{"id":46003,"date":"2006-04-21T11:35:58","date_gmt":"2006-04-21T11:35:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46003"},"modified":"2006-04-21T11:35:58","modified_gmt":"2006-04-21T11:35:58","slug":"zlocin-o-kojem-se-ne-govori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/04\/21\/zlocin-o-kojem-se-ne-govori\/","title":{"rendered":"Zlo\u010din o kojem se ne govori"},"content":{"rendered":"<p>Seksualno zlostavljanje mu\u0161karaca koji su za vrijeme rata bili zato\u010deni u logorima, tema je o kojoj se gotovo ni ne govori u Bosni i Hercegovini. Samo dvije nevladine organizacije u cijeloj zemlji pru\u017eaju psiholo\u0161ku pomo\u0107 \u017ertvama ove vrste torture. Sistem koji regulira njihov status ne postoji<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Justice Report\/Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Seksualno zlostavljanje mu\u0161karaca koji su za vrijeme rata bili zato\u010deni u logorima, tema je o kojoj se gotovo ni ne govori u Bosni i Hercegovini. Samo dvije nevladine organizacije u cijeloj zemlji pru\u017eaju psiholo\u0161ku pomo\u0107 \u017ertvama ove vrste torture. Sistem koji regulira njihov status ne postoji.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e je bilo silovanja. Mene li\u010dno je silovalo 28 \u010detnika, pi\u0161e u izjavi jednog biv\u0161eg logora\u0161a Kazneno popravnog doma Fo\u010da. <\/p>\n<p>Nikome se ne ponovilo ovo \u0161to se meni dogodilo. Proklinjao sam majku koja me je rodila. Uzimali su \u0161i\u0161ariku, okrenuli bi je naopako, gurnuli u analni otvor i onda po\u010deli da \u010dupaju, stoji u ispovijesti ove \u017ertve, koja se vodi pod brojem 4977 u arhivi Saveza logora\u0161a BiH. <\/p>\n<p>Tu no\u0107 su ponovo do\u0161li. Postrojili su nas na jednu stranu i odvojili o\u010deve i sinove. Izveli su nas na binu i naredili da se skinemo goli, pi\u0161e u izjavi drugog zatvorenika iz logora \u010celopek u Zvorniku. <\/p>\n<p>Ne bih pri\u010dao \u0161ta su nam nare\u0111ivali da radimo. To se zna \u010dim su nas skinuli gole. Posebno ih je privla\u010dilo da gledaju kako to rade otac i sin, navodi su iz dosijea 1709. <\/p>\n<p>Naredili su poslije nekima od nas da drugima odgrizemo polne organe. Ne odsije\u010demo ve\u0107 odgrizemo, \u0161to sam i ja morao uraditi. To mi je najte\u017ei do\u017eivljaj u logoru, izjavio je ovaj logora\u0161. <\/p>\n<p><b>Silovanja mu\u0161karaca<\/b><\/p>\n<p>Zavedene po brojevima, u arhivi Saveza logora\u0161a \u010duvaju se izjave sli\u010dne ovim dvjema koje govore o seksualno zlostavljanim mu\u0161karcima u logorima u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata. Seksualna zlostavljanja mu\u0161karaca ratni su zlo\u010din o kojem se \u0161uti ve\u0107 deset godina. Koliko je ljudi bilo \u017ertvama ove vrste torture, nikada ne\u0107e ni pribli\u017eno biti mogu\u0107e saznati zbog tradicionalno zatvorenog dru\u0161tva. Na\u017ealost, iz istih razloga ni veliki broj po\u010dinitelja nikada ne\u0107e do\u0107i pred sud. <\/p>\n<p>Te\u0161ko je govoriti o toj temi, ka\u017ee predsjednik Saveza Murat Tahirovi\u0107. Znate kakvo je na\u0161e dru\u0161tvo. Sramota je, stid to i priznati. Te\u0161ko je za \u017eene, a pogotovo kada su mu\u0161karci u pitanju.U dru\u0161tvu patrijarhalnom kao \u0161to je na\u0161e, ljudi su izvrgnuti podsmijehu. Tako da je te\u0161ko re\u0107i koliki je to problem. U razgovoru, du\u017eem i prijateljskom, ljudi \u0107e priznati. Ali vrlo te\u0161ko bilo ko govori o tome, poja\u0161njava on. <\/p>\n<p>U