{"id":46126,"date":"2006-08-14T15:55:12","date_gmt":"2006-08-14T15:55:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46126"},"modified":"2006-08-14T15:55:12","modified_gmt":"2006-08-14T15:55:12","slug":"pisem-ti-pismo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/08\/14\/pisem-ti-pismo\/","title":{"rendered":"Pi\u0161em ti pismo&#8230;"},"content":{"rendered":"<p>Idu pisma i tamo i vamo i na svakom srce naslikano, pjevalo se u neko davno romanti\u010dno doba. Do&scaron;lo je vrijeme u kojemu se narodni stih preobrazio u nacionaliracionalno, te bi se dao prepjevati nekako ovako: idu pisma i tamo i vamo i svako je mr\u017enjom oslikano.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Ramo Kolar<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ko nam to sastavlja ova fina pisma i na koje ih adrese &scaron;alje?<\/p>\n<p>Ovda&scaron;nji proizvo\u0111a\u010di magle, nacionalisti\u010dki samozvani vo\u0111e, partijci koji su skinuli pla&scaron;t komunizma, ali iz glave i srca nisu izbrisali bolj&scaron;evizam. Koji, je l&#8217; tako, ba&scaron;tini \u010duvenu sentencu druga Lenjina: ko nije s nama, protiv nas je. <\/p>\n<p>Adresirana su najprije na stado koje ima i ove jeseni potvrditi vlast vo\u0111a koji ih sigurno i ubita\u010dno precizno vode u provaliju iz koje va\u0111enja nema. U njima se potvr\u0111uje historijski ta\u010dnom ona \u010cer\u010dilova: u\u017eivajte jo&scaron; malo u ratu, sti\u017ee nam krvavi mir! Karakteristika ovih otvorenih pisama je nedostatak dijaloga, tolerancije, argumenata i \u010dinjenica, slu&scaron;anje adresata, civilizirane sno&scaron;ljivosti&#8230;<\/p>\n<p>Skribomani&scaron;e Milorad Dodik po obi\u010daju. Putem Oslobo\u0111enja (?!) poja&scaron;njava &quot;federalcima&quot; demokratsku, humanu i civiliziranu gromadu od RS, koja je, prirodno, starija od ameba. Ko to ne shva\u0107a, veli Mile, koji, o\u010digledno je, sam osim potpisa, nije ni&scaron;ta turio u sastav, neka mu je bog na pomo\u0107i. Poma\u017ee mu i podupire ga Dragi&scaron;a Vasi\u0107, koji se potpisuje kao Rajko, pa u svom pismu veli kako 99 odsto Hrvata i Srba, a prema samo njemu poznatom istra\u017eivanju, ne\u0107e Bosnu i Hercegovinu. U tom pismu ne pi&scaron;e kako i za&scaron;to, svi oni na \u010delu s drugom Vasi\u0107em, uzimaju i klapaju od zemlje i dr\u017eave sve &scaron;to mogu i ne mogu. Boga mi, kad nekoga ne voli&scaron;, ti ga onda ostavi&scaron; i ode&scaron; &scaron;to dalje od njega, je l&#8217; tako? <\/p>\n<p>Pi&scaron;u oni i tu\u017eiteljstvima raznim. Da uhite generala Dudakovi\u0107a. Plus cijelu hrvatsku &quot;Oluju&quot;. Jerbo nisu trebali i smjeli osloba\u0111ati zemlju od agresora. Plaho bi to bilo fino \u010duti da su i malim prstom Dodik, \u010cavi\u0107 i raja makli da zgembaju Karad\u017ei\u0107a i Mladi\u0107a koje je Hag, dakle, internacionalna zajednica, optu\u017eio za genocid i zlo\u010din po\u010dinjen u BiH. To je ono kad u svome oku ne vidi&scaron; balvan, a u tu\u0111em ti i trun smeta.<\/p>\n<p>Sulejman Tihi\u0107 je primio pisma i na kraju se sjetio da bi valjalo ne&scaron;ta i odgovoriti. Objasnio je hitro \u010cavi\u0107u i Dodiku, politi\u010dkim partnerima, da im je tvorevina nastala na zlo\u010dinu i genocidu i da kao takva mora nestati. Ne znam je li to uradio ljut i iznerviran, ali dok su razgovarali o podjeli Bosne, ustavnim promjenama, to izgleda spominjao nije. Kad je ve\u0107 u&scaron;ao u formu, Tihi\u0107 se obratio i reis-efendiji. Preko Irfana Ajanovi\u0107a. Istoga onoga koji je bio vi\u010dan sastavljanju folk-pjesmica o Gordani i drugim kerefekama. Prijete mu da je pobrkao vjerujem i jesam. Da umjesto njih ho\u0107e vladati stadom bo&scaron;nja\u010dkim. A trebao bi, poru\u010duju mu, njihove du&scaron;e paziti, dok materijalno pripada njima dvojici-trojici, mo\u017eda \u010detverici.<\/p>\n<p>To isto, samo malo druga\u010dije, hod\u017ei Harisu Silajd\u017ei\u0107u, kako ga titulira, preporu\u010duje i \u010dovjek koji je pravnu dr\u017eavu vidio od ponedjeljka. Kako mu je vazda bila nedjelja, Muhamed \u010cengi\u0107 je formirao SDA partiju i demokraciju i nagulio u Tursku. Vrativ&scaron;i se, shvatio je kako su mu ste\u010devine propale. Te je mlad, veseo i razdragan odlu\u010dio u\u0107i u Predsjedni&scaron;tvo najesen. Nadaju\u0107i se da \u0107e taj nesretni ponedjeljak ve\u0107 jednom do\u0107i. Odnekud s neba.<\/p>\n<p>U\u010dvr&scaron;\u0107ivanje torova oko nacionalnih stada, ipak, ne\u0107e i\u0107i samo pismima. Ni onima rukom pisanim, ni elektronskom po&scaron;tom. Zato u \u010cer\u010dilovom krvavom miru dobro do\u0111e i neka bomba. Ako ne\u0107e posti\u0107i cilj ba\u010dena na \u017eiva, ho\u0107e na mrtva \u010dovjeka. Terorizam se tako (odavna) naselio i na ove prostore. Odjeknuo je neku ve\u010der na Kova\u010dima, na grobu Alije Izetbegovi\u0107a. Kad policija uhiti (?) po\u010dinitelja, on ne\u0107e imati &scaron;ta vi&scaron;e re\u0107i od onoga &scaron;to ve\u0107 (ne) znamo. Tek potvrditi da su etika, moral, dijalog, demokracija i tolerancija umrli onoga trena kad su nacionalisti\u010dke vo\u0111e po\u010dele devedesetih godina pisati pismo da zajedno nismo.<\/p>\n<p>Ostaje nam, dakle, svima zajedno, sanjati vrijeme pro&scaron;lo, u kojem je Platon u obrani Sokratovoj, mogao kazati da se vrlina ne ra\u0111a iz blaga, no se ra\u0111a blago iz vrline. I sva ostala dobra ljudima, u privatnom i javnom \u017eivotu!<\/p>\n<p><em>Oslobidjenje<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Idu pisma i tamo i vamo i na svakom srce naslikano, pjevalo se u neko davno romanti\u010dno doba. Do&scaron;lo je vrijeme u kojemu se narodni stih preobrazio u nacionaliracionalno, te bi se dao prepjevati nekako ovako: idu pisma i tamo i vamo i svako je mr\u017enjom oslikano.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46126","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46126"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46126\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}