Zašto je organizovani kriminal u zemljama regije i dalje puno bolje umre\u017een od dr\u017eavnih struktura koje ga mogu suzbijati samo zajedni\u010dkim naporima?<\/p>\n
Pi\u0161e: Ivica \u0110iki\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Kad je Gotovina uhapšen, Sanader je akcijski plan slu\u017ebeno proglasio okon\u010danim, a sve prikupljene informacije o kriminalnim tokovima – pospremljene su u duboke ladice s namjerom da budu zaboravljene. Zašto se \u010deka pritisak ili ultimatum EU-a da bi vlast krenula u obra\u010dun s kriminalom koji ju sistematski izjeda? Odgovor se, jednostavno, name\u0107e: zato što su sve dr\u017eave o kojima se govori u ovom tekstu, ili mo\u0107ni pojedinci iz re\u017eimskih struktura, više-manje va\u017eni protagonisti kriminalnih lanaca koji se prote\u017eu od Prištine do \u010cakovca, od Rovinja do Negotina<\/em><\/p>\n Jakša Cvitanovi\u0107 Cvik, osumnji\u010deni kor\u010dulanski narko-gazda i bjegunac od hrvatske policijske tjeralice, uspješni je nastavlja\u010d višegodišnje prakse kriminalaca iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a praksa se sastoji u ovome: policijsko-pravosudni ili suparni\u010dki progon u mati\u010dnoj zemlji izbjegava se skrivanjem u nekoj od dr\u017eava iz spomenutog \u010detverokuta, a takav manevar – pokazala su dosadašnja iskustva – definitivno odga\u0111a tamnovanje ili spašava glavu od o\u010dekivanih ataka bijesne kriminalne konkurencije. Sve u\u010destalije pribjegavanje ovoj metodi osobne zaštite kod vi\u0111enijih balkanskih gangstera ne govori samo o potpunom izostanku koordinacije me\u0111u represivnim slu\u017ebama navedenih dr\u017eava, nego je i ponajbolji pokazatelj dosegnutog stupnja umre\u017eenosti kriminalnih skupina što operiraju u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Podgorici: du\u017ee skrivanje u susjednoj zemlji zahtijeva, naime, ozbiljnu logistiku, a mre\u017eu pomaga\u010da nije pametno, i nije baš mogu\u0107e, podizati tamo gdje nikoga ne znate i gdje nikome ne mo\u017eete vjerovati.<\/p>\n To, uostalom, kazuju i poluslu\u017ebene policijske informacije o Cvitanovi\u0107evoj putanji nakon što su ga MUP-ovi djelatnici s Kor\u010dule pustili da se otisne u bijeg. Poslije kratkotrajnog skrivanja na Pelješcu, domogao se Neuma u Bosni i Hercegovini, a zatim se kretao po Mostaru, Širokom Brijegu, Jablanici i Konjicu, gdje mu se nalaze dugogodišnji partneri u unosnom poslu krijum\u010darenja i distribuiranja heroina, kokaina i marihuane: bosanskohercegova\u010dke novine bile su objavile informaciju da je Cvitanovi\u0107 jedan dio bijega proveo u dru\u017eenju s najpoznatijim sarajevskim gangsterom Ismetom Bajramovi\u0107em \u0106elom. Kad su se tamošnje novine raspisale o Cvikovu hercegova\u010dkom skrovištu i njegovim bosanskohercegova\u010dkim jatacima i partnerima, Kor\u010dulanin je – kazuju isti policijski podaci – zahvaljuju\u0107i narko-vezama u isto\u010dnoj Hercegovini (Trebinje i Bile\u0107a) našao novo stanište u Crnoj Gori. Iskustvo govori da se crnogorska policija – jednako kao ni prethodno bosanska, a identi\u010dna je situacija i u drugim slu\u010dajevima koji se doga\u0111aju u re\u010denom \u010detverokutu kojem svakako valja pridodati i Kosovo – ne\u0107e osobito pretrgnuti tragaju\u0107i za Cvitanovi\u0107em, osim ako ne po\u010dne razgranavati posao na tu\u0111em teritoriju, pa se tako zamjeri nekom poslovnom konkurentu s jakim vezama u policiji i tajnim slu\u017ebama.