{"id":46124,"date":"2006-08-12T18:03:00","date_gmt":"2006-08-12T18:03:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46124"},"modified":"2006-08-12T18:03:00","modified_gmt":"2006-08-12T18:03:00","slug":"crkva-stoji-uz-mladica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/08\/12\/crkva-stoji-uz-mladica\/","title":{"rendered":"Crkva stoji uz Mladi\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>Mirko \u0110or\u0111evi\u0107, sociolog religije: Ne valja da se na&scaron;a pravoslavna crkva mnogo zbli\u017eava sa politi\u010dkim re\u017eimom i dr\u017eavom jer kada padne re\u017eim, crkva ostane udovica.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Radio Slobodna Evropa<\/strong><\/em><\/p>\n<p>RSE: Vidite li naznake ili signale o spremnosti Srpske pravoslavne crkve na sopstvene reforme ili \u0107e ostati simbol konzervativzma bez \u010dijih promjena nema ni istinskog preobra\u017eaja dru&scaron;tva? <\/p>\n<p>\u0110OR\u0110EVI\u0106: Na&scaron;a crkva nije sklona otvaranju i promenama, za razliku od Rimokatolika koji su imali Drugi vatikanski koncil, koji je bio revolucija u crkvi i otvaranje crkve za znakove novog vremena u novom vremenu. Pravoslavni su poslednji sabor imali pre 1200 godina. Crkva stoji uz Milo&scaron;evi\u0107ev projekt koji je istorijski propao. Crkva stoji uz Mladi\u0107a koji je, blago re\u010deno, pora\u017eeni general. Tu smo gde smo i, kao &scaron;to vidite, to stvara velike probleme u dru&scaron;tvu. <\/p>\n<p>RSE: U Crnoj Gori aktualizovano je pitanje zlo\u010dina po\u010dinjenih na dubrova\u010dkom rati&scaron;tu. Dr\u017eavno otre\u017enjenje \u010dini se da po\u010dinje, dok je u dominantnoj SPC i dalje ti&scaron;ina. Vrh te crkve u Srbiji o\u0107utao je pozive iz me\u0111unarodne zajednice da javno podr\u017ei hap&scaron;enje Ratka Mladi\u0107a. Za&scaron;to i dalje uporno odbijanje suo\u010davanja sa ratnom pro&scaron;lo&scaron;\u0107u i sopstvenog udjela u njoj?<\/p>\n<p>\u0110OR\u0110EVI\u0106: U vi&scaron;e navrata sam ga obja&scaron;njavao, pa i drugi pozvaniji od mene. Tokom deset balkanskih krvavih, ludih, Milo&scaron;evi\u0107evih godina, u ciklusu tih neslavnih ratova, crkva nije bila samo svedok, nego i jedna vrsta sau\u010desnika. Sada se boji suo\u010denja sa istinom. Ona je pru\u017eala duhovnu logistiku ratovo\u0111ama na ovom prostoru. I danas, kada treba pogledati istini u o\u010di, crkva se boji. Streljani su nevini civili, a sve&scaron;tenik, otac Gavrilo, blagosilja taj \u010din. Crkva se nije oglasila jer se boji. Crkva se trebala oglasiti, i ovde i u Bosni i drugde, jer je stara istina iz otaca &#8211; kada crkva \u0107uti, demoni govore.<\/p>\n<p>RSE: \u010cinjenica je da je nakon referenduma SPC izgubila jak politi\u010dki oslonac, ali i dalje u\u017eiva visok rejting u narodu. Kako vidite njenu perspektivu u samostalnoj Crnoj Gori i koliko \u0107e ona u budu\u0107nosti biti u funkciji transmisije uticaja Beograda? Kakva je perspektiva crnogorske, koja nije kanonski priznata, ali je ipak uticajna?<\/p>\n<p>\u0110OR\u0110EVI\u0106: Na&scaron;a se crkva u toku referendumskog procesa jasno pozicionirala za zajedni\u010dku dr\u017eavu. Sada, kada je referendum dao rezultate koje je dao i koje je \u010ditav svet priznao, crkva bele\u017ei jedan negativni poen, ali to ne zna\u010di da je njen uticaj oslabio. Ona \u0107e biti sto\u017eer takvog jednog okupljanja i politi\u010dke borbe na tom planu. &Scaron;to se ti\u010de kanonskih nepriznatih crkava, a takvih ima i u Makedoniji i u Crnoj Gori, pa i dalje, to je pitanje dijaloga me\u0111u crkvama. One vremenom, kroz dijalog, strpljivo treba da re&scaron;avaju i usagla&scaron;avaju svoj status. Da li \u0107e crkva biti kanonski priznata, zavisi od dijaloga koji se vodi sa sestrinskim crkvama. Na temelju toga da je dr\u017eava nezavisna, ona ima i pravo na neku vrstu nezavisne, autokefalne, crkve. Bojim se da \u0107e se kod nas, i u Makedoniji i u Crnoj Gori i drugde, od Ukrajine do Boke Kotorske, na &scaron;irem pravoslavnom ekumenskom planu, ta pitanja politi\u010dki komplikovati. Upravo se to i doga\u0111a. Kada bi crkve imale manju politi\u010dku ulogu, manji upliv, onda bi one br\u017ee pravile iskorake u smeru dijaloga. Pravoslavni Crnogorci, okupljeni u pravoslavnoj autokefalnoj crkvi, i pravoslavni Srbi, u na&scaron;oj crkvi, ispovedaju istu veru, imaju istog Gospoda i jedno kr&scaron;tenje. Spor nije verske, nego uvek nacionalno-politi\u010dke prirode, a to uveliko komplikuje situaciju. Na pravoslavnom Istoku, crkva i dr\u017eava su \u010desto srasle i \u010desto se ta blizina manifestuje u dru&scaron;tvu kao lo&scaron; talas koji se zove klerikalizacija, koji po pravilu ne donosi dobro ni dru&scaron;tvu, ni dr\u017eavi, a na du\u017ei rok, ni samoj crkvi. U tome je su&scaron;tina problema. Klerikalizacija je u ozbiljnoj hri&scaron;\u0107anskoj crkvi oduvek bila znak za uzbunu da sa crkvom ne&scaron;to nije u redu. Samo dru&scaron;tvo podle\u017ee promenama, menjaju se re\u017eimi, ali kada crkva u\u0111e u brazdu klerikalizacije, kada prihvati isklju\u010divo politi\u010dku ulogu, onda joj se doga\u0111aju \u010ditave katastrofe. Jedan od velikih otaca pravoslavnih to vrlo pametno ka\u017ee: &quot;Ne valja da se na&scaron;a pravoslavna crkva mnogo zbli\u017eava sa politi\u010dkim re\u017eimom i dr\u017eavom jer kada padne re\u017eim, crkva ostane udovica&quot;.<\/p>\n<p>&nbsp;Dimitrije Jovi\u0107evi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mirko \u0110or\u0111evi\u0107, sociolog religije: Ne valja da se na&scaron;a pravoslavna crkva mnogo zbli\u017eava sa politi\u010dkim re\u017eimom i dr\u017eavom jer kada padne re\u017eim, crkva ostane udovica.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46124","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46124"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46124\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}