Na Radiju 101, u okviru serijala Civildreta, u utorak je emitirana emisja o suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u u kojoj su sudjelovali mirovne aktivistice i aktivisti, ratni veterani i istra\u017eiva\u010dki novinari. Objavljujemo op\u0161iran prikaz emisije koja je zagrizla u jednu od najkiselijih jabuka hrvatske pro\u0161losti, ali i sada\u0161njosti<\/p>\n
Pi\u0161e: Radio 101<\/strong><\/em><\/p>\n Pitanje rata i izgradnje mira, \u017ertava \u00abna\u0161ih\u00bb i \u00abnjihovih\u00bb, pri \u010demu se uvijek broje samo na\u0161e ili samo njihove kao i pitanje na\u010dina na koje neko dru\u0161tvo gleda sebe i svoju pro\u0161lost bilo je u \u010detvrtoj Civildreti<\/b> problematizirano kroz politi\u010dki i emocionalno te\u0161ku temu pod nazivom Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Emisiju su otvorili: Vesna Ter\u0161eli\u010d<\/b>, koja je 1991. godine pokrenula Antiratnu kampanju Hrvatske i najpoznatija je mirovna aktivistica s ovih prostora, sada jedna od osniva\u010dica udruge Documenta koja se bavi upravo suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u, te na drugoj strani vojni veteran, dragovoljac koji se borio za ispravnu stvar \u2013 Sini\u0161a Ratkovi\u0107<\/b>, koji se nakon rata tako\u0111er mirovno anga\u017eirao. <\/p>\n Pogled u lice<\/p>\n Devedesetih sam se bavila izgradnjom mira, a sada sam se vratila temi koja mi se \u010dini va\u017enom. Ono \u0161to mene mu\u010di je kako to da se na sve pro\u0161le zlo\u010dine \u2013 bili oni iz vremena Drugog svjetskog rata. neposrednog socijalisti\u010dkog pora\u0107a ili Domovinskog rata \u2013 gleda na tako razli\u010dite na\u010dine, kako to da se u tim pogledima previ\u0111a doti\u010dna osoba, tj. osoba \u017ertve, svoju motivaciju u bavljenju ovom temom obja\u0161njava Vesna Ter\u0161eli\u010d, a o potrebi suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u ka\u017ee: Potrebno je pogledati u lice pro\u0161losti zbog onih koji vi\u0161e nisu tu,koji su izgubili \u017eivote ali i zbog nas samih. Rat je vrijeme kada se prekr\u0161e jednostavne zapovijedi velikih vjera, kaznenog zakona i me\u0111unarodnog humanitarnog prava. Izuzetno va\u017eno je ste\u0107i snage i imati odgovornosti da se nakon rata to\u010dno pogleda i analizira \u0161to se desilo i da se ispita kako je do\u0161lo do toga da sukob kakav je postojao u Hrvatskoj preraste u oru\u017eani sukob, i da se na osnovu te analize to\u010dno ka\u017ee \u0161to moramo napraviti kako nam se ne bi ponovo dogodila ista stvar. Jedan od va\u017enih koraka prema izgradnji mira je da se ka\u017ee koji su zlo\u010dini po\u010dinjeni i da se utvrdi \u010dija je individualna odgovornost za njih, pa da se nakon kaznenih postupaka mo\u017ee u\u010diniti sljede\u0107i, konstruktivni korak.<\/i><\/p>\n Usmena povijest<\/p>\n Udruga Documenta \u017eeli biti centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u koji \u0107e konvergirati rezultate istra\u017eivanja razli\u010ditih institucija i pojedinaca, te prikupljati sje\u0107anja na rat i dokumentirati po\u010dinjene zlo\u010dine i \u017ertave. U projektu usmene povijesti osobe imaju priliku da same ispri\u010daju svoju pri\u010du o ratu, anonimno ili pod svojim imenom i prezimenom. Po\u010deli smo snimati sje\u0107anja na rat metodom usmene povijesti putem polustrukturiranih intervjua \u2013 za sada to radimo u Pakracu i u Lipiku, a pripremamo se za odlazak u Sisak, razgovaramo i o osnivanju usmene povijestu u suradnji sa vukovarskim majkama u Lovasu.