\u0160ta se \u010dulo na Tribini o sakralnoj umjetnosti u Crnoj Gori<\/p>\n
Pi\u0161e: \u017darko Vujovi\u0107\/Republika<\/strong><\/em><\/p>\n Sakralna umjetnost na teritoriji Crne Gore je tokom svog milenijumskog trajanja, s izuzetkom nekih uglavnom kra\u0107ih perioda, uvijek bila primjer me\u0111uvjerske tolerancije i predstavlja jedan od elemenata izgradnje savremenog gra\u0111anskog dru\u0161tva, ocijenili su akademik prof. Rajko Vuji\u010di\u0107 i istori\u010dar umjetnosti mr Aleksandar \u010cilikov na tribini na Cetinju, posve\u0107enoj istorijskoj toleranciji kroz prizmu sakralne umjetnosti. <\/p>\n Tradicija spajanja razli\u010ditih vjerskih i civilizacijskih krugova u Crnoj Gori se vidi kroz brojne primjere, od postojanja crkava sa dva oltara, pravoslavnim i katoli\u010dkim, na Primorju preko pro\u017eimanja zapadnog, vizantijskog ili islamskog stila u izgradnji sakralnih objekata, pa do fresaka na kojima su prikazani i pripadnici drugih vjera<\/p>\n Podsjetiv\u0161i na istoriju sakralnog graditeljstva u Crnoj Gori, koja vu\u010de korijene iz vremena neopravdano zaboravljenih dinastija Vojislavljevi\u0107a i Bal\u0161i\u0107a, akademik Vuji\u010di\u0107 je ocijenio da je, na na\u0161u nesre\u0107u, ta mo\u017eda i najljep\u0161a strana na\u0161e duhovne istorije zapostavljena.<\/p>\n – Mislim da je glavni razlog zbog koga smo zaboravili Vojislavljevi\u0107e \u010dinjenica da su se na\u0161om istorijom uglavnom bavili ljudi sa strane, koji su se, po prirodi stvari, zanimali prvenstveno za ono \u0161to pripada njihovoj kulturnoj ba\u0161tini. Istori\u010dare iz Beograda su uglavnom interesovali Nemanji\u0107i, njihove kolege iz Zagreba su istra\u017eivali spomenike renesanse i baroka, a kao posljedica svega desilo se da \u010ditava jedna dinastija \u2013 Vojislavljevi\u0107i i njenih \u0161est kraljeva, uprkos zna\u010dajnoj ulozi u na\u0161oj istoriji, bude potpuno zanemarena – smatra istori\u010dar Vuji\u010di\u0107, dodaju\u0107i da stvari sa Bal\u0161i\u0107ima stoje jo\u0161 gore, jer se ne zna ni njihovo porijeklo, tako da ih Albanci, dodu\u0161e ne bez razloga, smatraju svojom dinastijom pod imenom Bal\u0161i.<\/p>\n Vuji\u010di\u0107 je podsjetio da Crna Gora ni ne zna gdje su grobovi Bal\u0161i\u0107a. <\/p>\n – Ne znamo, iako je poznato da su Bal\u0161i\u0107i gradili mauzoleje koji predstavljaju neke od najljep\u0161ih primjera na\u0161e srednjovjekovne arhitekture – rekao je on, isti\u010du\u0107i da ne o\u010dekuje da \u0107e se u pogledu prou\u010davanja autohtone crnogorske kulture i u budu\u0107e ne\u0161to zna\u010dajnije promijeniti, imaju\u0107i u vidu da Crna Gora i dalje nema studije arheologije, istorije umjetnosti, etnologije ili drugih sli\u010dnih oblasti, koji bi na\u0161u kulturnu ba\u0161tinu tretirali na na\u010din koji ona zaslu\u017euje.<\/p>\n Govore\u0107i o vjerskoj toleranciji u vrijeme Bal\u0161i\u0107a, Vuji\u010di\u0107 je ukazao da su oni najzaslu\u017eniji za tradiciju gra\u0111enja crkava sa dva oltara. Vuji\u010di\u0107 je napomenuo i bitnu \u010dinjenicu da su mnogi sakralni objekti u Crnoj Gori, uklju\u010duju\u0107i i d\u017eamije, radili majstori \u201cinovjerci\u201d s Primorja.<\/p>\n – Primjera radi, isti majstori, hri\u0161\u0107ani s Primorja, su gradili Husein-pa\u0161inu d\u017eamiju u Pljevljima i manastir Svete Trojice u tom gradu \u2013 podsjetio je Vuji\u010di\u0107.<\/p>\n Istori\u010dar umjentosti mr Aleksandar \u010cilikov je kao primjere tolerancije, koji danas izgledaju gotovo nevjerovatno, naveo podatke da je crkvu Uspenija Bogorodice u manstiru Savina u Herceg-Novom oslikao kotorski slikar Lovro Dobri\u010devi\u0107, kao i da je dio unutra\u0161njosti kotorske katedrale Svetog Tripuna oslikan u dominantno vizantijskom stilu, s latinskim natpisima. Tako\u0111e, primjer tolerancije je i ustupanje pravoslavnoj crkvi izvorno katoli\u010dke crkve Svetog Luke, tako\u0111e u Kotoru. <\/p>\n – Sve to o\u010digledno u to vrijeme nikome nije smetalo, o\u010digledno je da tada nije postojao neki animozitet, \u0161to danas na\u017ealost \u010dini se da nije slu\u010daj \u2013 sa \u017ealjenjem je konstatovao \u010cilikov, koji je kao poseban kuriozitet pomenuo i ikonu iz Pivskog manastira na kojoj je uz pravoslavne svetitelje, ckvene poglavare i vladare, prikazan veliki vezir Mehmed-pa\u0161a Sokolovi\u0107, kao jedan od manastirskih dobrotvora. Time su u Pivi, prema mi\u0161ljenju \u010cilikova, \u010desto nepomirljivi neprijatelji stvorili istinski savez i duhovni mir.<\/p>\n – Istorijsko kulturno naslje\u0111e Crne Gore je uvijek kada je politi\u010dki bilo pogre\u0161no tretirano, nanosilo strahovito zlo. Moramo shvatiti da je velika sre\u0107a za Crnu Goru, njenu istoriju i duhovnost, to \u0161to ona ba\u0161tini tako bogatu kulturu, koja je vezana za vi\u0161e nacionalnosti i za vi\u0161e konfesija – poru\u010dio je istori\u010dar umjetnosti Aleksandar \u010cilikov.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160ta se \u010dulo na Tribini o sakralnoj umjetnosti u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46004","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46004\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n– Na podru\u010dju nekada\u0161njeg Spi\u010da i Bara postoji desetak takvih crkava, poput Svete Petre, Svetog Dimitrija na Haj-nehaju ili Svetog Roka. Taj su\u017eivot je ne\u0161to \u0161to prati istoriju Crne Gore od njenog postanka, sa na\u017ealost nekim prekidima koji su bili izazvani raznim tektonskim poreme\u0107ajima ljudskog karaktera \u2013 kazao je on.<\/p>\n