Stradanje Srba u Sarajevu u toku rata ponovno je u centru pa\u017enje javnosti. Justice Report analizira dostupne podatke i razgovara sa porodicama \u017ertava koje \u017eude za istinom<\/p>\n
Pi\u0161e: Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 i Mirna Meki\u0107*\/BIRN<\/strong><\/em><\/p>\n Predraga \u0160alipura su 18. oktobra 1993. godine, kada je imao 29 godina, ubili njegovi saborci, pripadnici 10. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABIH). \u010cinjenice o ubistvu utvr\u0111ene su na su\u0111enju pripadnicima ove brigade jo\u0161 za vrijeme rata. Iza njega je ostala k\u0107erka, supruga Katarina i roditelji koji jo\u0161 uvijek tragaju za Predragovim tijelom. <\/p>\n Otac Mom\u010dilo, ina\u010de Sarajlija, rat je do\u010dekao na vikendici u selu na Palama. Vijest da mu je sin ubijen dobio je u novembru 1993. godine, a tek nakon rata saznao je da su za njegovu smrt krivi borci Armije BiH. <\/p>\n \u00abOdmah nakon potpisivanja Dejtona, drugi dan, u\u0161ao sam u Sarajevo da tra\u017eim istinu. I tra\u017eim je do dan danas,\u00bb ka\u017ee za Justice Report Mom\u010dilo \u0160alapur koji jo\u0161 uvijek traga za ostacima svoga sina. <\/p>\n \u00abNa mjestu gdje je ubijen, Kazani, ekshumacija je izvr\u0161ena jo\u0161 u ratu. Prona\u0111ena tijela su kasnije prenesena na groblje na pomo\u0107nom stadionu Ko\u0161evo,\u00bb govori \u0160alipur.<\/p>\n Pomo\u0107ni fudbalski stadion Olimpijskog stadiona Ko\u0161evo za vrijeme rata pretvoren je u groblje jer nije bilo dovoljno mjesta za ukopavanje nastradalih. <\/p>\n \u00abTijelo mog sina je bilo ukopano, kao i ostalih 27 koliko ih je ekshumirano, i to ne u masovnu grobnicu. Umjesto imena uz vre\u0107u sa tijelom stajao je broj 24. Ali je tijelo identifikovano,\u00bb kaze \u0160alipurpur. <\/p>\n Predragov otac ka\u017ee da je ta vre\u0107a odnesena u Lukavicu Komisiji za nestale Republike Srpske, RS, nakon ponovne ekshumacije koja je izvr\u0161ena 1998. godine. <\/p>\n \u00abMene niko nije pozvao da preuzmem tijelo. I od tada ne znam \u0161ta su uradili s mojim sinom,\u00bb kaze \u0160alipur. <\/p>\n \u00abDanas ka\u017eem da su ga dva puta ubili: prvo \u017eivog u Sarajevu, a onda ga je srpska strana ubila i mrtvog,\u00bb pri\u010da on i dodaje kako se nada da mu svaki natpis o njegovom sinu mo\u017ee pomo\u0107i da bude korak bli\u017ee istini. <\/p>\n Iako je Predrag \u0160alipur bio borac Armije BiH, do danas njegova porodica nema beneficije koje su zagarantovane porodicama poginulih boraca u BiH. <\/p>\n Sli\u010dna je pri\u010da i o porodici Komljenac. Marinu (67) i Radoslava (72) su iz stana gdje su \u017eivjeli odveli pripadnici 10. brdske brigade krajem juna mjeseca 1993. godine. Zaklani su, a njihova tijela ba\u010dena u provaliju Kazani, lokacija u neposrednoj blizini starog dijela grada Sarajeva.