<\/p>\n Izbjegnute lisice<\/p>\n Nešto takvo dogodilo se Zvonku Luki\u0107u Bajici koji je potkraj prošloga tjedna uhapšen u gradi\u0107u Srbac na sjeveru Bosne, blizu granice s Hrvatskom: doti\u010dni hrvatski dr\u017eavljanin, ro\u0111en u Otoku Slavonskom, osumnji\u010den je da je bio organizator i suvlasnik priru\u010dne tvornice za proizvodnju nizozemske marihuane u spomenutom bosanskom mjestu, no tamošnja policija u proteklih nekoliko godina nije pokazivala interes da traga za Luki\u0107em, premda su i Hrvatska i Interpol za njim raspisali tjeralicu. Bajica je, naime, ozna\u010den vo\u0111om organizirane hrvatsko-bošnja\u010dke skupine koja je u nizozemsko podzemlje doturala krijum\u010dareno oru\u017eje svih fela i kalibara, a zauzvrat se snabdijevala sinteti\u010dkim drogama za hrvatsko tr\u017eište i sastojcima za uzgoj visokokvalitetne marihuane na improviziranim i zatvorenim planta\u017eama u Hrvatskoj i Bosni. Pripadnici skupine pohapšeni su istovremeno u Nizozemskoj i Hrvatskoj, a jedini koji je izbjegao lisicama bio je Zvonko Luki\u0107: sakrio se u BiH i tamo je, vjerojatno, mogao mirno provesti ostatak \u017eivota, da ga poslovni duh i nestašica novca nisu natjerali u novi poduzetni\u010dki pothvat s partnerima iz Republike Srpske. Slobode ga je koštala ili zavist konkurenata s narko-scene ili neopreznost u izboru jataka.<\/p>\n I Ivan Ico Matekovi\u0107, jedan od glavnooptu\u017eenih za otmicu sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca, mogao je kao tihi susjed godinama \u017eivjeti u Beogradu, u\u017eivaju\u0107i u brizi svojih srbijanskih kompanjona, no uro\u0111ena bahatost nije mu dala da se pomiri s ulogom neprimjetnog gra\u0111anina. Navodno je odbijao pla\u0107ati najamninu za stanove u kojima je \u017eivio, nije prezao od ula\u017eenja u sukobe s lokalnim kriminalcima, htio je razviti gangsterski biznis i na tu\u0111em teritoriju i nije mogao odoljeti \u010darima no\u0107noga \u017eivota, pa je poslije odre\u0111enog vremena iz podzemlja, ali i iz tajnopolicijskih struktura, dobio poruku da bi mu bilo mudro napustiti Srbiju: nedugo potom uhapšen je u Novom Zagrebu.<\/p>\n Tajnopolicijska operacija, po svemu sude\u0107i, stoji i iza javnog provaljivanja opatijskog boravišta Andrije Draškovi\u0107a, jednog od neokrunjenih prin\u010deva beogradskog asfalta, koji se na Kvarner sklonio pod pritiskom prijetnji u mati\u010dnoj sredini i koji nije slu\u010dajno baš Hrvatsku izabrao za bijeg od opasnosti: u ovoj zemlji ima nekoliko pouzdanih prijatelja s kojima ga ve\u017eu i dugogodišnji poslovni interesi, te koji su mu mogli biti pri ruci u organizaciji skrivanja i osobne zaštite. "Tajna slu\u017eba ili policija pustile su u javnost informaciju o Draškovi\u0107evu boravku u Opatiji samo zato da bi bili pošte\u0111eni eventualnih problema ako bi netko zapucao na Draškovi\u0107a tokom njegove prisutnosti u Hrvatskoj. Tako je onima koji su se mo\u017eda mislili obra\u010dunati s tim Beogra\u0111aninom poslana poruka da je doti\u010dni pod kontrolom i da ga nije pametno pokušavati likvidirati dok je u Opatiji, a i Draškovi\u0107u je poslana poruka da bi mu bilo dobro da se skloni iz Hrvatske", ka\u017ee Feralov sugovornik blizak obavještajnim strukturama.<\/p>\n Ljubiša Buha \u010cume, neko\u0107 jedan od lidera srbijanske mafijaške scene, koji se malo prije atentata na premijera Zorana \u0110in\u0111i\u0107a prometnuo u svjedoka protiv tzv. zemunskog klana, jedno je vrijeme uto\u010dište imao u Zagrebu, gdje su o njemu skrbili bri\u017eni i du\u017eni poslovni partneri. U Zagrebu se, nakon burnog razlaza s dugogodišnjim kompanjonom Milom \u0110ukanovi\u0107em i njegovim duhanskim lobijem, skrasio i Crnogorac Ratko Kne\u017eevi\u0107, a u glavnom hrvatskom gradu svojedobno se skrivao i dvadeset sedmogodišnji Milan Risti\u0107 za kojim je srbijanska policija bila raspisala tjeralicu zbog krivotvorenja isprave i nošenja vatrenog oru\u017eja: uhva\u0107en je u Novom Zagrebu, no onda je – otevši pištolj pravosudnom policajcu – uspio pobje\u0107i iz Istra\u017enog centra \u017dupanijskog suda na Zrinjevcu. Do danas nije prona\u0111en.