{"id":46132,"date":"2006-08-19T23:04:24","date_gmt":"2006-08-19T23:04:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46132"},"modified":"2006-08-19T23:04:24","modified_gmt":"2006-08-19T23:04:24","slug":"beogradske-godine-ubijanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/08\/19\/beogradske-godine-ubijanja\/","title":{"rendered":"Beogradske godine ubijanja"},"content":{"rendered":"<p>Pro&scaron;lo je 15 godina od prvog ubistva u Beogradu izvr&scaron;enog automatskim oru\u017ejem iz zasede, koja \u0107e neko od ma&scaron;tovitih novinara kasnije prozvati &quot;sa\u010deku&scaron;ama&quot;.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Milan Galovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Tog 3. avgusta 1991. godine u Ulici Milana Raspopovi\u0107a na Vo\u017edovcu ubijen je Branislav Mati\u0107 Beli. Izvr&scaron;ioci su koristili automatske pu&scaron;ke i nosili su maskirne uniforme, bilo je to vreme po\u010detka krvavog raspada Jugoslavije koji je trajno promenio i ovda&scaron;nje podzemlje. Beli je bio u sumnjivim poslovima, ali je bio i finansijer Srpske garde i SPO, tada najja\u010de opozicione snage \u010diji \u0107e se predstavnici krajem te nesre\u0107ne decenije na\u0107i na ni&scaron;anu sli\u010dnih eskadrona smrti. Ubistvo Mati\u0107a, prvo u crnoj seriji koja se\u017ee do danas, nije rasvetljeno.<\/p>\n<p>Likvidacije u podzemlju su se nizale po\u010detkom devedesetih godina, kada su ubijeni Aleksandar Kne\u017eevi\u0107 Knele, Radojica Nik\u010devi\u0107, \u017dor\u017e Stankovi\u0107, Goran Vukovi\u0107&#8230; Svi zlo\u010dini izvedeni su prepoznatljivim &quot;rukopisom&quot;, izvr&scaron;ioci nijednog ubistva nisu otkriveni sve do egzekucije Gorana Marjanovi\u0107a zvanog Goksi Bomba&scaron;, izvr&scaron;ene 18. maja 1995. godine u jednom kafi\u0107u na Zvezdari.<\/p>\n<p>Vi&scaron;e ne terete Jocu Amsterdama<\/p>\n<p>Zbog masakra u lokalu, kada je ubijena i jedna devojka dok je vi&scaron;e osoba ranjeno, uhap&scaron;eni su biv&scaron;i policajci Bojan Milosavljevi\u0107 i Miodrag Prodanovi\u0107. Prona\u0111en je i &quot;hekler&quot; kojim je pucano, osu\u0111eni su na po 20 godina zatvora (kasnije je kazna smanjena na po 15 godina). Tokom su\u0111enja \u010dulo se da je ubistvo Goksija Bomba&scaron;a naru\u010dio tada malo poznati Sreten Joci\u0107 zvani Joca Amsterdam, za &scaron;ta im je obe\u0107ao po 25.000 nema\u010dkih maraka \u010dime je prvi put rasvetljena pozadina jedne &quot;sa\u010deku&scaron;e&quot;. Joci\u0107 je nekoliko godina kasnije uhap&scaron;en u Bugarskoj i izru\u010den Holandiji, odakle je posle odslu\u017eene kazne preba\u010den u Srbiju. Danas na slobodi \u010deka su\u0111enje za ubistvo Marjanovi\u0107a, neki svedoci su promenili iskaz a dosledan svojim re\u010dima ostao je samo Zoran \u0110or\u0111evi\u0107 koji tereti Jocu Amsterdama za prvu procesuiranu &quot;sa\u010deku&scaron;u&quot;.<\/p>\n<p>Tih godina u uli\u010dnom ratu na beogradskim ulicama sve \u010de&scaron;\u0107e ginu i policajci. \u017deljko Maksimovi\u0107 Maka, tada pripadnik paravojnih formacija, usred grada ubija policajca koji mu je pri&scaron;ao sa pi&scaron;toljem u ruci, sa namerom da ga legitimi&scaron;e. Sud je procenio da je re\u010d o nu\u017enoj samoodbrani, a za Maku \u0107e se tek \u010duti 2002. godine kada je njegova grupa optu\u017eena za likvidaciju policijskog generala Bo&scaron;ka Buhe. I danas je u bekstvu, kao i \u010dlanovi njegove grupe kojima je presuda poni&scaron;tena i ceo slu\u010daj vra\u0107en na ponovno su\u0111enje, s tim &scaron;to sada nema ko da sedi na optu\u017eeni\u010dkoj klupi.<\/p>\n<p>Likvidacije policajaca<\/p>\n<p>Prvi inspektor ubijen u klasi\u010dnoj &quot;sa\u010deku&scaron;i&quot; je Dragan Radi&scaron;i\u0107, likvidiran 1. februara 1996. godine ispred svoje zgrade na Karaburmi. Tri godine kasnije ubijeni su njegovi nekada&scaron;nji &scaron;efovi Milorad Vlahovi\u0107 Vlaja i Dragan Simi\u0107 Simke. U ovoj seriji te&scaron;kih zlo\u010dina, za MUP Srbije posebno je pora\u017eavaju\u0107a \u010dinjenica da nisu otkrivene ubice kolega. <\/p>\n<p>Tih godina izvr&scaron;en je niz likvidacija koje je te&scaron;ko pobrojati. Ubijeni su Rade \u0106aldovi\u0107 \u0106enta, Milan Roganovi\u0107 Rogo, Jusuf Buli\u0107 Jusa, Bojan Petrovi\u0107 dok je Vojislav Rai\u010devi\u0107 zvani Voja Amerikanac, kome se pripisuju neke &quot;sa\u010deku&scaron;e&quot;, nestao i pretpostavlja se da je mrtav. Najpoznatija likvidacija je svakako ubistvo \u017deljka Ra\u017enatovi\u0107a Arkana 15. januara 2000. godine.