Da Vincijev kod \\”otkriva\\” nam Isusov odnos s Marijom Magdalenom, mada smo to i sami mogli pretpostaviti, ako smo zbrojili dva i dva. O ulozi ha\u0161i\u0161a u Kristovu \u017eivotu u knjizi i filmu nema ni traga, kao ni o Isusovim kontaktima s budizmom<\/p>\n
Pi\u0161e: Ivo \u0160kori\u0107\/H-Alter<\/strong><\/em><\/p>\n Da Vincijev kod “otkriva” nam Isusov odnos s Marijom Magdalenom, mada smo to i sami mogli pretpostaviti, ako smo zbrojili dva i dva. O ulozi ha\u0161i\u0161a u Kristovu \u017eivotu u knjizi i filmu nema ni traga, kao ni o Isusovim kontaktima s budizmom. Ne otkriva ni detalje vezane uz njegovu smrt; premda je, od ulaska u Jeruzalem na le\u0111ima magarca, Isus sve u\u010dinio da ga pribiju na kri\u017e. Mo\u017eda je \u010dak, prema zadnjim nalazima, nagovorio Judu da ga proda Rimljanima, tako da je rimskom guverneru \u010ditava ta pri\u010da i bila pomalo sumnjiva. <\/p>\n Nisam \u010ditao knjigu niti gledao film Da Vinci Code – a mislim da ne\u0107u ni trebati. Vidio sam toliko filmova, dokumentaraca, novinskih \u010dlanaka i blogova, da se osje\u0107am kao da sam \u0111elove knjige sam pisao. Iako iz potpuno drugacije perspektive, film je u istom trendu kao i Mel Gibsonov Passion – Isus kao \u010dovjek, gnosti\u010dki pristup, potpuni realizam. Zapravo, fantasti\u010dni realizam, jer mi naravno nemamo pojma o tome \u0161to se zaista desilo, niti imamo dovoljno dokumentacije da to utvrdimo, kao \u0161to se iz brojnih kritika Koda dade zaklju\u010diti. <\/p>\n Mlad, punokrvni mu\u0161karac<\/b><\/p>\n Ja sam, recimo, oduvijek vjerovao da su Isus i Marija Magdalena imali odnos. \u0160to bi moglo biti logi\u010dnije od toga? On nije bio obavezan celibatom. Celibat je Crkva tek mnogo kasnije izmislila. Kao svaki normalan mladi mu\u0161karac u dobroj formi, on je mogao imati \u017eenu i djecu. A iz onoga \u0161to znamo is povijesti i iz Biblije, ona mu je sigurno bila najbli\u017ea. Za utjehu Crkvi, mo\u017eda dakle nije bio homoseksualac. <\/p>\n Razo\u010daran sam me\u0111utim Kodom \u0161to je razotkrio samo tu tajnu. Propustili su spomenuti upotrebu ha\u0161i\u0161a, koji bio glavni sastojak magi\u010dnog pomaza kojim su Isus i apostoli lije\u010dili gotovo sve bole\u0161tine (o tome je \u010dak bio prilog na BBC-ju). \u010cuo sam jednom pri\u010du, kako je Isus u svojim teenage godinama otputovao do Indije i tamo ostao neko vrijeme, poma\u017eu\u0107i na gra\u0111evini i dosa\u0111uju\u0107i lokalnim budisti\u010dkim sve\u0107enicima svojom vrlo striktnom monoteisti\u010dkom religijom. <\/p>\n Kr\u0161\u0107anstvo je uglavnom sastavljeno kao religija u godinama i stolje\u0107ima nakon Krista, a posebno se promjenilo nakon \u0161to je postalo slu\u017ebena religija Rimskog Carstva, tj. kad se kr\u0161\u0107ane prestalo bacati lavovima. Osnovne ideje, ljubav, opra\u0161tanje, slu\u017eenje drugima, nenasilje, na kojima je kr\u0161\u0107anstvo utemeljeno, imaju slicnosti sa dominantnim idejama u 6 stoljeca starijem budizmu. A i dalje nam se \u010dine nedosti\u017enim! Vrijednost Isusova u\u010denja nije umanjena vjerovanjem da je on bio samo obi\u010dan \u010dovjek. <\/p>\n Adrenalin rush<\/b><\/p>\n Isus je bio ispred svog vremena politi\u010dki i dru\u0161tveno, i nije se nikoga bojao. Djelovao je u vrijeme kada je na stotine sli\u010dnih grupa djelovalo u Judeji. Izraelski mladi\u0107i, nezadovoljni Rimskom okupacijom, poku\u0161avaju otpor protiv okupatora maskirati religijskim djelovanjem, ne bi li tako izbjegli pribijanje na kri\u017e, tu vrlo neugodnu formu smrtne kazne prakticiranu u Rimskoj dr\u017eavi. On je u\u010dinio upravo obrnuto: od momenta kad je u\u0161ao u Jeruzalem na le\u0111ima magarca, kako je proro\u010danstvo predvidjelo da ce Mesija u\u0107i, sve je u\u010dinio da