<\/p>\n Prednost nad policijom<\/p>\n Dra\u017ean Gad\u017ea, kojeg hrvatski MUP tra\u017ei zbog sumnje da je sudjelovao u ubojstvu, krije se, po svemu sude\u0107i, u Bosni i Hercegovini, a u toj je zemlji, preciznije, u zapadnoj Hercegovini – prema nedemantiranim navodima beogradskih novina – u vrijeme bijega boravio i Milorad Ulemek\/Lukovi\u0107 Legija, jedan od glavnih organizatora \u0110in\u0111i\u0107eva ubojstva i \u010dovjek koji je posjedovao krivotvorenu hrvatsku putovnicu, iz mostarskog kontingenta, na ime Vlado Vukomanovi\u0107.<\/p>\n Neretvanski tajkun Stipe Gabri\u0107 Jambo od policijskog je interesa svojedobno bio pobjegao u Crnu Goru. Krajem prošle godine u zagreba\u010dkom narodnja\u010dkom klubu "Fontana" pucao je Banjalu\u010danin Rajko Pavi\u0107 i pritom teško ranio jednog zaštitara: naknadno se saznalo da je Pavi\u0107 bio pobjegao iz trebinjskog zatvora, te da je \u010detiri mjeseca operirao po Hrvatskoj. Poslije pucnjave u "Fontani", umakao je hrvatskoj policiji i nakon nekoliko dana predao se vlastima Republike Srpske. "Nitko se ne ide skrivati tamo gdje nema nekoga tko mo\u017ee organizirati sigurnu ku\u0107u, pribaviti la\u017ene dokumente, neko vrijeme financirati \u017eivotne potrebe i, što je mo\u017eda najva\u017enije, osigurati policijsku nezainteresiranost", objašnjava naš sugovornik koji je dobro upu\u0107en u situaciju u zagreba\u010dkom podzemlju. "A u ovih desetak poslijeratnih godina ve\u0107ina kriminalaca koji nešto zna\u010de u ovim zemljama uspjeli su stvoriti poslovne i prijateljske veze u susjedstvu."<\/p>\n Skrivanje srpskih kriminalaca u Hrvatskoj, ili hrvatskih u Srbiji, odnosno u Bosni i Crnoj Gori, najviše govori o tome da su se kriminalci povezali i da razvijaju posao preko granica vlastite dr\u017eave, te da su u prednosti pred policijom i tajnim slu\u017ebama dr\u017eava u regiji, koje još uvijek djeluju krajnje nekoordinirano i koje se i dalje bave jalovim pokušajima uspostavljanja me\u0111usobnog povjerenja. Pritom, naravno, nisu samo bjegovi u susjedne dr\u017eave pokazatelj gangsterske prekograni\u010dne suradnje. Llulzim Krasniqi, dugogodišnji akter zagreba\u010dke podzemne scene, neposredno prije no što \u0107e biti ubijen boravio je u Sarajevu, nastoje\u0107i izmiriti tamošnje zara\u0107ene kriminalce koji se ve\u0107 mjesecima marljivo me\u0111usobno likvidiraju. Hrvoje Petra\u010d, koji bi ovih dana iz gr\u010dkog zatvora trebao biti preba\u010den u hrvatski, tijesno je sura\u0111ivao s "poduzetnicima" u Srbiji, Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini, o \u010demu govore transkripti njegovih snimljenih telefonskih razgovora.