Osnovana simboli\u010dka lo\u017ea \u201cGaribaldi\u201d u Nik\u0161i\u0107u pod jurisdikcijom Velike lo\u017ee Crne Gore. Slobodarske ideje Garibaldija su i vjekovne slobodarske ideje crnogorskog naroda, po \u010demu je i crnogorski narod kao i Garibaldi poznat u svijetu<\/p>\n
Pi\u0161e: Novak Jaukovi\u0107*\/Pobjeda<\/strong><\/em><\/p>\n Sloboda je jedan od nasvjetlijih pojmova u istoriji \u010dovje\u010danstva, a jedan od najve\u0107ih boraca za slobodu modernog vremena bio je \u0110uzepe Garibaldi (1807 -1882). On je postao simbol i u profanom i u masonskom svijetu stvaranja novog, slobodnog dru\u0161tva. Borio se za slobodu \u010dovjeka, za slobodu naroda, za slobodu dr\u017eava. Imao je veliki san \u201cUjedinjene dr\u017eave Evrope\u201d, ujedinjenih u jednakosti, u slobodi, u po\u0161tovanju svih kultura. Njegov politi\u010dki saborac i brat mason \u0110uzepe Mancini nazvao ga je \u201dVitezom \u010dovekoljublja\u201d. <\/p>\n Viktor Igo smatra da \u201dniko nije dospio da odbrani Francusku koja je toliko puta stala u odbranu civilizacije, \u010dak ni jedan kralj, nijedna dr\u017eava. Samo je to uspio jedan \u010dovjek! Izme\u0111u svih generala koji su se borili za Francusku, Garibaldi je bio jedini koji nije pobije\u0111en\u201d. Fridrih Engels Garibaldijev pohod 1860. godine koji je ujedinio jug i sjever Italije smatra nejneuobi\u010dajnim podvigom stolje\u0107a, obja\u0161njiv samo revolucionarnim presti\u017eom komadanta. Garibaldija naziva anti\u010dkim herojem sposobnim da pravi \u010duda. Dru\u0161tvo srpske slovesnosti, prete\u010da dana\u0161nje Srpske akademije nauka i umjetnosti, izabralo ga je za svog \u010dlana 1864.<\/p>\n Danas, na po\u010detku 21. vijeka, ponovo je aktuelan njegov simbol. Ugro\u017eena je dostignita sloboda \u010dovjeka. Javili su se novi problemi u svijetu, nova dehumanizacija \u010dovje\u010danstva. Svijest i kultura ne mogu da prate dinamiku tehnolo\u0161kog razvoja. Savremeni \u010dovjek, generalno, postaje rob nove materijalne ideologije u kojoj on nema vremena za druge ljude, za kulturu, za duhovnu nadgradnju. Sprega niskog kulturnog nivoa i materijalnog bogatstva stvara \u017eelju za bezgrani\u010dnim u\u017eivanjem koje rasta\u010du moralne vrijednosti u dru\u0161tvu. Posebno se to de\u0161ava u tranzicionim dru\u0161tvima isto\u010dne Evrope. U ovim dr\u017eavama dostignuto materijalno i duhovno bogatstvo neodgovornim upravama i politikama propada. \u010covjek je u bezna\u0111u. U savremenom razvijenom dru\u0161tvu \u010dovjek postaje sve usamljeniji bez obzira na idealnu tehnologiju komunikacija kojom raspola\u017ee. <\/p>\n \u010covjek se nalazi u dru\u0161tvu neizvjesnosti iako bi znanje i nove tehnologija trebali da nam pru\u017ee bogatiju budu\u0107nost. Mo\u0107 i nau\u010dno-tehnolo\u0161ki razvoj vrlo \u010desto se nalazi u neodgovornim rukama. Opasnosti po svijet su velike, pa je potrebno ponovno anaga\u017eovanje pojedinaca i organizacija koje promovi\u0161u humanizam i moralnost u dru\u0161tvu. Tu \u010desto prizivamo dobre primjere iz pro\u0161losti.<\/p>\n Hiljade organizacija u profanom i stotine lo\u017ea u masonskom svijetu danas nose Garibaldijevo ime. Velika lo\u017ea Crne Gore je 15. jula pod svojom jurisdikcijom osnovala lo\u017eu \u201dGaribaldi\u201d u Nik\u0161i\u0107u, \u010dime je pokazala svoju zrelost i sposobnost da se uklju\u010di u duhovni lanac lo\u017ea \u201dGaribaldi\u201d. Potvrda tome je prisustvovo na toj sve\u010danosti prijatelja, zna\u010dajnih li\u010dnosti masonerije Evrope. Crnogorska masonerija \u017eeli da njeguje kosmopolitske ideje i ideje humanizma koje je promovisao Garibaldi. Slobodarske ideje Garibaldija su i vjekovne slobodarske ideje crnogorskog naroda, po \u010demu je i crnogorski narod kao i Garibaldi poznat u svijetu.