privredi&#8230;<\/p>\n<p>U ud\u017ebeniku iz geografije za osmi razred osnovne &scaron;kole, u posebnom poglavlju pod nazivom&nbsp; &bdquo;Srbi van granica na&scaron;e zemlje&quot;, sada se nalaze odeljci &#8211; &bdquo;Republika Srpska&quot;, &bdquo;Crna Gora&quot; i &bdquo;Srbi u Republici Hrvatskoj&quot;.<\/p>\n<p>Poglavlje &bdquo;Teritorije na kojima \u017eive Srbi van Srbije&quot; u ud\u017ebeniku za tre\u0107i razred gimnazije op&scaron;irnije je od onog u ud\u017ebeniku za osmi razred osnovne &scaron;kole. Naime, u ud\u017ebeniku za tre\u0107i razred gimnazije &scaron;tampani su slede\u0107i odeljci: &bdquo;Crna Gora&quot;, &bdquo;Republika Srpska &#8211; Severna i severozapadna Bosna&quot;, zatim &bdquo;Isto\u010dna Hercegovina, isto\u010dna Bosna i Semberija&quot;, &bdquo;Srbi u Republici Hrvatskoj&quot; i &bdquo;Srpske zajednice u zemljama Evrope, Amerike, Afrike, Azije i Okeanije&quot;.<\/p>\n<p>\u010cinjenica, podse\u0107a dr Rado&scaron; Lju&scaron;i\u0107, da oko \u010detiri miliona Srba \u017eivi u rasejanju, a &scaron;to je tre\u0107ina svih Srba, ukazuje na potrebu da u ud\u017ebenicima iz geografije postoje podaci o tim na&scaron;im ljudima, zatim o vremenima kad su se iseljavali, ali i o tome kako Srbi \u017eive u rasejanju. Va\u017eno je, isti\u010de on, da deca u matici znaju gde ima na&scaron;eg \u017eivlja, ali i da deca iz pojedinih zemalja u rasejanju znaju osnovne podatke o Srbima u matici. Jer, to je, po dr Lju&scaron;i\u0107u, bitno za odr\u017eavanje na&scaron;eg identiteta, na&scaron;eg jezika i kulture.<\/p>\n<p><strong>Istorija nije menjana<\/strong><\/p>\n<p>Za na&scaron;u decu u dijaspori Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva Srbije &scaron;tampa bukvare, \u010ditanke i &scaron;kolsku lektiru. To je, ka\u017ee na&scaron; sagovornik, bitno da deca od &bdquo;malih nogu&quot; u\u010de maternji jezik. Zavod &scaron;tampa i lektiru za odrasle u dijaspori, za one koji su delimi\u010dno zapostavili svoj jezik i kulturu. <\/p>\n<p>Na&scaron; sagovornik ka\u017ee da, na\u017ealost, ni u jednom od pomenuta dva ud\u017ebenika nema ni&scaron;ta o Srbima na teritoriji Makedonije i obe\u0107ava da \u0107e Zavod tu gre&scaron;ku ispraviti naredne godine. Ina\u010de, za &scaron;kolsku 2007\/08. godinu Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva Srbije priprema potpuno nove ud\u017ebenike iz geografije.<\/p>\n<p>Kako ka\u017ee Lju&scaron;i\u0107, bi\u0107e raspisani potrebni konkursi i odabrani najbolji autori, koji \u0107e imati dovoljno vremena da napi&scaron;u nove ud\u017ebenike.<\/p>\n<p>Za razliku od ud\u017ebenika iz geografije, ud\u017ebenici iz istorije nisu menjani zbog osamostaljivanja Crne Gore. Jer, kako ka\u017ee na&scaron; sagovornik, o tome \u0107e se u\u010diti kad &bdquo;na red&quot; do\u0111u doga\u0111aji iz najnovije istorije, pa i oni iz 2006. godine.<\/p>\n<p>Ono &scaron;to se svake godine doga\u0111a to je \u010dinjenica da se ud\u017ebenici za osnovnu &scaron;kolu prilago\u0111avaju reformi &scaron;kolstva. Ove godine su od&scaron;tampani ud\u017ebenici za novi, reformisani program za \u010detvrti razred osnovne &scaron;kole. Idu\u0107e su na redu novi ud\u017ebenici za peti razred. To \u0107e tako i\u0107i dok se ne zavr&scaron;i reforma osnovnog obrazovanja. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posle osamostaljenja Crne Gore i raspada dr\u017eavne zajednice Srbija i Crna Gora bilo je nu\u017eno da se pojedini ud\u017ebenici usklade sa nastalom situacijom. Najve\u0107i problem je bio sa ud\u017ebenicima iz geografije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46138","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46138","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46138"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46138\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}