<\/i><\/p>\n Snimljena sje\u0107anja se transkribiraju, pri \u010demu se jedna kopija daje osobi koja je govorila o svojim sje\u0107anjima, druga se \u010duva za dokumentaciju; kada se odaberu dijelovi za objavljivanje, materijal se vra\u0107a natrag zajednici i hrvatskom dru\u0161tvu u cjelini. <\/p>\n Jedan od va\u017enih projekata Documente je i prikupljanje to\u010dnih podataka o ratnim zlo\u010dinima i njihovim \u017ertvama: <\/p>\n Podatke o direktnim stradanjima, o ubojstvima i povredama ljudskih prava, skupljamo na drugi na\u010din \u2013 kao \u0161to to ina\u010de rade organizacije za ljudska prava. Skupljamo podatke o svima bez obzira na njihovu dob, spol i vjersku pripadnost \u2013 imamo sre\u0107e \u0161to su u Hrvatskoj podaci o stradalnicima i \u017ertvama ve\u0107 dobrim dijelom evidentirani od strane razli\u010ditih institucija: znanstvene institucije, zatim udruga branitelja, udruge obitelji nestalih koje su prikupljale podatke i izdale publikacije o tome, razli\u010dite me\u0111unarodne organizacije. Sada je rije\u010d o tome da negdje koordiniramo svoje napore, da se prikupe svi podaci i uskladi metodologija. Suradnja je neophodna \u2013 u Hrvatskoj i regionalno, bez obzira na ideolo\u0161ke razlike. Cijela pri\u010da o tome \u0161to se zaista dogodilo je vi\u0161eslojna, pa ju treba iskomunicirati sa svima \u2013 branitelji, civili i \u017ertve….Posao je djelomi\u010dno i u segmentima odra\u0111en, ali ga treba dokumentirati u cjelini kako nam se ne bi dogodilo iskustvo Drugog svjetskog rata i onda se manipuliralo ili se uop\u0107e negiralo da su neki ljudi ubijeni. Jedini na\u010din da se izbjegnu pre\u0161u\u0107ivanja i manipulacije brojem \u017ertava je da se utvrdi \u0161to se to\u010dno dogodilo.\u00bb<\/i> <\/p>\n Od po\u010detka do kraja<\/p>\n Sini\u0161a Ratkovi\u0107, kao vojnik koji je pro\u0161ao rat od po\u010detka do kraja, svoju motivaciju za mirovni anga\u017eman nalazi u \u017eelji da se rat vi\u0161e nikada ne ponovi. Ipak isti\u010de kako branitelje smeta precepcija dijela doma\u0107e i me\u0111unarodne javnosti prema kojoj se o ratu danas govori jedino u negativnom kontekstu, kontekstu ratnih zlo\u010dina: <\/p>\n Zaboravlja se da je to bio obrambeni, oslobodila\u010dki rat u kojem je bilo kolateralnih \u017ertava kakvih ima u svakom ratu. U ovom ratu ih je bilo iznimno malo, ako gledamo statistike i uspore\u0111ujemo situaciju sa drugim ratovima, obja\u0161njava Ratkovi\u0107. Ja se nemam s \u010dim suo\u010diti u pro\u0161losti\u2013 ja sam po\u0161teno i \u010dasno odradio svoju zada\u0107u u koju sam dobrovoljno u\u0161ao i iz koje sam isto tako dobrovoljno iza\u0161ao van. To \u0161to je netko napravio ne\u0161to \u2013 za to neka odgovara, ali smatram da je previ\u0161e toga puno puta ponavljano o \u017ertvama i uvijek samo o \u017ertvama s jedne strane. Braniteljske udruge i ja osobno vidimo da ljudsko-prava\u0161ke udruge civilnog dru\u0161tva jednostrano prebrojavaju \u017ertve, \u0161to je uostalom i statisti\u010dki dokazano.