Peter Frost, kanadski antropolog koji predaje na sveu\u010dili\u0161tu St. Andrews u \u0160kotskoj, do\u0161ao je do zapanjuju\u0107ih rezultata o podrijetlu plave kose i plavih o\u010diju me\u0111u Europljanima<\/p>\n
Pi\u0161e: index.hr<\/strong><\/em><\/p>\n Peter Frost, kanadski antropolog koji predaje na sveu\u010dili\u0161tu St. Andrews u \u0160kotskoj, nedavno je objavio rezultate opse\u017enog istra\u017eivanja kojim je, temeljem prou\u010davanja DNK, do\u0161ao do zapanjuju\u0107ih rezultata o podrijetlu plave kose i plavih o\u010diju me\u0111u Europljanima.<\/p>\n Prema Frostovim nalazima, kao i rezultatima jednog prethodnog istra\u017eivanja provedenog u japanskim laboratorijima, geni koji ljudima daju svijetliju boju kose i svijetliju boju o\u010diju su se pojavili, za evolucijske standarde nevjerojatno kasno – tek prije nekih 10.000 do 11.000 godina – i to na relativno ograni\u010denom prostoru Sjeverne i Isto\u010dne Europe.<\/p>\n Frosta je fasciniralo ne samo to \u0161to se ta mutacija pojavila na ograni\u010denom prostoru, nego i to \u0161to je imala nevjerojatno brz u\u010dinak, te se za samo nekoliko generacija pro\u0161irila na cijeli kontinent. Misterij je utoliko ve\u0107i \u0161to su u svim drugim dijelovima svijeta pripadnici vrste homo sapiens, bez obzira na razli\u010dite klimatske i druge uvjete, u pravilu zadr\u017eali tamnu kosu i tamne o\u010di.<\/p>\n Znanstvenici su taj fenomen poku\u0161avali objasniti na razne na\u010dine, a dugo vremena je bila prili\u010dno popularna teza kako je do plave kose i plavih o\u010diju do\u0161lo kada su se prvi homo sapiensi po dolasku iz Afrike prije nekih 50.000 do 35.000 godina po\u010deli mje\u0161ati s prastanovnicima Europe – neandertalcima. No, DNK analize koje pokazuju nekompatibilnost genetskog materijala homo sapiensa i neandertalaca su oborile tu hipotezu.<\/p>\n Frost je umjesto toga zaklju\u010dio kako bi se naglo \u0161irenje mutacije moglo objasniti vrlo specifi\u010dnim spletom klimatskih i ekolo\u0161kih prilika u Europi prije deset milenija i na\u010dinom \u017eivota tada\u0161njih Europljana.<\/p>\n Za razliku od Afrike, gdje su se zahvaljuju\u0107i relativno pogodnoj klimi, \u017eene mogle zadr\u017eati tradicionalnu ulogu sakuplja\u010da plodova, u Europi je zbog ledenog doba prehrana ovisila gotovo isklju\u010divo o mesu. Prikupljanje hrane je zbog toga bilo isklju\u010divo mu\u0161ki posao, a lov se \u010desto svodio na dugotrajne i \u010desto pogibeljne ekspedicije s kojih se mnogi \u010dlanovi nisu vra\u0107ali.<\/p>\n Frost pretpostavlja da je zbog toga, kao i nekih drugih faktora, do\u0161lo do daleko ve\u0107e smrtnosti me\u0111u mu\u0161karcima nego me\u0111u \u017eenama, odnosno da je na relativno maleni broj spolno zrelih mu\u0161karaca dolazio veliki broj spolno zrelih \u017eena.<\/p>\n U takvim uvjetima mu\u0161karci su mogli priu\u0161titi luksuz da budu izbirljivi prilikom odabira seksualnih partnera, \u0161to je, s druge strane, prednost davalo \u017eenama koje su na ovaj ili onaj na\u010din pra-europskim mu\u0161karcima bile privla\u010dnije, odnosno “egzoti\u010dnije”. Frost pretpostavlja da je to razlog za\u0161to se u Europi na relativno malom podru\u010dju nalazi \u010dak sedam varijacija gena MC1R koji odre\u0111uje ljudsku boju kose.<\/p>\n Prahistorijskim plavu\u0161ama je, pak, dodatnu prednost davalo i to \u0161to je svjetlija kosa obi\u010dno povezana s ve\u0107om koli\u010dinom estrogena, odnosno ve\u0107om plodno\u0161\u0107u. Zbog toga su tada\u0161nji europski mu\u0161karci instinktivno preferirali plavu\u0161e, te su tako recesivne gene MC1R geometrijskom progresijom \u0161irili na budu\u0107e generacije.<\/p>\n Kada su nekoliko tisu\u0107a godina kasnije pronalazak poljoprivrede i sto\u010darstva te prelazak na sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota ponovno uspostavili biolo\u0161ku ravnote\u017eu izme\u0111u europskih mu\u0161karaca i \u017eena, geni zaslu\u017eni za dana\u0161nje plavu\u0161e su ve\u0107 bili preduboko ukorijenjeni me\u0111u stanovni\u0161tvom.<\/p>\n A, po svemu sude\u0107i, Frostova teza bi mogla poslu\u017eiti kao vrlo zgodna znanstvena podloga popularne izreka prema kojima d\u017eentlmemi preferiraju plavu\u0161e odnosno da se plavu\u0161e znaju bolje zabavljati, isto kao i \u010dinjenice da je bojanje kose u plavo jedan od najdugovje\u010dnijih trendova kozmeti\u010dke industrije.<\/p>\n Na sre\u0107u svih onih koji su naslijedili odre\u0111ene sklonosti od svojih spiljskih predaka, za vijest koju su prije nekoliko godina objavile mnoge svjetske agencije – da \u0107e recesivan gen zaslu\u017ean za plavu\u0161e izumrijeti, odnosno posljednja prirodna plavu\u0161a biti ro\u0111ena za samo nekoliko godina – je, za razliku od gore navedenog, najobi\u010dnija novinska patka.<\/p>\n D.A. Peter Frost, kanadski antropolog koji predaje na sveu\u010dili\u0161tu St. Andrews u \u0160kotskoj, do\u0161ao je do zapanjuju\u0107ih rezultata o podrijetlu plave kose i plavih o\u010diju me\u0111u Europljanima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45957","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45957"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45957\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nindex.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"