{"id":46018,"date":"2006-05-06T21:25:24","date_gmt":"2006-05-06T21:25:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46018"},"modified":"2006-05-06T21:25:24","modified_gmt":"2006-05-06T21:25:24","slug":"bosanska-piramida-sunca-psiholoski-aspekti-i-uticaj-na-ljude-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/05\/06\/bosanska-piramida-sunca-psiholoski-aspekti-i-uticaj-na-ljude-u-bih\/","title":{"rendered":"“Bosanska piramida Sunca”: Psiholo\u0161ki aspekti i uticaj na ljude u BiH"},"content":{"rendered":"

Projekat \u201cBosanska piramida Sunca\u201d<\/a> okupio je oko sebe stru\u010dnjake iz domena historije, arheologije, speleologije, geologije, geodezije. Ovaj projekat, za njih je sigurno, profesionalno, najinteresantniji<\/p>\n

Pi\u0161e: Nermina Vehabovi\u0107-Rude\u017e\/24sata.info<\/strong><\/em><\/p>\n

Projekat \u201cBosanska piramida Sunca\u201d<\/a> okupio je oko sebe stru\u010dnjake iz domena historije, arheologije, speleologije, geologije, geodezije. Ovaj projekat, za njih je sigurno, profesionalno, najinteresantniji.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovaj projekat je interesantan i za psihologe. Gledano iz ugla psihologije\/psihoterapije, zna\u010dajno je posmatrati svu rasko\u0161 ljudskog pona\u0161anja pri susretu sa informacijama o postojanju piramide.<\/p>\n

Psiholo\u0161ki gledano, ovo je nova, neo\u010dekivana situacija, na koju ljudi nisu bili pripremljeni i lepeza pona\u0161anja se kre\u0107e od \u0161oka, izrazite sre\u0107e, zadovoljstva i davanje bezuslovnog povjerenja s jedne strane, i pojave straha, srama, ljutnje, ignorisanja, osu\u0111ivanja…, s druge strane.<\/p>\n

Mnogi se pitaju za\u0161to se tako pona\u0161amo?<\/b><\/p>\n

Nova psihologija ka\u017ee da su ljudi pokrenuti na pona\u0161anje svojim genetski naslje\u0111enim psiholo\u0161kim potrebama. Na\u0161e pona\u0161anje nije odgovor na pona\u0161anje drugih ljudi. Dakle, sve \u0161to svakodnevno radimo, radimo da bi zadovoljili svoje potrebe. Ali potrebe najefikasnije zadovoljavamo kroz odnose sa drugim ljudima.
\nPostoji 5 osnovnih potreba koje su ravnopravne i podjednako va\u017ene u \u017eivotu svakog \u010dovjeka. Te potrebe su: potreba za pre\u017eivljavanjem (da di\u0161emo, da se hranimo, da se reproduciramo-ovo je bazicna potreba); potreba za ljubavlju i pripadanjem (da nas vole i da mi volimo, da pripadamo grupama ); potreba za mo\u0107i (potreba da budemo uvazeni, kompententni, uspje\u0161ni); potreba za slobodom (da budemo slobodni, da mislimo na na\u010din na koji \u017eelimo, da imamo slobodu da govorimo kako \u017eelimo\u2026) i potreba za zabavom (potreba da se zabavljamo, u\u010dimo, otkrivamo).<\/p>\n

Put za zadovoljavanje potreba je, zapravo, na\u0161e pona\u0161anje*<\/b><\/p>\n

Npr. osobe koje su se uklju\u010dile u projekat osjetili su zadovoljstvo jer im je to pomoglo da zadovolje odjednom sve \u010detiri psiholoske potrebe. Pripadanje grupi ljudi koje vjeruju u piramidu, slobodu u razmi\u0161ljanju, mo\u0107 su osjetili jer su dio historijskog projekta i naravno zabavu kroz dru\u017eenje, smijeh, otkrivanje novih dokaza. Dakle, kroz jednu aktivnost uspjeli su odjednom zadovoljiti sve \u010detiri potrebe.
\nMe\u0111utim, informacija o postojanju piramide kod mnogih, posebno obrazovanih ljudi, dovela je do frustracije. Do frustracije dolazi kada potrebe ne zadovoljavamo na efikasan na\u010din. Zbog toga su se pojavila pona\u0161anja kao \u0161to je nepovjerenje, strah, sram.<\/p>\n

Ova pona\u0161anja u psihologiji zovemo neefikasnim jer nas udaljavaju od drugih ljudi, a nakon toga, tokom du\u017eeg trajanja, vode do psihi\u010dke i fizi\u010dke bolesti. Ako \u017eelimo proanalizirati ta neefikasna pona\u0161anja mo\u017eemo krenuti od nepovjerenja.<\/p>\n