<\/p>\n<p>Crna serija nastavljena je i posle demokratskih promena u Srbiji. Tada se pojavio fantomski &quot;audi smrti&quot;, iz koga je smrt sejana &quot;kala&scaron;njikovima&quot;. Tek tokom akcije &quot;Sablja&quot;, pokrenutoj posle atentata na \u0110in\u0111i\u0107a, za ve\u0107inu tih zlo\u010dina optu\u017eeni su pripadnici &quot;zemunskog klana&quot; na \u010delu sa Miloradom Ulemekom Legijom, koji se terete za ubistvo Branislava Lainovi\u0107a Dugog, Zorana Uskokovi\u0107a Skoleta, Sredoja &Scaron;ljuki\u0107a &Scaron;ljuke, Jovana Guzijana Cunera&#8230; Su\u0111enje je u toku, ako bude zavr&scaron;eno osu\u0111uju\u0107im presudama bi\u0107e to, prvi put posle ubistva Goksija Bomba&scaron;a 1995. godine, da je neka &quot;sa\u010deku&scaron;a&quot; dobila sudski epilog.<\/p>\n<p>Kao &scaron;to su se nastavile posle istorijskih promena 5. oktobra 2000. godine, likvidacije su posle izvesnog zati&scaron;ja nastavljene i nakon akcije &quot;Sablja&quot;. <\/p>\n<p>Tako je 26. marta 2004. godine na Terazijama ubijen Branko Bulatovi\u0107, generalni sekretar Fudbalskog saveza SCG. Mesec i po dana ranije, u kafi\u0107u udaljenom nekoliko stotina metara dalje, ubijen je Dalibor Mateovi\u0107, brat Zvonka Mateovi\u0107a, klju\u010dnog svedoka Arkanove likvidacije. Branko Jeftovi\u0107 Jorga, koji je bio u &quot;Interkontinentalu&quot; u vreme tog zlo\u010dina, likvidiran je 30. oktobra 2004. godine. Biv&scaron;i &scaron;ef lozni\u010dke policije Vojislav Jeki\u0107, tako\u0111e svedok u tom procesu koji nije okon\u010dan pravosna\u017enom presudom, ubijen je 16. februara ove godine u Zemunu. Petnaest godina posle prve &quot;sa\u010deku&scaron;e&quot; &#8211; likvidacije Branislava Mati\u0107a Belog, kao da neki novi eskadroni smrti i dalje vrebaju svoje \u017ertve.<\/p>\n<p>Zlo\u010din i politika<\/p>\n<p>Prvi predstavnik izvr&scaron;ne vlasti Milo&scaron;evi\u0107eve Srbije koji je ubijen bio je general policije Radovan Stoji\u010di\u0107 Bad\u017ea, u to vreme vr&scaron;ilac du\u017enosti ministra unutra&scaron;njih poslova, likvidiran 11. aprila 1997. godine. U jesen te godine, 24. oktobra, ubijen je Zoran Todorovi\u0107 Kundak, generalni sekretar svemo\u0107nog JUL-a. Uz Vladana Kova\u010devi\u0107a Trefa, ubijenog po\u010detkom iste godine, bio je to tre\u0107i likvidirani bliski prijatelj vladaju\u0107eg para Milo&scaron;evi\u0107 &#8211; Markovi\u0107. <\/p>\n<p>Od rata 1999. godine, primetna je politi\u010dka pozadina ubistava. Tokom bombardovanja ubijen je novinar Slavko \u0106uruvija. U oktobru je poku&scaron;ano ubistvo Vuka Dra&scaron;kovi\u0107a na Ibarskoj magistrali, pri \u010demu su poginula \u010detiri istaknuta \u010dlana SPO. Poku&scaron;aj atentata na lidera ove partije ponovljen je u Budvi u junu slede\u0107e godine dok je u avgustu, pred sam krah Milo&scaron;evi\u0107evog re\u017eima, otet i ubijen Ivan Stamboli\u0107. Ubistvo \u0106uruvije je i danas misterija, dok su se zbog poku&scaron;aja ubistava Dra&scaron;kovi\u0107a i ubistva Stamboli\u0107a pred sudom na&scaron;li pripadnici JSO na \u010delu sa komandantom Miloradom Ulemekom Legijom, formacije \u010diji su \u010dlanovi izveli i atentat na premijera Zorana \u0110in\u0111i\u0107a. <\/p>\n<p>Atentat na ministra odbrane Pavla Bulatovi\u0107a, izvr&scaron;en u februaru 2000. godine, nije rasvetljen kao ni ubistvo direktora Jata \u017dike Petrovi\u0107a izvr&scaron;eno krajem aprila te godine.<\/p>\n<p>Politika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro&scaron;lo je 15 godina od prvog ubistva u Beogradu izvr&scaron;enog automatskim oru\u017ejem iz zasede, koja \u0107e neko od ma&scaron;tovitih novinara kasnije prozvati &quot;sa\u010deku&scaron;ama&quot;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46132","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46132"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46132\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}