<\/p>\n Njihova k\u0107erka M., koja i danas \u017eivi i radi u Sarajevu, jo\u0161 uvijek traga za posmrtnim ostacima roditelja. <\/p>\n \u00abPrije par godina su iskopavali Kazane i na\u0161li jednu kost za koju su utvrdili, na osnovu DNK analize, ili je barem meni tako re\u010deno, da je rije\u010d o ostacima moje majke,\u00bb pri\u010da M. koja nije voljna da bude potpisana punim imenom i prezimenom. <\/p>\n \u00abDo\u0161la je i moja sestra iz Kanade i pripremale smo sahranu. Onda su do\u0161li ljudi iz Komisije za nestala lica Federacije i tra\u017eili da im dam tu jednu kost. Pogledali su je i rekli da analiza DNK nije izvr\u0161ena. Do danas mi nisu vratili tu kost i ja i dalje tragam za posmrtnim ostacima mojih roditelja,\u00bb tvrdi M. <\/p>\n I ona je bila pripadnica Armije BiH. Godine 1997. uputila je pismo tada\u0161njem predsjedniku BiH Aliji Izetbegovi\u0107u mole\u0107i ga da joj pomogne u potrazi za roditeljima. Nikada nije dobila odgovor od bilo koje nadle\u017ene institucije. <\/p>\n \u0160alipur i bra\u010dni par Komljenac samo su tri imena od vi\u0161e stotina Srba ubijenih u Sarajevu. Ta\u010dan broj ubijenih nije poznat ali razli\u010diti izvori raspola\u017eu razli\u010ditim brojevima. Ubistva su se de\u0161avala u svim djelovima grada a najpoznatije lokacije su Kazani, Dobrinja, Vele\u0161i\u0107i i Pofali\u0107i.<\/p>\n RATNI ZLO\u010cIN ILI UBISTVA?<\/p>\n Broj ka\u017enjenih je mnogo lak\u0161e utvrditi. <\/p>\n Vlasti u Sarajevu tvrde da su odavno rije\u0161ili pitanje ubistava koje su po\u010dinili borci 10. brdske brigade kojom je komandovao Mu\u0161an Topalovi\u0107 Caco. <\/p>\n Krajem 1993. godine, u oktobru, tada\u0161nja vlast Republike BiH pokrenula je veliku akciju u kojoj je Caco uhap\u0161en, a potom i ubijen. <\/p>\n Nakon \u0161to je njegovo tijelo nekoliko godina le\u017ealo pod oznakom N.N, 1997. godine je iskopano kada je Caco sahranjen kao heroj na sarajevskom groblju sa borcima Armije BiH. <\/p>\n Sredinom rata podignuto je 16 optu\u017enica i izre\u010deno ukupno 33 godina i osam mjeseci zatvora za krivi\u010dno djelo ubistva izvr\u0161enog na podmukao i svirep na\u010din, a koja su tretirala zlo\u010dine po\u010dinjene nad sarajevskim Srbima. <\/p>\n Ve\u0107ina optu\u017enica nije tretirala sudbinu ovih gra\u0111ana Sarajava kao ratni zlo\u010din izuzev optu\u017enice protiv Samira Bejti\u0107a, biv\u0161eg pripadnika 10. brdske brigade, \u010diji proces traje ve\u0107 pet godina. <\/p>\n Za tada\u0161nje pravosu\u0111e i vlast to je bila ta\u010dka na sve slu\u010dajeve ubijenih Srba u Sarajevu. Ka\u017enjeni su samo direktni po\u010dinioci zlo\u010dina na Kazanima. Nikada nijedan vi\u0161i vojni zvani\u010dnik Armije BiH nije odgovarao za ove zlo\u010dine. <\/p>\n Zlo\u010dini koje su po\u010dinili pripadnici drugih jedinica i koji su se de\u0161avali na drugim mjestima u Sarajevu, nisu procesuirani niti sankcionisani u ve\u0107ini slu\u010dajeva. <\/p>\n U Kantonalnom tu\u017eila\u0161tvu Sarajevu ka\u017eu da ne mogu re\u0107i koliko je predmeta vo\u0111eno zbog zlo\u010dina protiv Srba u Sarajevu u toku i poslije rata. <\/p>\n \u00abOvo Tu\u017eila\u0161tvo nikada nije u bilo kojem vidu kriminaliteta tretiralo zlo\u010din kroz bilo \u010diju nacionalnost,\u00bb ka\u017ee za Justice Report glasnogovornik Tu\u017eila\u0161tva Oleg \u010cavka. <\/p>\n \u00abAli u proteklih 10 godina koliko se