ga pribiju na kri\u017e, mo\u017eda \u010dak, prema zadnjim nalazima, nagovorio Judu da ga proda Rimljanima, tako da je rimskom guverneru \u010ditava ta pri\u010da i bila pomalo sumnjiva. <\/p>\n Mogu\u0107e da je imao podr\u0161ku, da je netko natopio koplje kojim su ga ranili na kri\u017eu u neku drogu, da izgleda kao mrtav, pa da ga skinu sa kri\u017ea prije nego \u0161to stvarno umre. I da ga je netko onda iznijeo iz groba i skupa sa Magdalenom prebacio na brod za Galiju. Isus je bio talentirani iluzionist i sa svojim apostolima izveo je niz spaktakularnih trikova (voda u vino, dizanje ljudi iz kolica, pet riba za cijeli tulum, itd.). Ti spektakli privla\u010dili su ljude da slu\u0161aju \u0161to Isus govori. S obzirom da su se svi bojali pribijanja na kri\u017e, \u010dinjenica, da \u0107e netko za svoje ideje pristati da umre na kri\u017eu, morala je pomo\u0107i prodaji tih ideja. Isusu je, naravno, to bio najve\u0107i adrenalin rush koji je \u010dovjek u to doba mogao do\u017eivjeti. Treba imati jaja za tako ne\u0161to, ne? <\/p>\n Alan Ford Kod<\/b><\/p>\n Da Vinci Kod je na zub uzeo katoli\u010dku organizaciju Opus Dei, izme\u0111u ostaloga zbog njezine prakse samoka\u017enjavanja. Navodno tajna organizacija ima sjedi\u0161te u sedamnaesterokatnici u centru New Yorka. Unato\u010d tako dostupnoj adresi, skoro nitko za njih u Americi nije \u010duo do pojave knjige. Sad su zatrpani molbama za ulazak u \u010dlanstvo. U New Yorku ima sasvim dovoljno ljudi koji bi se u\u010dlanili samo da mogu nositi bodljikavu \u017eicu oko bedara i s vremena na vrijeme se izbi\u010devati kvrgavim u\u017eetom. <\/p>\n Uvijek sam se pitao kako ljudi u redovima koji zahtjevaju celibat kanaliziraju seksualnu energiju. Mazohizam je dosta prirodan, budu\u0107i su centri za u\u017eitak i bol blizu, u amigdala jezgrama: agonija mo\u017ee dovesti do orgazma. Osim toga, parafilija, kao mazohizam, je socijalno prihvatljiva, za razliku od pedofilije, koja je takva po\u0161ast me\u0111u ameri\u010dkim katoli\u010dkim sve\u0107enstvom. Mo\u017eda bi papa trebao napisati encikliku u kojoj poziva sve sve\u0107enike pod rizikom da posrnu, da se dobro izbi\u010duju. <\/p>\n Jedno je te\u0161ko objasniti teorijom o Isusu-samo kao \u010dovjeku, a ne i bo\u017eanskom bi\u0107u: kako je mogao hodati nakon pribijanja na kri\u017e? Iz vrlo realisti\u010dnog prikaza pribijanja u Passionu, vidimo da \u010davli prolazeizme\u0111u kostiju u ruci. To je vrlo bolno, no uz dobrog vidara \u010dovjek se s vremenom mogao oporaviti . \u010cavao u nogama me\u0111utim prolazi kroz oba gle\u017enja, lome\u0107i kosti u gle\u017enju. <\/p>\n Bez suvremene ortopedske kirurgije, sa \u0161arafima u kostima, ne vjerujem da se nakon pribijanja na kri\u017e ikada moglo normalno hodati. Osim uz bo\u017eju pomo\u0107. Ili su mo\u017eda autori Alana Forda, Magnus i Bunkeer, tako\u0111er bili ispred svog vremena kad su, jos u \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a, svoj glavni lik, \u017eivahnog star\u010di\u0107a, malo naprasitog, ali moralno ispravnog, koji se s takvom precizno\u0161\u0107u prisje\u0107a doga\u0111aja iz Rimskog carstva, kao da je tamo bio, smjestili u invalidska kolica?<\/p>\n Ivo \u0160kori\u0107, Njujork<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da Vincijev kod “otkriva” nam Isusov odnos s Marijom Magdalenom, mada smo to i sami mogli pretpostaviti, ako smo zbrojili dva i dva. O ulozi ha\u0161i\u0161a u Kristovu \u017eivotu u knjizi i filmu nema ni traga, kao ni o Isusovim kontaktima s budizmom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46084","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46084"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46084\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}