<\/p>\n Garibaldi je ro\u0111en u Nici. Da ne bi bio zamona\u0161en, bje\u017ei od ku\u0107e. Izrasta u velikog borac za lai\u010dku dr\u017eavu. Branio je republiku u Italiji, Francuskoj, petnest godina u Americi. Buran \u017eivot tjerao ga je da se bavi raznim poslovima. Bio je vojskovo\u0111a, general, a rat nije volio. Bio je politi\u010dar, dr\u017eavnik, mason. Bio je mornar, profesor italijanskog i francuskog jezika, profesor matematike, u\u010ditelj pisanja u Carigradu, voskar, trgovac. <\/p>\n Garibaldijev internacionalizam u slobodarskim idejama dospio je i do Crne Gore. Sa suverenima na Balkanu pravio je planove za osloba\u0111anje belkanskih naroda. Bio je 1862. godine u dogovoru sa crnogorskim knjazom Nikolom, srpskim knezom Mihailom, gr\u010dkim kraljem Onom, rumunskim knezom Kuzom. U svjedo\u010denju o tim dogovorima u jednom dokumentu stoji \u201dGaribaldi bi iskrcao 30 hiljada vojnika u Antivar (Bar) i sajuzio bi svoju vosku s crnogorskom, pa bi zajedno operirali protiv turaka; sa sjevera bi se srpska vojska imala s njima da sajuzi, a tako bi sa tri korpusa napredovali preko Albanije i Stare Srbije na Solun, gdje bi se sastali sa gr\u010dkom vojskom i prinudili Portu da Gr\u010dkoj ustupi Tesaliju i jedan dio ju\u017ene Albanije, Crnoj Gori Hercegovinu, a Srbiji Bosnu i Staru Srbiju. \u201d<\/p>\n Poslije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu 1943 godine od italijanskih divizja koje bile u Crnoj Gori formira se partizanska divizija \u201dGaribaldi\u201d. Vi\u0161e hiljada italijanskih vojnika uzima ovo ime da bi pokazali antifa\u0161isti\u010dkom svijetu kojem se pridru\u017euju sa kojim idealima se pridru\u017euju. Ova divizija je ratovala po cijeloj Crnoj Gori, najvi\u0161e u Sand\u017eaku. Na jednu od proslava ove divizije u Pljevljima bio je i italijanski partizan i pedsjednik dr\u017eave Sandro Pertini.<\/p>\n Garibaldi je iniciran u Masonsko bratsvo za vrijeme egzila u Ju\u017enoj Americi u Montevideu 1844.godine. Pedesetih godina 19. vijeka posje\u0107uje masonske lo\u017ee u Njujorku, Londonu gde se upoznaje sa pristalicama demokratskog internacionalizma, \u010diji su umovi bili otvoreni za sopstvene socijalisti\u010dke misli i dali su masoneriji jaku anti-papsku poziciju. Zajedno sa svojim vojnim uspjesima u osloba\u0111anju italijanskih pokrajina postaje i Veliki Majstor u Italiji i dobija po\u010dasno zvanje \u201ePrvog italijanskog slobodnog zidara\u201c. <\/p>\n Prihvataju\u0107i titulu Velikog Majstora sicilijanske obedijencije, Garibaldi je napisao: \u201eSpremno preuzimam vrhovnu kancelariju i vrh italijanske masonerije konstituisane po reformisanom i prihva\u0107enom \u0161kotskom redu . Prihvatam ga jer mi je dodijeljeno slobodnom voljom slobodnih ljudi, kojima dugujem zahvalnost ne samo zato \u0161to me uzdi\u017eu na tako visoku poziciju nego i zato \u0161to mi pru\u017eaju pomo\u0107 za veliki zadatak osloba\u0111anja ju\u017enih pokrajina. Moje naimenovanje za Velikog Majstora je najozbiljnija interpretacija te\u017enji moje sopstvene du\u0161e, mojeg poziva, mojih ciljeva kojima te\u017eim cijelog \u017eivota. <\/p>\n Uvjeravam vas da uz va\u0161u milost i sa saradnjom sve na\u0161e bra\u0107e , italijanska zastava, koja je zastava humaniteta, bi\u0107e svetionik sa koga \u0107e svjetlo pravog napretka biti rasprostrto cijelim svijetom\u201c.