procesuiraju ratni zlo\u010dini, bilo je slu\u010dajeva u kojima su podizane optu\u017enice za zlo\u010dine nad gra\u0111anima srpske nacionalnost. Najpoznatiji je slu\u010daj Kazani,\u00bb ka\u017ee \u010cavka. <\/p>\n \u00abJo\u0161 u toku rata procesuiran je jedna broj po\u010dinilaca za djela koja bi mo\u017eda danas bila tretirana kao ratni zlo\u010din, ali tada nije bilo dovoljno elemenata za takav proces te su tretirani kao ubistva i posebno okrutna ubistva. Ali su izre\u010dene kazne iste visine kao one koje se izri\u010du za po\u010dinjeni ratni zlo\u010din,\u00bb obja\u0161njava on.<\/p>\n Za porodice \u017ertava visina kazne je manje va\u017ena od klasifikacije zlo\u010dina.<\/p>\n \u00abMeni vi\u0161e ni ne zna\u010di puno na koliko \u0107e ih osuditi. Ali mi zna\u010di da se njihov zlo\u010din okarakteri\u0161e kao ratni zlo\u010din,\u00bb ka\u017ee M., <\/p>\n Isto ka\u017ee i Mom\u010dilo \u0160alipur i dodaje kako smatra da odgovarati moraju i ljudi koji su u ratu bili na vlasti. <\/p>\n \u00abTra\u017eim njihovu odgovornost jer nisu kontrolisali Cacu. Ubijani su ljudi koji su branili svoj grad, svoju dr\u017eavu, svoj narod\u00bb. <\/p>\n \u00abKRIVA JE VLAST\u00bb<\/p>\n Da vlasti nisu reagovale pravovremeno i odlu\u010dno smatra i penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak. <\/p>\n \u00ab\u010cinjenica je da vlasti nisu dovoljno procesuirale i istra\u017eivale kada se ne\u0161to de\u0161avalo. A nije istina da se nije znalo, govorilo i pisalo o zlo\u010dinima u Sarajevu. Od prvog dana se o tome pri\u010dalo. Uvijek je postojala pri\u010da, ali nije bilo adekvatne reakcije. Politi\u010dari nisu preduzeli mjere,\u00bb ka\u017ee za Justice Report general Divjak.<\/p>\n On napominje da je nemogu\u0107e govoriti o stradanju sarajevskih Srba. <\/p>\n \u00abZa\u0161to govoriti o Srbima ili bilo kojem drugom narodu i na taj na\u010din izdvajati \u017ertve? Isto tako ovdje su stradali Bo\u0161njaci, Hrvati i svi drugi. Stradali su oni koji nisu radili ono \u0161to se od njih tra\u017eilo,\u00bb tvrdi general Divjak. <\/p>\n Naime, u masovnoj grobnici Kazani, i drugim sarajevskim strati\u0161tima, na\u0111ena su tijela pripadnika drugih nacionanosti koje su ubijali pripadnici raznih jedinica Armije BiH. <\/p>\n I potpredsjednik nevladine organizacije Srpsko gra\u0111ansko vije\u0107e (SGV) sa sjedi\u0161tem u Sarajevu, Veljko Droca, smatra da tada\u0161nje vlasti u Sarajevu nisu reagovale na vrijeme. <\/p>\n \u00ab\u010cinjenica je da nije bilo ka\u017enjavanja. Kriva je vlast. Odgovorni ljudi iz Stranke demokratske akcije (SDA) se recimo nikada nisu o tome izjasnili. Istina je da su mogli vi\u0161e uraditi da se to sprije\u010di i istra\u017ei,\u00bb govori Droca. <\/p>\n \u00abProblem su uvijek bile neke strana\u010dke strukture, pojedinci iz SDA, kojima su ti komandanti bili miljenici. Moram re\u0107i i da su neki velikodostojnici Islamske zajednice obilazili te brigade koje su \u010dinile zlo\u010dine. Ne ka\u017eem da su im govorili ubijajte, ali nisu ni da to ne rade, jer bi sigurno izvr\u0161ili neki uticaj,\u00bb zaklju\u010duje Droca.