<\/i><\/p>\n Za \u0161aku maraka…<\/p>\n Iako se sla\u017ee da zlo\u010dini trebaju biti procesuirani, Ratkovi\u0107 misli da treba postojati distinkcija u klasifikaciju ratnih zlo\u010dina kao i u pristupu \u017ertvama: Od svojih sugovornika u civilnom sektoru tra\u017eim da naprave distinkciju izme\u0111u zlo\u010dina u ratu i ratnog zlo\u010dina. Ubojstvo starice radi 200 maraka je klasi\u010dan zlo\u010din koji bi se dogodio i u miru i ratu. Tako\u0111er, ne bih se slo\u017eio ni sa sintagmom ‘svaka \u017ertva je ista’. Ne mo\u017ee ista biti \u017ertva vojnika koji je pucao na mene i \u017eene koja je silovana i ubijena. Naravno da nije isto. \u017drtva te \u017eene stvarno tra\u017ei osudu, a nerealno je o\u010dekivati da vojnik, moj suparnik bude jednako tretiran kao \u017ertva, a to se vrlo \u010desto doga\u0111a i to se pribraja \u017ertvama na suprotnoj strani. U potpunosti se sla\u017eem da zlo\u010dince treba privoditi, ali je vrlo te\u0161ko privoditi branitelja radi ratnog zlo\u010dina dok se istovremeno ispred tog suda po Zrinjevcu slobodno \u0161e\u0107e zlo\u010dinac iz 2. svjetskog rata. Naravno da ima otpora, jer ne mo\u017eemo re\u0107i \u2013 OK, ove sudimo, a ove \u0107emo abolirati iz ne znam kojih razloga.<\/i> <\/p>\n Posljednji rez<\/p>\n O mjerenju na\u0161ih i njihovih \u017ertava, govorio je i Drago Hedl, jedan od hrabrih hrvatskih novinara koji je bavljenjem ovim temama u Slobodnoj Dalmaciji i Feral Tribuneu riskirao vlastitu sigurnost i \u017eivot. \u010citav rat \u017eivio je u Slavoniji rade\u0107i kao ratni reporter i bio jedan od posljednjih koji su izlazili iz ratnog Vukovara. Ovih dana o\u010dekuje se i prva projekcija filma o Vukovaru, pod nazivom Posljednji rez, koji \u0107e biti prikazan na festivalu Zagreb Dox u petak. 24.02. u 23 h, u kinu Tu\u0161kanac. Moja je \u017eelja bila da sa kolegama sa beogradske televizije B92 poku\u0161am napraviti pri\u010du o Vukovaru kakva do sada nije ispri\u010dana. Film prikazuje obje strane i aktere sukoba, ne samo hrvatske branitelje i osobe koje su sudjelovale u obrani Vukovara \u2013 kao \u0161to je to bio slu\u010daj u filmovima koje smo do sada gledali, ve\u0107 \u0107emo osim \u017ertava vidjeti i one koji su taj grad napadali. U filmu govore isklju\u010divo akteri zbivanja u Vukovaru, ali me\u0111u njima su i srpski dobrovoljci, pripadnici paravojnih formacija i ljudi iz vojno-politi\u010dkog vrha koji su imali zna\u010dajnog upliva na ono \u0161to se doga\u0111alo u Vukovaru.<\/i> Radi se zapravo o klasi\u010dnoj novinarskoj pri\u010du u kojoj uvijek treba \u010duti obje strane. O potrebi suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, posebno u podru\u010djima koja su najja\u010de stradala, poput Vukovara, Hedl ka\u017ee: Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u je iznimno bitno jer taj je grad danas podijeljen u me\u0111usobnom nepovjerenju Srba i Hrvata. Dok se ne budu analizirale sve dimenzije, svi uzroci, a ne smo posljedice te velike tragedije, biti \u0107e nemogu\u0107e stvoriti jedan normalan \u017eivot u tom gradu. Iznimno je va\u017eno da se ta pri\u010da o Vukovaru ispri\u010da \u0161to plasti\u010dnije, da u njoj bude uklju\u010deno sve \u0161to je relevantno za tu pri\u010du \u2013 ne samo ona najte\u017ea stradanja, ratne operacije, zlo\u010din na Ov\u010dari nego i one stvari koje su svemu tome prethodile. Mo\u017eda ba\u0161 zbog toga \u0161to se film Posljednji rez bavio doga\u0111ajima u Vukovaru koje su prethodili naj\u017ee\u0161\u0107im ratnim operacijama, koji dakle govori i o tome da hrvatska strana nije bila posve nedu\u017ena u zakuhavanju rata, mo\u017eda se taj film ne\u0107e svima svidjeti.