Vrlo va\u017eno je razumjeti da svako ima pravo na svoj stav i svoje mi\u0161ljenje. Stavovi i mi\u0161ljenja godinama se formiraju na osnovu li\u010dnog iskustva, ali i na osnovu iskustva koje je ste\u010deno posrednim putem. Da li \u0107e neko vjerovati ili ne ovisi o davno postavljenim individualnim parametrima koje osoba postavlja za sebe. Neki grade povjerenje na osnovu simpatija koje osje\u0107aju prema osobi, drugi na osnovu materijanih dokaza, tre\u0107i prema nacionalnoj pripadnosti, pripadnosti politi\u010dkoj partiji itd. \u010cinjenica je da se ljudi razlikuju u potrebnoj koli\u010dini vremena i informacija da bi nekome dali povjerenje. Ali va\u017eno je znati da se povjerenje gradi na osnovu spremnosti i otvorenosti za stupanje u kvalitetnije me\u0111uljudske odnose, tj. zainteresovano\u0161\u0107u za osobu ili ideju, bez obzira da li ideju odobravamo ili osporavamo. Ako bi gledali kroz prizmu potreba, rekli bi da neukazivanjem povjerenja ljudi zadovoljavaju svoju potrebu za mo\u0107i ,ali na neefikasan na\u010din.<\/p>\n

Veoma je va\u017eno znati da ne postoji niti jedan na\u010din kojim bi nekoga na silu mogli uvjeriti, dok osoba sama ne odlu\u010di vjerovati. Onog trenutka kada osoba odlu\u010di vjerovati, to postaje njena odgovornost, te osoba ili ideja, kojoj se ukazuje povjerenje, s tim vi\u0161e nemaju veze.
\nTo zna\u010di i ako dodje do gre\u0161ke u procjeni to ovisi o onome koji ukazuje povjerenje, ne o osobi ili ideji koja nas je eventualno “izdala”. Ako do\u0111e do krive procjene u davanju povjerenja, odmah se mo\u017ee postaviti pitanje “Za\u0161to sam ja vjerovao u tu osobu ili ideju?”.<\/p>\n

Pri pojavi informacije o postojanju piramide, kod mnogih ljudi pojavio se strah.<\/p>\n

Odakle dolazi strah? Strah je jedna od \u010detiri osnovne emocije koji ima svoju va\u017enu ulogu u \u017eivotu \u010dovjeka. Strah nas \u0161titi od opasnosti i upozorava na opasnost. U osnovi svih strahova le\u017ei strah od nepoznatog, odnosno od gubitka kontrole.<\/p>\n

Na osnovu ovoga, vrlo je prihvatljivo obja\u0161njenje da mnogi osje\u0107aju strah kada se govori o piramidi jer je to ne\u0161to nepoznato, neo\u010dekivano. Posebno se javlja strah, jer se ne zna \u0161ta bi se moglo desiti u \u017eivotu osobe, nakon eventualnog otkri\u0107a piramide ili \u0161ta bi se moglo desiti sa osobom nakon demanta o postojanju piramide. <\/p>\n

Strah se javlja u situacijama kada osoba procijeni situaciju opasnom za svoj \u017eivot ili svoj ugled. U slu\u010daju Projekta piramida, \u010dini se da je velika ve\u0107ina stru\u010dnjaka iz Bosne i Hercegovine upravo osjetila strah jer bi eventualnim u\u010de\u0161\u0107em u projektu mogli izgubiti svoje dostojanstvo i ugled. Ovo bi trebali razumjeti i prihvatiti.<\/p>\n

Ako ovako osoba razmi\u0161lja evidentno je da \u0107e birati pona\u0161anja koja \u0107e je \u0161tititi. Neka od tih pona\u0161anja su nezainteresovanost, nijekanje, zatim jasno demantovanje, napadi, zatim opstrukcija…<\/p>\n

Potom se, kroz razgovor, kod ljudi mo\u017ee uo\u010diti sram.<\/p>\n

Sram se javlja kada procjenjujemo da neradimo stvari onako dobro, kako bi \u017eeljeli da to drugi vide.<\/p>\n

Osjecati sram zbog Projekta piramide nema veze sa projektom, ve\u0107 sa osobama koja taj sram osje\u0107a. Naime, \u017eeljeti da te drugi vide kao pametnog, hrabrog, kulturnog, naprednog, obrazovanog, a misliti da bi te okru\u017eenje moglo percipirati kao zaostalog, neobrazovanog, naivnog, nekulturnog, u osobi stvara frustraciju. Slika o sebi u javnosti ne mo\u017ee se efikasno promijeniti izbjegavanjem, izolacijom, kritikovanjem, sramom. Dovoljno bi bilo preuzeti odgovornost za svoje pona\u0161anje i svojim pona\u0161anjem doprinositi boljoj slici sebe u okoli.<\/p>\n

Sve ovdje re\u010deno, zapravo su uobi\u010dajena ljudska pona\u0161anja, ali su ovdje vidljivija jer su vezana za jedan veliki projekat.<\/p>\n

Za\u0161to bi u\u010de\u0161\u0107e u ovom projektu moglo biti dobro za na\u0161e mentalno zdravlje?<\/b><\/p>\n