<\/p>\n Na krivicu vlasti, na \u010dijem \u010delu je bio Alija Izetbegovi\u0107, ukazuje i grupa me\u0111unarodnih nau\u010dnika okupljenih oko neformalne grupacije \u00abNau\u010dna inicijativa\u00bb u izvje\u0161taju naslovljenom \u00abSigurne zone\u00bb. <\/p>\n Pored ostalog u izvje\u0161taju stoji kako \u00abIzetbegovi\u0107 nikada nije niti poku\u0161ao kazniti one koji su bili odgovorni, najvjerovatnije, jer je gradu u tom trenutku trebala svaka naoru\u017eana osoba. Istu logiku kasnije su mo\u017eda primijenili neki na vlasti odbiv\u0161i onemogu\u0107iti djelovanje kriminalnih bandi, \u010dak i kada su oni samovoljno ka\u017enjavali pojedince Srbe za sve \u0161to se de\u0161avalo\u00bb.<\/p>\n \u00abIzetbegovi\u0107 je bio jedina osoba koja je mogla neutralizirati vo\u0111e bandi kao \u0161to su bili Ramiz Delali\u0107 \u0106elo ili Mu\u0161an Topalovi\u0107 Caco u ljeto 1993. godine nakon \u0161to su po\u010deli maltretirani stanovni\u0161tvo u gradu. Bande koje su djelovale u gradu krive su za dobar dio ubistava civila unutar opsade, i muslimana i Srba,\u00bb navodi se u izvje\u0161taju. <\/p>\n Broj Srba ubijenih u toku tri i po godine opsade Sarajeva nije poznat a brojevi variraju od izvora do izvora. <\/p>\n Vlada Republike Srpske je u martu 2005. godine iza\u0161la u javnost sa preliminarnim spiskom sa 2.435 imena Srba ubijenih u Sarajevu i 575 nestalih. <\/p>\n \u00abRije\u010d je o preliminarnom spisku i radi se na daljoj provjeri,\u00bb rekao je prije vi\u0161e od godinu dana glasnogovornik MUPa RS Radovan Peji\u0107 dodaju\u0107i da \u00absude\u0107i prema raspolo\u017eivoj dokumentaciji, broj stradalih bi mogao biti udvostru\u010den\u00bb. <\/p>\n U tom trenutku MUP RS je istra\u017eivao jo\u0161 2.079 imena potencijalnih \u017ertava. <\/p>\n Do danas izmjene nisu uno\u0161ene na ovaj spisak. Za Justice Report Peji\u0107 ka\u017ee da se i dalje vode istrage. Tvrdi i da se ve\u0107ina ubistava dovodi u vezu sa ratnim zlo\u010dinima ali \u00abo\u010dekujemo da daljim istra\u017enim radnjama ustanovimo na\u010dine na koji su ti ljudi ubijeni\u00bb. <\/p>\n Kako tvrdi Peji\u0107, na spisku nisu imena onih koji su poginuli usljed djelovanja artiljerije ili snajperske vatre na grad pod opsadom. <\/p>\n Spisak koji se mo\u017ee prona\u0107i na web stranici MUPa RS ne pru\u017ea vi\u0161e od imena i prezimena osoba. Nema informacija o tome kada je neko lice ro\u0111eno, ili ubijeno, ili nestalo, tako da je vrlo te\u0161ko provjeriti istinitost navoda. <\/p>\n Do sada su neke neformalne provjere uo\u010dile nelogi\u010dnosti na ovim spiskovima. <\/p>\n Na primjer, na spisku ubijenih je i ime Katarine \u0160alipur, supruge ubijenog Predraga, koja prema izjavi \u010dlanova obitelji, od rata \u017eivi i radi u SAD sa k\u0107erkom. <\/p>\n U Komisiji za nestala lica Federacije tvrde da na listi ubijenih ima jo\u0161 imena osoba koje su \u017eive ili koje su preminule tek nakon rata. <\/p>\n Tako\u0111er, tvrde u Federalnoj komisiji, na listi su imena boraca Armije BiH, Srba, koji su poginuli na linijama rati\u0161ta. <\/p>\n Me\u0111u imenima nestalih, tvrde