Klini\u010dkom centru Sarajevo, na neuropsihijatrijskoj klinici, od rata na ovamo lije\u010dnici se svakodnevno susre\u0107u sa \u017ertvama torture. Psihijatrica dr. Alma Mehmedba\u0161i\u0107 &#8211; Bravo ka\u017ee da je imala mnogo pacijenata mu\u0161karaca svih uzrasta koji su \u017ertve seksualnog zlostavljanja. Mahom je rije\u010d o logora\u0161ima koji su bili zato\u010deni \u0161irom BiH, ali i u logorima na teritoriji Srbije, u Misovu polju, \u0160ljivovicama i drugim mjestima. To su pacijenti koji su pre\u017eivjeli vi\u0161estruke traume. Fizi\u010dke i psiholo\u0161ke i seksualne. Svaka tortura izaziva i psihi\u010dku patnju, a ova naro\u010dito, ka\u017ee za Justice Report dr Mehmedba\u0161i\u0107-Bravo. <\/p>\n<p>U Savez logora\u0161a su dolazili i dolaze ljudi koji pri\u010daju o seksualnom zlostavljanju koje su pre\u017eivjeli drugi, a koje su oni svjedo\u010dili. Bilo je ljudi koji su dolazili i pri\u010dali o tome kako su bliski \u010dlanovi obitelji koji su bili zajedno zato\u010deni u logorima prisiljavani da jedni nad drugima vr\u0161e razne vrste seksualnog zlostavljanja. Pogotovo je to bilo karakteristi\u010dno za Isto\u010dnu Bosnu, Bijeljinu i Zvornik, ka\u017ee Tahirovi\u0107 za Justice Report. <\/p>\n<p><b>Tko \u0107e pri\u010dati?<\/b><\/p>\n<p>Amir Tali\u0107, predsjednik Udru\u017eenja logora\u0161a Sanski Most, ka\u017ee da je slu\u010dajeva seksualnog zlostavljanja bilo i u zloglasnim prijedorskim logorima Omarska i Keraterm. Neki od po\u010dinilaca su i ka\u017enjeni, zahvaljuju\u0107i pored ostalog, izjavama svjedoka i pre\u017eivjelih. U slu\u010daju Du\u0161ko Tadi\u0107, u dokaznom postupku, se i o tome govorilo. <\/p>\n<p>Zabilje\u017eeno je svjedo\u010denje jednog od zato\u010denika kojeg su natjerali da drugome odgrize polni organ. Obojica su kasnije ubijeni, pri\u010da Tali\u0107. On dodaje kako Udru\u017eenje na \u010dijem je on \u010delu prikuplja izjave svjedoka i pre\u017eivjelih, ali da vrlo rijetko oni koji dolaze dati iskaz govore o seksualnom zlostavljanju mu\u0161karaca. <\/p>\n<p>Ako govore, to je uvijek zlo\u010din koji se desio nad nekim drugim a koji su oni bili prisiljeni da posmatraju, ka\u017ee Tali\u0107. <\/p>\n<p>Problema seksualnog zlostavljanja mu\u0161karaca u logorima svjesni su i u udru\u017eenju Izvor iz Prijedora. Edin Ramuli\u0107 ka\u017ee da znaju da je takvih slu\u010dajeva bilo dosta u Omarskoj, ali da ljudi nisu voljni pri\u010dati. O tome se manje pri\u010da nego o silovanju \u017eena. Svi znamo da je bilo seksualnog zlostavljanja, ali te\u0161ko je na\u0107i nekoga ko \u0107e pri\u010dati, ka\u017ee Ramuli\u0107. <\/p>\n<p><b>Niz dosjea<\/b><\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja poptisnica UN Konvencije protiv torture. Svaka zemlja potpisnica, mora obezbijediti svim \u017ertavama pomo\u0107 i omogu\u0107iti im sveobuhvatnu reparaciju. Pored ostalog, dr\u017eave potpisnice su obavezne sprije\u010diti torturu i osigurati ka\u017enjavanje po\u010dinilaca, te za\u0161titu svjedoka u procesima pred sudovima. <\/p>\n<p>Savez logora\u0161a BiH nedavno je uputio niz dosijea Tu\u017eila\u0161tvu BiH u kojima su i pri\u010de \u017ertava seksualnih zlostavljanja i nadaju se da \u0107e uskoro prve istrage u BiH biti pokrenute. <\/p>\n<p>Tu\u017eila\u0161tvo Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) ve\u0107 je istra\u017eivalo nekoliko slu\u010dajeva seksualnog zlostavljanja mu\u0161karaca. Neki po\u010dinioci su i ka\u017enjeni. Ova vrsta zlo\u010dina stavljena