O \u010demu su pisale bh. novine u junu prije sto godina<\/p>\n
Pi\u0161e: Elma Duvnjak\/Nezavisne Novine<\/strong><\/em><\/p>\n Postoji stara narodna u kojoj se ka\u017ee da kada do\u0111ete u neku zemlju prve dojmove o njenom ure\u0111enju, kulturi i ekonomskoj situaciji mo\u017eete ste\u0107i pro\u010ditate li jedne od dnevnih novina koje izlaze u toj zemlji. <\/p>\n A, kakvu sliku o BiH su davale novine koje su prije stotinu godina izlazile na ovim prostorima? O \u010demu su tada novinari izvje\u0161tavali i \u0161ta su bile top teme? Sa\u010duvana u arhivu, stara \u0161tampa svjedo\u010di o svemu i sva\u010demu \u0161to se de\u0161avalo po\u010detkom 20. vijeka…<\/p>\n “O\u0160INUO IH GROM”<\/p>\n Me\u0111u prvim uticajnijim dnevnim novinama bio je “Sarajevski list”, koji je izlazio davne 1884. godine, ali i kasnije, s tim da je mijenjao nazive. <\/p>\n Listaju\u0107i ih, nai\u0161li smo na \u010dlanak iz kraja juna pomenute godine, u kojem se stanovnici \u017eale na hladno i ki\u0161ovito vrijeme, koje je za razliku od “na\u0161eg” juna, preovladavalo gotovo cijelog mjeseca. To nije, pi\u0161e u listu, te\u0161ko palo mu\u0161karcima koji su vrijeme “ubijali” po kafanama. <\/p>\n “Juni je uglavnom pro\u0161ao u vje\u010ditoj ki\u0161i, koja se i u nas sasvijen odoma\u0107ila. Taman je izgledalo pri koncu pro\u0161le hefte da \u0107e se vrijeme izvedriti, navukla se ki\u0161a i nemilosrdno nas mu\u010dila”, napisano je izme\u0111u ostalog u \u010dlanku “Sarajevskog lista” 24. juna davne 1884. godine. <\/p>\n Iz ovih novina smo mogli saznati i da je u to vrijeme Francuska Republika muku mu\u010dila s kolerom, a u Bosni i Hercegovini nije bila rijetkost da grom udara u ku\u0107e i pri tome ubije neke od uku\u0107ana. <\/p>\n “Kako javljaju iz Klju\u010da, navukla se ondje 26. juna grmljavina, te je grom udario u ku\u0107u Mustaj-bega Kapetanovi\u0107a i ondje na mjestu ubio njega i snahu had\u017ei Huseinbega Karabegovi\u0107a. Munja je (pazite sada ovo), o\u0161inula jo\u0161 dvije osobe, ali ih nije te\u0161ko ozlijedila”, ka\u017ee se u \u010dlanku. <\/p>\n Na\u010din pisanja i govora o\u010dito se razlikuje se od dana\u0161njeg, ali treba naglasiti da su novine pisane na \u0107irilici i latinici, a izlazile su srijedom, nedjeljom i petkom. Slika u njima gotovo da nije bilo. Bili su to manji \u010dlanci i uglavnom su prvo mjesto zauzimale vijesti iz svijeta, Pariza, Praga, Ni\u0161a, Pe\u0161te. <\/p>\n LIST ZA POUKU I ZABAVU<\/p>\n “Cijena novina je bila u visini dana\u0161nje marke i naravno kupovali su ih oni imu\u0107niji. Mi posjedujemo \u010ditavu jednu zbirku \u010dasopisa, dnevnih novina, sedmi\u010dnika, revija iz raznih vremenskih perioda, od najstarijih, do unazad 30-40 godina. Na\u0161i kustosi su dvije godine radili na postavci bosanskohercegova\u010de \u0161tampe, koja je, moram re\u0107i, izuzetno bogata, ali na\u017ealost izlo\u017eba jo\u0161 nije postavljena, jer niko ne \u017eeli da nas nov\u010dano pomogne. Vjerovatno mnogi ne znaju da je prva moderna \u0161tamparija u BiH otvorena 1866. godine u Sarajevu. Prvi \u0161aljivi list zvao se ‘Osa’ i izlazio je od 1920. do 1925. godine”, ispri\u010dala nam je Muhiba Kaljanac, direktor Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. <\/p>\n Prebiraju\u0107i