u Federalno komisiji, je 100 imena osoba koje su ili \u017eive ili se njihova sudbina zna. <\/p>\n I podaci Komisije za nestala lica RS se razlikuju od nalaza MUPa RS. Predsjednik Komisije, Milan Bogdani\u0107, za Justice Report ka\u017ee da se u Sarajevu traga za 779 lica srpske nacionalnosti. <\/p>\n Najve\u0107i broj \u017ertava se spominje u knjizi Marka Mikerevi\u0107a \u00abSarajevski kazani smrti\u00bb u kojoj autor tvrdi da je ubijeno oko 10.000 Srba i nekoliko stotina nestalo. <\/p>\n \u00abMoramo biti iskreni i re\u0107i ta\u010dne podatke. Nestalih lica srpske nacionalnosti, prema mojoj statistici, na podru\u010dju deset op\u0161tina Sarajeva, je oko 845,\u00bb tvrdi Mikerevi\u0107 i dodaje da je svoj spisak prilagodio spisku Me\u0111unarodnog crvenog kri\u017ea. <\/p>\n Mikerevi\u0107 na 320 stranica svoje knjige, ponekada u detalje, opisuje brojna ubistva Srba i zlo\u010dine po\u010dinjene nad Srbima u Sarajevu. <\/p>\n Ipak podaci u ovoj knjizi nisu utemeljeni argumentima a kao izvor se naj\u010de\u0161\u0107e navode ili prepri\u010davanja, ili autor tvrdi da je li\u010dno bio prisutan na mjestu zlo\u010dina. Mikerevi\u0107 je \u010ditav rat proveo u Sarajevu.<\/p>\n IGRA BROJEVA<\/p>\n \u00abMi kao SGV nemamo brojeve o kojima mo\u017eemo govoriti. Ali nema govora da se radi o hiljadama ljudi,\u00bb ka\u017ee za Justice Report Veljko Droca. <\/p>\n \u00abTo ne mo\u017ee niko tvrditi. Ali neka se time bave zvani\u010dni organi. Postoji Tu\u017eila\u0161tvo. Zna se ko radi takve poslove i \u010diji je to zadatak,\u00bb obja\u0161njava potpredsjednik SGVa. <\/p>\n On tvrdi da politi\u010dari RS-a \u010desto poku\u0161avaju ispolitizirati pitanje sudbine sarajevskih Srba u ratu.<\/p>\n \u00abMoram re\u0107i da se to pitanje ve\u0107 nekoliko godina pokre\u0107e iz Republike Srpske pred zna\u010dajne politi\u010dke doga\u0111aje. Mislim da je cilj politizacija, a ne saznavanje istine,\u00bb ka\u017ee on. <\/p>\n Droca ka\u017ee da ih niti jedna organizacija ili institucija iz RS nije kontaktirala po ovom pitanju, mada je ve\u0107ina \u010dlanova SGV rat provela u Sarajevu. <\/p>\n Jovan Divjak tako\u0111er smatra da je o brojevima ubijenih i nestalih te\u0161ko govoriti. <\/p>\n \u00abNi govora nema da je rije\u010d o hiljadama ubijenih. Ali, pri\u010dati o brojevima, razdvajati \u017ertve na Srbe i nesrbe je manipulacija. I ona \u0107e opstajati sve dok se ne oformi komisija koja \u0107e iza\u0107i u javnost sa rezulatatima istra\u017eivanja. Komisija treba svima da bi se saznalo \u0161ta je bilo, da do\u0111e do katarze kod svih strana,\u00bb ka\u017ee Divjak. <\/p>\n Prema rije\u010dima Sanele Bajramba\u0161i\u0107, glasnogovornice ureda Me\u0111unarodnog crvenog kri\u017ea u BiH, ova institucija ne klasifikuje nestale prema naciji, a \u00abZakon o za\u0161titi podataka ograni\u010dava davanje informacija\u00bb. Razli\u010diti brojevi koji se pojavljuju u javnosti za Bajramba\u0161i\u0107evu su dokaz postojanja razlika u na\u010dinu prikupljanja podataka. <\/p>\n \u00abNeki prikupljaju podatke samo na osnovu prijava u\u017eih \u010dlanova porodica, dok