<\/i><\/p>\n Daleko od crte<\/p>\n Sini\u0161i Ratkovi\u0107u se metodologija filma Posljednji rez nije svidjela: Put u pakao je poplo\u010den dobrim namjerama. Bez sumnji u dobre namjere gospodina Hedla \u2013ovo me podsje\u0107a otprilike na sljede\u0107u situaciju: zamislite da 1955. ameri\u010dki novinar do\u0111e u Njema\u010dku, okupi par pre\u017eivjelih \u017eidovskih \u017ertva iz Dahaua i otprilike isti broj nacisti\u010dkih \u010duvara i onda ka\u017ee idemo snimiti film o tome kako je to izgledalo da bismo dobili razli\u010dite poglede na pro\u0161lu situaciju. Smatram da je upravo morbidno da druga strana obja\u0161njava svoje razloge i svoje frustracije.<\/i><\/p>\n Uz ogradu Vesne Ter\u0161eli\u010d da danas ipak \u017eivimo prema druga\u010dijim civilizacijskim standardima od kojih se neki ogledaju i u postojanju me\u0111unarodnog suda za ratne zlo\u010dine ili procesuiranja koja su ve\u0107 provedena za npr. zlo\u010dine po\u010dinjenje na Ov\u010dari, reakcija Ratkovi\u0107a je zapravo reakcija ve\u0107ine onih koji su na hrvatskoj strani bili te\u0161ko pogo\u0111eni ratnim zbivanjima, te sada te\u0161ko prihva\u0107aju pozornost koja se pridaje srpskim \u017ertvama. Sam Hedl obja\u0161njava razliku: Ja sam cijelo vrijeme rata proveo u Osijeku i znam koliko je te\u0161ko stradao i koliko je nedu\u017enih ljudi poginulo. Ipak se ne mogu pomiriti s \u010dinjenicom da su se u toku tog rata istovremeno ovdje doga\u0111ale izrazito ru\u017ene stvari. Daleko od crte boji\u0161nice doga\u0111ale su se mra\u010dne stvari. Potpuno nedu\u017eni ljudi – samo zato \u0161to su bili \u00abpogre\u0161ne\u00bb nacionalnosti – su zavr\u0161ili svoje \u017eivote. Kao stanovnik ovog grada i gra\u0111anin ove zemlje, mislim da je izuzetno va\u017eno da se jednom zauvijek te stvari istjeraju na \u010distac i da odgovaraju oni koji su krivi za to \u0161to se doga\u0111alo. Na taj na\u010din bit \u0107e skinuta kolektivna ljaga sa svih nas, jer svi u tome nismo sudjelovali. Mnogi, mnogi ljudi su \u010dasno branili i ovaj grad i ovu zemlju.<\/i> <\/p>\n Trnje u o\u010dima<\/p>\n Prepreku u suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u je dugo vremena predstavljala i politi\u010dko-medijska propaganda: Naravno da nije lako prihvatiti \u010dinjenicu da su i Hrvati \u010dinili ratne zlo\u010dine tim prije \u0161to je u Hrvatskoj dugo vladalo tuma\u010denje da Hrvati, budu\u0107i da su vodili obrambeni rat, nisu mogli \u010diniti ratne zlo\u010dine<\/i>, zaklju\u010dio je Drago Hedl.<\/p>\n Boris De\u017eulovi\u0107 se tokom godina u razli\u010ditim formama \u2013 reporta\u017ea, kolumni, pjesama i pri\u010da \u2013 kao i razli\u010ditim utjecajnim medijima poput Ferala i danas Globusa, bavio dekonstrukcijom politi\u010dke slike koju Hrvatska o sebi ima, s posebnim naglaskom na ratne i poratne teme te odgovornost svakog od nas: Ako \u0107emo najkr\u0161\u0107anskije govoriti, onda se tu radi o trnju u vlastitim o\u010dima. Ja ho\u0107u govoriti o zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni u moje ime i kojih sam ja nu\u017eni sudionik ako odabirem da o njima ne govorim. Jer oni koji to rade omogu\u0107uju svojim \u0161utnjom i odobravanjem da se ne\u0161to radi u njihovo ime, oni zapravo tome daju legitimitet. Mislim da je suo\u010davanje preva\u017eno za Hrvatsku, puno va\u017enije od mnogih protokolarnih sve\u010danosti kojima obilje\u017eavamo vlastitu pro\u0161lost i sada\u0161njost. Dokle god ja znam da ubojica male Aleksandre Zec nije u zatvoru, ova dr\u017eava ne\u0107e biti slobodna.