po arhivi ugledali smo i list za zabavu, pouku i umjetnost “Nada”, koji je izlazio 1895. godine, a koji je ure\u0111ivan, s obzirom na tada\u0161nje uslove, na izvanredan, savremen na\u010din. <\/p>\n “Mnogi sada\u0161nji urednici novina, novinari, fotografi bi se zastidjeli pred ovakvim slikama i \u010dlancima. To je zaista bio list za pouku, ali i zabavu. U ovim novinama se mogu na\u0107i pjesme, te pri\u010de napisane s nau\u010dnih skupova u svijetu. Svakako je u ‘Nadi’ zabilje\u017een i prvi kongres arheologa u Evropi, koji je 1895. godine odr\u017ean na Ilid\u017ei, u Butmiru”, pri\u010da Elma Ha\u0161imbegovi\u0107, kustos Historijskog muzeja BiH. <\/p>\n VIJESTI S FRONTA<\/p>\n Pogledali smo i kako je izgledao “Sarajevski list” iz 1915. godine. U to vrijeme uglavnom su preovladavale vijesti s fronta.<\/p>\n “Dajte prilog za siro\u010dad udovica poginulih vojnika, jer je to i patrotsko i bogougodno djelo”, stoji u apelu za gra\u0111ane. <\/p>\n Tu je i rubrika kalendar ratnih doga\u0111aja iz juna 1915. godine, u kojoj se, izme\u0111u ostalog, izvje\u0161tava da u podru\u010dju Pruta Dnjestra nastavljaju saveznici navalu preko Lanezya, Nadwornne i Kalusza i potiskuju neprijatelja prema Stanislavovu i Haliezu natrag. Rusi po\u010dinju evakuirati Lavov, Italijani prodiru kod Gradi\u0161ke, uspje\u0161ni turski bojevi na Dardanelima. <\/p>\n U gradskim vijestima smo prona\u0161li obavijest o ispitu zrelosti za \u0111ake sarajevske Velike gimnazije i Realke, u kojem se, izme\u0111u ostalog, ka\u017ee : <\/p>\n “\u0110aci imadu sa sobom ponijeti sve potrebne dokumente za ispit zrelosti, pa osim propusnice i svjedod\u017ebu nadle\u017ene politi\u010dke oblasti o svome moralnom i politi\u010dkom vladanju za vrijeme, od kako su prestali polaziti u \u0161kolu.” <\/p>\n Interesantno je vidjeti i reklame za obu\u0107u, odje\u0107u i pivo iz tog vremena. <\/p>\n Malo smo zavirili i u \u0161tampu pokrenutu \u0161ezdesetih godina i “iskopali” \u010dlanak u listu “Svijet” o Ivici Osimu iz 1966. godine, koji je u to vrijeme bio fudbaler “\u017delje”, a u kojem je, izme\u0111u ostalog, kazao: <\/p>\n “Jedina mi je \u017eelja da se negdje otisnem, u neki manji strani klub. Da bar ne\u0161to zaradim za period \u017eivota koji \u0107e nastupiti i kada mi vi\u0161e ne budu pljeskali. Nemam vi\u0161e nikakvih iluzija”, kazao je tada Osim. Danas je jedno od najpoznatijih svjetskih selektorskih imena u fudbalu. <\/p>\n Amra \u010custo, kustor Historijskog muzeja BiH, ka\u017ee da su, dok su spremali arhivu \u0161tampe, nai\u0161li na mnoge zanimljivosti. <\/p>\n “Recimo, interesantno je da se od prije nekoliko decenija po\u010dela reklamirati \u017evaka bazoka. Tu su reklame za deterd\u017eente i odje\u0107u. \u017dao nam je \u0161to do danas nismo imali mogu\u0107nosti predstaviti postavku bh. \u0161tampe. Sigurni smo da bi izazvala veliko interesovanje i to svih generacija”, ka\u017ee \u010custova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" O \u010demu su pisale bh. novine u junu prije sto godina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46080","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46080"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46080\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}