drugi to rade na osnovu prijava kom\u0161ija ili pak svjedoka,\u00bb ka\u017ee Bajramba\u0161i\u0107eva za Justice Report. <\/p>\n Predsjednik Komisije za nestala lica Federacije Amor Ma\u0161ovi\u0107 ka\u017ee da se prema podacima koje posjeduju, a ti\u010du se deset predratnih sarajevskih op\u0107ina, traga za 266 osoba srpske nacionalnosti. <\/p>\n \u00abU tom broju, 56 osoba su nestale u borbenim akcijama,\u00bb ka\u017ee Ma\u0161ovi\u0107. <\/p>\n Nevladina organizacija Istra\u017eiva\u010dko dokumentacioni centar (IDC) iz Sarajeva, jedina je koja poku\u0161ava utvrditi ta\u010dan broj gr\u0111ana BiH koji su stradali u proteklom ratu. <\/p>\n Na osnovu istra\u017eivanja provedenih u Sarajevu, utvrdili su da je ukupan broj nastradalih u deset op\u0107ina grada Sarajeva 14.041. <\/p>\n \u010cetiri od deset op\u0107ina su bile unutar kruga opsade Vojske Republike Srpske (VRS). Kada se govori o stradanju Srba u Sarajevu govori se o doga\u0111ajima u ove \u010detiri op\u0107ine koje su bile pod kontrolom vlasti sa sjedi\u0161tem u Sarajevu. <\/p>\n Iako u IDC napominju da istra\u017eivanje jo\u0161 uvijek traje, prema dosada\u0161njim podacima me\u0111u ubijenim u Sarajevu je najvi\u0161e Bo\u0161njaka, odnosno 9.663 od \u010dega 5.918 vojnika i 3.745 civila.<\/p>\n Ubijenih Srba je ukupno 3.431, me\u0111u kojima je vojnika, bilo JNA bilo VRS, 2.497, i civila 934. <\/p>\n U ukupnom broju je i 649 Hrvata i to 265 vojnika i 384 civila. <\/p>\n Prema podacima IDC, jo\u0161 uvijek nije poznata sudbina 613 Bo\u0161njaka, 290 Srba i 39 Hravata gra\u0111ana Sarajeva koji se vode kao nestali. <\/p>\n POSAO ZA KOMISIJU ILI TU\u017dILA\u0160TVO <\/p>\n Spekulacije brojevima nestalih i ubijenih Srba u Sarajevu izazvale su mnogo reakcija javnosti. Brojna udru\u017eenja \u017ertava, ali i zvani\u010dne institucije iz Republike Srpske i iz Federacije, zahtijevaju da se oformi komisija, po ugledu na Komisiju za Srebrenicu formiranu u RS, koja bi imala zadatak utvrditi istinu o de\u0161avanjima unutar opsade. <\/p>\n \u00abFormiranje komisije je vrlo zna\u010dajno,\u00bb ka\u017ee Milijana Boji\u0107, predsjednica Udru\u017eenja porodica zarobljenih i nestalih lica RS. \u00abTa komisija je va\u017ena zbog po\u0161tenog odnosa prema narodima koji \u017eive ovdje.\u00bb Godina dana prije, u januaru 2004. godine, Parlamentarna skup\u0161tina BiH tako\u0111er je donijela zaklju\u010dak prema kojem je potrebno formirati komisiju koja \u0107e utvrditi istinu o de\u0161avanjima u Sarajevu u periodu 1992 \u2013 1995. godine. Rok za formiranje komisije je bio kraj 2004. godine. <\/p>\n Kako komisija nije formirana, porodice nestalih, njih oko 50, protestvovali su u Sarajevu po\u010detkom aprila. <\/p>\n \u00abTrinaest godina oni tra\u017ee svoje nestale. Ljudi su ogor\u010deni. Vlasti nisu uradile ni\u0161ta po tom pitanju, kao \u0161to je recimo RS uradila u slu\u010daju Srebrenice,\u00bb ka\u017ee Milan Bogdani\u0107 koji je bio na \u010delu Komisije za Srebrenicu. Ovu Komisiju je Vlada RS formirala nakon niza pritisaka me\u0111unarodnih organizacija u BiH a podaci koje su utvrdili prisilili su \u010delnike RS da priznaju zlo\u010din u Srebrenici.