<\/i><\/p>\n Laganje i slaganje<\/p>\n S obzirom na vrlo razli\u010dite interpretacije ratne povijesti kao i iz nje proiza\u0161le sada\u0161njosti koje postoje me\u0111u razli\u010ditim akterima hrvatskog dru\u0161tva, pri \u010demu ve\u0107ina te\u0161ko odustaje od svojih dobro utvr\u0111enih pozicija, te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e u skorijoj budu\u0107nosti postojati op\u0107eprihva\u0107eni javni diskurs koji \u0107e jednaku pozornost pridavati svim \u017ertvama. U nastojanjima da se iskomuniciraju razlike posebno va\u017enu ulogu ima suradnja izme\u0111u udruga koje se bave ljudskim pravima i izgradnjom mira, i onih braniteljskih. Ratkovi\u0107 o toj suradnji ka\u017ee: \u010clan sam zajednice udruga dragovaljaca i branitelja. Mi branitelji smo inicirali razgovor sa predstavnicima civilnog sektora, i to radimo ve\u0107 otprilike godinu dana; ne zna\u010di da se sla\u017eemo u svemu, na\u0161li smo dodirne to\u010dke na kojima radimo, a o ostalima se sva\u0111amo.<\/i> <\/p>\n A koja je moja pri\u010da?<\/p>\n Uspostavljanjem komunikacije, suradnjom, davanjem prostora braniteljima kao i mogu\u0107nosti da ih netko \u010duje bavi se i inicijativa Izmir – Izradnja mira i suradnje, koja okuplja pojedince iz braniteljskih udruga i ostalih organizacija civilnog dru\u0161tva, a suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u je jedna od tema kojima se bave. Postoji zajedni\u010dki interes na premo\u0161\u0107avanju jaza komunikacije, jer postoji niz tema koje zaslu\u017euju slu\u0161anje i razgovor: doga\u0111anja iz pro\u0161losti, perspektive razvoja demokracije u Hrvatskoj \u2013 kako ih do\u017eivljava aktivisti\u010dka scena, a kako braniteljska… To zna\u010di da postoji potreba za programom koji bi se provodio u cijeloj Hrvatskoj, a u njemu bi participirali \u010dlanovi braniteljskih organizacija. Isto tako, sa civilne scene me\u0111u timovima voditelja participirali bi ljudi koji imaju veliko iskustvo u edukaciji i u direktnoj za\u0161titi ljudskih prava u hrvatskim i me\u0111unarodnim programima, objasnio je aktivist Izmira<\/i>, Gordan Bodog. Izmir se bavi suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Prva faza u njegovu radu jest otvaranje javne rasprave u kojoj protagonisti pro\u0161lih zbivanja artikulirano izla\u017eu svoje stavove i svoja vi\u0111enja: Sve to je u namjeri da bi sami pridonijeli interpretaciji pro\u0161lih zbivanja, a ne da se stvari svedu na to da netko u ime protagonista – bili oni na strani onih koji su po\u010dinili odre\u0111ena nasilja ili oni nad kojima je po\u010dinjeno nasilje \u2013 pri\u010da svoju pri\u010du. Poanta je u tome da ljudi dobiju \u0161ansu da sami participiraju u procjeni tih zbivanja.<\/i> <\/p>\n (Civildreta je projekt pove\u0107anja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpoma\u017ee Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera, op. ur.)<\/i><\/p>\n Preuzeto sa www.h-alter.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na Radiju 101, u okviru serijala Civildreta, u utorak je emitirana emisja o suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u u kojoj su sudjelovali mirovne aktivistice i aktivisti, ratni veterani i istra\u017eiva\u010dki novinari. Objavljujemo op\u0161iran prikaz emisije koja je zagrizla u jednu od najkiselijih jabuka hrvatske pro\u0161losti, ali i sada\u0161njosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45954","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45954\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}