<\/p>\n Albanci s Kosova pojavljuju se kao akteri narko-biznisa u gotovo svim zemljama što su nastale raspadom Jugoslavije, hrvatski kradljivci automobila glavni su opskrbljiva\u010di crnog tr\u017eišta u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, Crnogorci se vrlo \u010desto pojavljuju kao sudionici krijum\u010darskih lanaca cigareta diljem Balkana, bosanska mafija – u suradnji s hrvatskom – postala je zna\u010dajnom izvoznicom ilegalnog oru\u017eja, u Negotinu u Srbiji, u o\u017eujku 2005., uhapšena su dvojica hrvatskih dr\u017eavljana za kojima je tragala bugarska policija zbog serije mafijaških likvidacija u Sofiji, a koji su bili pripadnici mnogo\u010dlane bande pla\u0107enih ubojica s hrvatskim pasošima…<\/p>\n Krivotvorene nov\u010danice<\/p>\n U Zagrebu je, uostalom, nedavno uhva\u0107ena skupina krijum\u010dara krivotvorenih nov\u010danica, kod kojih je na\u0111eno blizu dva milijuna la\u017enih eura, a na \u010delu grupe bio je Trebinjac \u0110or\u0111e Škero kojemu je puštanje u optjecaj la\u017enih banknota bilo tek jednim od kriminalnih poslova: doti\u010dni je, prema policijsko-obavještajnim tvrdnjama, jedan od najva\u017enijih balkanskih narko-trafikanata sa sjedištem u isto\u010dnoj Hercegovini odakle se pošiljke heroina i kokaina – uz pomo\u0107 širokobrijeških poslovnih partnera sa zagreba\u010dkim adresama – plasiraju na ilegalna tr\u017eišta ve\u0107ih hrvatskih gradova. Škero je, usto, najvjerojatnije i financijer bijega haaškoga optu\u017eenika Radovana Karad\u017ei\u0107a, što je samo potvrda teze da organizirani kriminal i ratni zlo\u010dini u ovim zemljama gotovo redovito idu ruku pod ruku.<\/p>\n U onom famoznom Sanaderovu akcijskom planu za hvatanje odbjeglog generala Ante Gotovine, planu \u010dija je licenca u me\u0111uvremenu ustupljena Koštuni\u010dinoj Vladi, jedna od to\u010daka govorila je o borbi protiv organiziranog kriminala i o potrebi \u010dvrš\u0107e suradnje s vlastima susjednih zemalja u suzbijanju mafijaških poslova koji pokazuju tendenciju uvezivanja po svim republikama neko\u0107 zajedni\u010dke dr\u017eave. Kad je, me\u0111utim, Gotovina uhapšen, Sanader je akcijski plan slu\u017ebeno proglasio okon\u010danim, a sve prikupljene informacije o kriminalnim tokovima u Hrvatskoj i onima koji se bilo kako ti\u010du Hrvatske – pospremljene su u duboke ladice s namjerom da budu zaboravljene, jer tematiziraju i neke dokazane hrvatske domoljube, te spregu stanovitih krugova u vlasti s tzv. nositeljima organiziranog kriminala. Premijer Sanader, ili neki drugi premijer što \u0107e do\u0107i poslije njega, te zaboravljene materijale morat \u0107e potra\u017eiti kad se fokus me\u0111unarodne zajednice, s aktualnog procesuiranja ratnih zlo\u010dina, preusmjeri na borbu protiv mafije, a to \u0107e se zbiti uskoro: tada \u0107e se sigurno odr\u017eavati sastanci policijskih i tu\u017eiteljskih šefova dr\u017eava u regiji i davat \u0107e se izjave o koordiniranim akcijama protiv kriminala, kao što se sad sastan\u010di i izjavljuje na temu ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dinaca.<\/p>\n Logi\u010dno pitanje glasi: zašto se \u010deka pritisak ili ultimatum Evropske Unije da bi vlast krenula u obra\u010dun s kriminalom koji ju sistematski izjeda? Zašto se, umjesto navijanja da susjedu crkne krava, odmah ne pristupi formiranju zajedni\u010dkih operativnih regionalnih tijela za suzbijanje kriminala? Odgovor se, jednostavno, name\u0107e: zato što su sve dr\u017eave o kojima se govori u ovom tekstu, ili mo\u0107ni pojedinci iz re\u017eimskih struktura, više-manje va\u017eni protagonisti kriminalnih lanaca koji se prote\u017eu od Prištine do \u010cakovca, od Rovinja do Negotina. <\/p>\n Feral Tribune<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zašto je organizovani kriminal u zemljama regije i dalje puno bolje umre\u017een od dr\u017eavnih struktura koje ga mogu suzbijati samo zajedni\u010dkim naporima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46129","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46129\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}