<\/p>\n Miljana Boji\u0107 ka\u017ee da se srpske \u017ertve nepravedno tretiraju. <\/p>\n \u00abNe mogu Bo\u0161njaci imati ekskluzivno pravo po mnogo \u010demu pa i kada su \u017ertve u pitanju,\u00bb ka\u017ee Boji\u0107 za Justice Report. \u00abSla\u017eem se da trebaju formirati komisije o svim narodima, ali se prvo treba rije\u0161titi pitanje nestalih Srba zato jer je Sarajevo najve\u0107a grobnica Srba.\u00bb <\/p>\n Jovan Divjak se sla\u017ee da je komisija potrebna. \u00abNeka svi sjednu i razgovaraju, pa \u0107emo iz razgovora zaklju\u010diti ko je kriv za \u0161to,\u00bb ka\u017ee Divjak. <\/p>\n \u00abAko se ne do\u0111e do istine i pravde, onda nema \u0161anse za BiH. Komisija koja \u0107e utvrditi istinu o Sarajevu nam treba. Ona mora biti uspostavljena i mora utvrditi kako su stradavali svi,\u00bb zaklju\u010duje general Divjak.<\/p>\n Veljko Droca pak smatra da Komisija nije potrebna te da je to posao nadle\u017enih Tu\u017eila\u0161tava. <\/p>\n U zvani\u010dnom saop\u0161tenju koje je Vlada Federacije izdala 10. aprila ove godine stoji da \u00abje Vlada poduzela aktivnosti u vezi sa dobijanjem informacija, pronalaskom i identifikacijom svih nestalih osoba na podru\u010dju koje je nekada obuhvatao grad Sarajevo\u00bb. <\/p>\n Napomenuto je i da je izdat nalog Ministarstvu pravde Federacije o formiranju Komisije \u00abza utvr\u0111ivanje istine o sudbini nestalih osoba na podru\u010dju Sarajeva\u00bb, i to za podru\u010dje koje obuhvata 10 op\u0107ina koje su prije rata pripadale Gradu. <\/p>\n No, stoji dalje u obrazlo\u017eenju, \u00abVlada Federacije ne mo\u017ee razmatrati i usvojiti pomenutu Odluku jer se ista odnosi i na podru\u010dje Republike Srpske i Federacije BiH\u00bb.<\/p>\n Zato su \u010delnici Federacije predlo\u017eili da ministarstva pravde oba entiteta usaglase \u00abSporazum o formiranju zajedni\u010dke komisije\u00bb koja bi utvrdila doga\u0111aje u Sarajevu tokom rata. <\/p>\n Odgovor premijera RS Milorada Dodika objavljen u dnevnim novinama bio je da Vlada Federacije treba da obezbijedi sve potrebne uslove za rad komisije \u00abkao \u0161to je to u\u010dinila Vlada RS u sli\u010dnim situacijama\u00bb aludiraju\u0107i na formiranje Komisije za Srebrenicu. <\/p>\n MANIPULACIJE \u017dRTVAMA<\/p>\n Formiranje komisije za utvr\u0111ivanje doga\u0111aja u Sarajevu u toku rata ohrabruje i ured Visokog predstavnika. <\/p>\n U saop\u0161tenju iz Ureda stoji da u \u00abBosni i Hercegovini postoji oko 16 odluka Doma za ljudska prava u slu\u010dajevima vezanim za nestale osobe, koje su organi vlasti u cijeloj dr\u017eavi do sada ignorisali, uklju\u010duju\u0107i i Vladu Federacije BiH koja je ignorisala odluku Doma za ljudska prava u predmetu ‘Sarajevski Srbi'\u00bb. <\/p>\n \u00abUprkos ranijim naznakama da postoji spremnost da se uspostavi mehanizam za otkrivanje istine u ovom predmetu, \u010dini se da se Vlada Federacije BiH sada povla\u010di. To je neprihvatljivo,\u00bb pi\u0161e u saop\u0161tenju OHRa. \u00abPoslije svega, te\u0161ko da imam vjeru u bilo koga,\u00bb pri\u010da ova \u017eena koja i dalje traga za posmrtnim ostacima svojih roditelja. \u00abNakon 13 godina, \u010dini mi se kao da bi ova dr\u017eava najvi\u0161e voljela da se sve zaboravi. Ovo je igra bez granica!