Nakon rata u Bosni i Hercegovini, do\u0161lo je do erozije ljudskih odnosa na svim nivoima. Istina je da su ovi neefikasni odnosi (u kojima se ne mogu uspje\u0161no zadovoljiti potrebe) razlog gnjeva,bijesa,tuge,… bolesti.<\/p>\n

S ovim projektom postoji velika prilika da se kvalitet \u017eivota okrene u pozitivnom smjeru, ukoliko se, spremno, napraviti prvi korak, oslobode li\u010dni potencijali, bez bojazni da \u0107e osoba izgubiti kontrolu nad svojim zivotom.<\/p>\n

Evo jedan primjer: Mnogi mladi, nezaposleni ljudi, sjede svakodnevno po nekoliko sati u kafi\u0107ima, analizirajuci tu\u0111a pona\u0161anja, okrivljuju\u0107i dr\u017eavu, sistem, narod, zemlju za stanje u kojem se nalaze. Ti mladi ljudi su nezadovoljni, osje\u0107aju da nisu korisni, jer ne mogu iskazati svoje potencijale. I pri tome, pogre\u0161no vjeruju, da je neko drugi odgovoran za njihov \u017eivot.<\/p>\n

Ako bi se ti mladi ljudi odlu\u010dili uklju\u010diti u projekat piramide, dali svoj doprinos na bilo koji na\u010din, bili dio projekta, ve\u0107 bi se osje\u0107ali bolje.
\nTako\u0111er, odrasli bi trebali razmisliti kakav model nude mladim nara\u0161tajima. Ako se nudi pasivnost i kritizerski stav, omalova\u017eavanje drugih, nudi im se lo\u0161 model za budu\u0107nost. Kritiziranjem, okrivljavanjem, omalova\u017eavanjem drugih, njih se stavlja u fokus, a zaboravlja se na li\u010dna pona\u0161anja na koja se jedino mo\u017ee utjecati.<\/p>\n

Kroz ovaj projekat pru\u017ea se \u0161ansa da svaka osoba nesto vi\u0161e sazna, o svojim potencijalima, ali i o svom narodu, njegovoj proslo\u0161ti, potencijalima naroda. Va\u017eno je prepoznati svoje potencijale, ali i potencijale svoga naroda, kao i ograni\u010denja. Sagledavanjem tih potencijala i ograni\u010denja osoba ja\u010da svoju licnost.<\/p>\n

To zna\u010di, da bi se stvari dovele u normalu trebali bi prije svega prihvatiti sebe onakvim kakvi jesmo, sa \u017eeljom da se stalno radi na izgranji sebe i samim tim i izgradnji svog naroda.<\/p>\n

Ovaj projekat nosi sobom vrlo va\u017enu psiholo\u0161ku snagu-povezivanje i zbli\u017eavanje ljudi. Kroz ovo se razvijaju optimisti\u010dna razmi\u0161ljanja da \u0107e \u017eivot biti ugodniji nakon eventualnog otkri\u0107a. Me\u0111utim, da bi se \u0161irio optimizam, trebaju se radi stvari i stupati u odnose, uz pomo\u0107 kojh \u0107e se zadovoljavati s potrebe. A to se mo\u017ee, ako osoba bude hrabra da proba, da rizikuje i da ula\u017ee u Projekat piramida. U \u017eivotu profitiraju oni koji su spremni na rizi, koji se mogu nositi sa idejom da pogrije\u0161e i neuspiju.<\/p>\n

Dakle, ako bi \u017eeljeli razumjeti projekat piramide \u0161to bolje, treba se prije svega biti otvoren primiti nove, nepoznate informacije i poku\u0161ati razmi\u0161ljati o njima. Potom krenuti u proaktivno pona\u0161anje, uklju\u010diti se i davati od sebe svoje kapacitete i drugima ponuditi druga\u010diju sliku od one koju imaju. (To je gosp.Osmanagic uradio).<\/p>\n

Na kraju, svako bi mogao napraviti samoprocjenu svoga pona\u0161anja uz neka od ovih pitanja:<\/p>\n

1. Za\u0161to mi je va\u017eno da vjerujem u postojanje piramide?ili
\n(Za\u0161to mi je vazno da ne vjerujem u postojanje piramide?)
\n2. \u0160ta o\u010dekujem od sebe u ovoj novoj situaciji?
\n3. \u017delim li doprinijeti ovom projektu?
\n4. Na koji na\u010din mogu doprininositi?<\/p>\n

*Izvor:William Glasser.”Teorija izbora”, Alinea,Zagreb,1998.g
\n*Autorica teksta je psihoterapeut.<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projekat \u201cBosanska piramida Sunca\u201d<\/a> okupio je oko sebe stru\u010dnjake iz domena historije, arheologije, speleologije, geologije, geodezije. Ovaj projekat, za njih je sigurno, profesionalno, najinteresantniji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46018","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46018"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46018\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}