je na teret Dragoljubu Prca\u0107u, Milojici Kos, Zoranu \u017digi\u0107u, Miroslavu Kvo\u010dki, Mladenu Radi\u0107u, Du\u0161ku Tadi\u0107u, \u017deljku Meaki\u0107u, Stevanu Todorovi\u0107u, Predragu Banovi\u0107u i Du\u0161ku Kne\u017eevi\u0107u. <\/p>\n<p>U optu\u017enici protiv Stevana Todorovi\u0107a, koji je 2001. godine osu\u0111en na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, pored ostalog stoji kako je 10. maja 1992. godine ili pribli\u017eno tada, dok se nalazio u kancelariji u zgradi policije u Bosanskom \u0160amcu, naredio svjedoku C i svjedoku D da jedan drugome rade fellacio. Isto je uradio nad jo\u0161 nekoliko mu\u0161karaca koji su tako\u0111er svjedo\u010dili protiv njega u Hagu. <\/p>\n<p>Stra\u017eari Predrag Banovi\u0107 i Du\u0161ko Kne\u017eevi\u0107 koji su, prema optu\u017enici, dolazili u logor Keraterm samo da bi se i\u017eivljavali nad zato\u010denicima, te druga lica \u010dija se imena ne navode u optu\u017enici, su uzastopno prozivali grupu zato\u010denika iz logorske prostorije broj 2, me\u0111u kojima i Emsud Bahonji\u0107 i \u010dovjeka po imenu Jusufagi\u0107 zvani Car, i surovo ih tukli i zlostavljali. Tokom tih batinanja Du\u0161ko Kne\u017eevi\u0107 i druga lica prisiljavali su Bahonji\u0107a na razne degradiraju\u0107e, poni\u017eavaju\u0107e i\/ili bolne radnje, kao \u0161to je le\u017eanje na krhotinama stakla, uzastopno skakanje sa kamiona i fellatio nad drugim zato\u010denikom, te su mu nasilno gurani razni predmeti u anus. I Bahonji\u0107 i Jusufagi\u0107 su izdahnuli uslijed povreda zadobijenih tokom batinanja i maltretiranja, pi\u0161e u optu\u017enici. <\/p>\n<p>Banovi\u0107 je osu\u0111en na osam godina zatvora. Proces protiv Kne\u017eevi\u0107a jos uvijek traje. <\/p>\n<p><b>Dio etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/b><\/p>\n<p>Seksualno zlostavljanje i silovanja mu\u0161karaca pominje se i u optu\u017enici protiv Radosava Brdjanina, osu\u0111enog na 32 godine zatvora za zlo\u010dine po\u010dinjene na podru\u010dju Prijedora. <\/p>\n<p>Prema Ha\u0161kom tu\u017eila\u0161tvu, ovakvi zlo\u010dini su bili dio osmi\u0161ljenog procesa etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja. Sa ovom konstatacijom sla\u017ee se i Amir Tali\u0107 iz Sanskog Mosta. Mislim da to vi\u0161e nije bio deformitet kod ljudi koji su to radili, nego metoda mu\u010denja. <\/p>\n<p>Danas u Bosni i Hercegovini postoji vi\u0161e organizacija koje okupljaju \u017eene \u017ertve silovanja koje se bore da njihov status bude priznat i da im se na osnovu toga dodijele odre\u0111ena prava. Njihovi zahtjevi, te javna kampnja koja se nekoliko mjeseci odvijala u BiH, pomogli su da u parlamentarnu proceduru u\u0111e nacrt zakona koji reguli\u0161e prava ove kategorije na nivou Federacije BiH, mada im je kona\u010dan cilj zakon na nivou dr\u017eave. Ali silovanje i seksualno zlostavljanje mu\u0161karaca ostaje tema o kojoj rijetko ko \u017eeli govoriti. <\/p>\n<p>Ipak, kako bi pored ostalog regulisali i status ovih \u017ertava, Savez logora\u0161a BiH nedavno je pokrenuo inicijativu da se u Zakon o civilnim \u017ertvama rata uvede i kategorija \u017ertve tortura u logorima. <\/p>\n<p>Ne postoji nikakav sistem koji obezbje\u0111uje bilo kakvu pomo\u0107 za takve ljude. Postoje dvije nevladine organizacije koje u skladu sa svojima mogu\u0107nostima pru\u017eaju pomo\u0107, ka\u017ee Tahirovi\u0107. Tragedija koju ti ljudi nose u sebi, tako se prenosi u porodicu i svakodnevni \u017eivot. I ta tragedija \u0107e ostati ko zna koliko, obja\u0161njava on. Poku\u0161avamo dokazati politici da je neophodno prekinuti agoniju ljudi i da se reguli\u0161e njihov status, da kona\u010dno ljudi od struke po\u010dnu voditi brigu o tim \u017ertavama. Da nisu prepu\u0161ten samo sebi.