\u00bb<\/p>\n \u00abBez obzira na sve, nikada nisam razmi\u0161ljala da napustim Sarajevo, grad u kojem sam ro\u0111ena. Mo\u017eda tek sada \u017eelim da moja djeca odu jer sam jako razo\u010darana,\u00bb zavr\u0161ava ona. <\/p>\n Milan Bogdani\u0107 je nedavno potvrdio da je u posljednjim ekshumacijama na Kazanima prona\u0111ena kost koja, prema analizi DNK, pripada Marini Komljenac. M. ne zna koga da krivi \u0161to i dalje ne mo\u017ee sahraniti svoje roditelje, ali ne odustaje od potrage. <\/p>\n Mom\u010dilo \u0160alipur tako\u0111er ne \u017eeli odustati od traganja za posmrtnim ostacima svoga sina. <\/p>\n \u00abZnam da svi spominju brojeve, ali ja ne znam \u0161ta je ta\u010dan broj. Znam samo da je neko otkopao 29 tijela iz Kazana i da je tijelo mog sina bilo me\u0111u njima. A ne znam gdje je sada\u00bb.<\/p>\n Amor Ma\u0161ovi\u0107 nam je potvrdio da je tijelo Predraga \u0160alipura predato Komisiji u RS. Milan Bogdani\u0107 pak to negira. <\/p>\n \u00abOn je bio u Armiji BiH i njega su ubili njegovi saborci. Tijelo nije predato komisiji RS i to odgovorno tvrdim,\u00bb ka\u017ee za Justice Report Bogdani\u0107. <\/p>\n \u00abMoj sin je branio svoj grad, svoj prag, svoju ku\u0107u. On je ovdje ro\u0111en. I neka je bio u Armiji BiH jer mu je tamo i bilo mjesto. Sarajevo jeste na\u0161 grad. Tu smo se rodili i tu i umiremo,\u00bb kaze \u0160alipur. <\/p>\n \u00abVe\u0107 sam kupio grobnicu za moju porodicu u Sarajevu. I sina \u0107u tu sahraniti. Samo da mi ga je na\u0107i da se smiri,\u00bb govori kroz suze otac Mom\u010dilo \u0160alipur koji, kako sam re\u010de, tra\u017ei samo istinu.<\/p>\n BIRN \u2013 Justice report <\/p>\n *Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 je urednica BIRN-ovog Justice Report-a. Mirna Meki\u0107 je novinarka Justice Report-a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stradanje Srba u Sarajevu u toku rata ponovno je u centru pa\u017enje javnosti. Justice Report analizira dostupne podatke i razgovara sa porodicama \u017ertava koje \u017eude za istinom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46011","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46011\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nPrije dvije godine porodice nestalih sarajevskih Srba uputile su preko 120 zahtjeva prema Ustavnom sudu Federacije BiH tra\u017ee\u0107i formiranje komisije. Ustavni sud je 27. maja 2005. nalo\u017eio Vladi Federacije da se podnosiocima prijava dostave sve raspolo\u017eive informacije i da se formira komisija. <\/p>\n
\nOHR napominje da se sve odluke Doma za ljudska prava i Komisije za ljudska prava koje se odnose na nestale osobe moraju u potpunosti ispo\u0161tovati, bez obzira na etni\u010dku ili vjersku pripadnost \u017ertava ili njihovih porodica.
\n\u00abSvi manipuli\u0161u brojevima. Istina je negdje izme\u0111u, vjerovatno,\u00bb ka\u017ee M. k\u0107erka ubijenih Komljenaca. <\/p>\n