<\/p>\n Politi\u010dki plan posljednjih godina njegovog \u017eivota definisan je 1972 u Idealnom testament koji \u0107e ostaviti post-Risorgimento italijanskoj ljevici: \u201eDa se okupe zajedno sve demokratske struje, sve sile koje rade na \u0161irenju vrijednosti lai\u010dke kulture, slobode , napretka, reforme koje su spremne da se kre\u0107u unutar institucionalizovanog okvira , ne napu\u0161taju\u0107i mogu\u0107nost radikalnijih promjena u budu\u0107nosti\u201c. Ne\u0161to kasnije se pita \u201eZa\u0161to se sve italijanske institucije usmjerene ka dobru ne udru\u017ee i postave, radi ljubavi ka preko potrebnoj disciplini, pod demokratski barjak Pakta za Rim? … , Za\u0161to najstarije i najpo\u0161tovanije od svih demokratskih dru\u0161tava, masonerija, ne postavi primjer skupljanja pod italijanski stog. Zar udru\u017eenja, radni\u010dka klasa, internacionala, zanatlije itd. nemaju svoje univerzalne ambleme ugra\u0111ene u univerzalno bratstvo, kao masonerija? Ustanovite stog republikanci; ujedinite se pod Paktom za Rim\u201c.<\/p>\n U posljednjim godinama \u017eivota njegovi stavovi i stavovi masonerije su se prakti\u010dno poklapali. Bio je u redovima pacifisti\u010dkog pokreta u kojima je svugdje vidio masone u prvim redovima da promovi\u0161u stvaranje arbitra\u017enih komisija na internacionalnom nivou radi spre\u010davanje pribjegavanju ratovima. Borio se protiv univerzalne patnje, za emancipaciju \u017eena, za \u0161irenje obaveznog besplatnog narodnog \u0161kolovanja, za sve teme koje su sa\u010dinjavale zajedni\u010dku o\u010devinu demokratske italijanske ljevice matrice Resorgimenta i koje je masonerija uklju\u010dila u svoje programe i rije\u0161ila da potpomogne na mnoge razne na\u010dine. <\/p>\n Njegov humanizam iskazan je i Memorandum vlasti u kome ka\u017ee: \u201dPredah brodovima, primirije tolikoj vojsci. Umjesto da se toliki kapital ula\u017ee na razaranje, bilo bi vrednije upotrebiti ga u korist naroda da bi se razvila industrija, izgradili putevi, mostovi, ku\u0107e, \u0161kole i tako pomoglo siroma\u0161nim ljudima, osu\u0111enim zbog egoizma privilegovanih i mo\u0107nih klasa da \u017eive u bijedi, zaglupljenosti i poni\u017eenju du\u0161e\u201d.<\/p>\n Garibaldi je u Crnoj Gori u 19. vijeku bio pisutan direkno sa idejom slobode, da se zajedni\u010dki krene u oslobo\u0111enje o turaka. U 20. vijeku je bio prisutan kao simbol borbe za slobodu i protiv fa\u0161izma preko italijanske divizije koja je nosila njegovo ime u Crnoj Gori. Na po\u010detku 21. vijeka Garibaldi je prisutan preko simboli\u010dke lo\u017ee u Nik\u0161i\u0107u koja nosi njegovo ime, preko Bratstva slobosnih ljudi na dobrom glasu koja se bore sa \u010distotu savjesti i slobodu misli, koji njeguju vrline i moral u dru\u0161tvu, koji njeguju lai\u010dku kulturu, toleranciju, razumjevanje i humanitet. Kao takvi masoni i Garibaldi su ponovo aktuelni pogotovo u dr\u017eavama koje se mjenjaju ka slobodnim dru\u0161tvima kao \u0161to je Crna Gore, u kojoj treba dosta mudrosti, snage i ljepote da se takvo dru\u0161tvo dostigne.<\/p>\n *Autor je veliki majstor Velike loze Crna Gora<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Osnovana simboli\u010dka lo\u017ea \u201cGaribaldi\u201d u Nik\u0161i\u0107u pod jurisdikcijom Velike lo\u017ee Crne Gore. Slobodarske ideje Garibaldija su i vjekovne slobodarske ideje crnogorskog naroda, po \u010demu je i crnogorski narod kao i Garibaldi poznat u svijetu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46102","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46102"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46102\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}