<\/p>\n<p><b>Do\u017eivotne traume<\/b><\/p>\n<p>Dr Alma Mehmedba\u0161i\u0107-Bravo dodaje da sve \u017ertve torture do\u017eivotno \u017eive sa traumama. Svaki novi stres, poja\u010dava njihovu traumu. Nezaposlenost, nerije\u0161eno stambeno pitanje, nesre\u0111en pravni status, nepriznavanje statusa samo su neke od dodatnih trauma za ovu kategoriju. Takve traume su izvan uobi\u010dajenog ljudskog isksustva. Ve\u0107ina logora\u0161a su bili civili. Nisu imali niti predstvau da im se mo\u017ee desiti tako ne\u0161to, da \u0107e biti zato\u010deni, da \u0107e gledati smrt drugih ljudi, da \u0107e do\u017eivjeti tako bolna iskustva. Takvi ljudi nose trajne promjene li\u010dnosti i do\u017eivotni postraumatski sindrom,\u00bb ka\u017ee dr. Mehmedba\u0161i\u0107-Bravo. <\/p>\n<p>Jedan od najte\u017eih slu\u010dajeva u njezinoj karijeri je bio mladi\u0107 \u017ertva toruture u logoru. Taj mladi \u010dovjek je do\u017eivio silna poni\u017eenja i na kraju je i seksualno zlostavljan. Imao je izra\u017een osje\u0107aj ni\u017ee vrijednosti, nije imao povjerenje u druge ljude. Pre\u017eivio je stra\u0161ne stvari. Naro\u010dito mu je bilo u\u017easno poni\u017eenje kada mu je stra\u017ear vi\u0161e puta tokom njegovog zato\u010denja urinirao u usta,\u00bb ka\u017ee ona. <\/p>\n<p>Pored problema sa regulisanjem statusa mu\u0161karca \u017ertava torture, ostaje nerije\u0161eno i pitanje zadovoljenja pravde. \u017drtve ne vole pri\u010dati \u0161ta su pre\u017eivjeli jer ne vide da im to donosi i\u0161ta dobro. Oni pri\u010daju i pominju imena po\u010dinilaca, ali se za sada sudi samo organizatorima,\u00bb ka\u017ee Tahirovi\u0107. <\/p>\n<p>Konkretni izvr\u0161ioci ostaju na slobodi i nemali broj \u017ertava je prisiljen, ako se vrate u mjesta odakle su protjerani, da se suo\u010de sa ljudima koji su ih mu\u010dili u logorima. A ti \u201cmali\u201d izvr\u0161ioci su mo\u017eda \u010dak i bitniji od organizatora. <\/p>\n<p>Dr. Alma Mehmedba\u0161i\u0107 Bravo ka\u017ee da je priznavanje statusa \u017ertvama torture jedan od puteva izlje\u010denja. Nijedna se \u017ertva ne mo\u017ee sama lije\u010diti. Oni trebaju stru\u010dnu pomo\u0107 da bi dosegnuli nivo \u017eivota pribli\u017ean onom kakav su imali prije torture. Trebaju i socijalnu i psiholo\u0161ku i pravnu pomo\u0107, ali i kompenzaciju, moralnu i materijalnu. Moralna kompenzacija je ka\u017enjavanje zlo\u010dinaca. Bez tog nema rehabilitacije \u017ertve, zaklju\u010duje dr Mehmedba\u0161i\u0107 Bravo. <\/p>\n<p><i>Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 je urednica Justice Reporta<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Seksualno zlostavljanje mu\u0161karaca koji su za vrijeme rata bili zato\u010deni u logorima, tema je o kojoj se gotovo ni ne govori u Bosni i Hercegovini. Samo dvije nevladine organizacije u cijeloj zemlji pru\u017eaju psiholo\u0161ku pomo\u0107 \u017ertvama ove vrste torture. Sistem koji regulira njihov status ne postoji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46003","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46003","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46003"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46003\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}