{"id":45892,"date":"2005-12-28T12:39:58","date_gmt":"2005-12-28T12:39:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45892"},"modified":"2005-12-28T12:39:58","modified_gmt":"2005-12-28T12:39:58","slug":"najvazniji-dogadjaji-u-svijetu-2005-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2005\/12\/28\/najvazniji-dogadjaji-u-svijetu-2005-godine\/","title":{"rendered":"Najvazniji dogadjaji u svijetu 2005.godine"},"content":{"rendered":"<p>Lista od deset najvaznijih dogadjaja u svijetu u 2005. po izboru agencije Beta<\/p>\n<p>1. EU I ZAPADNI BALKAN &#8211; Posle godine u kojoj je ostvarila istorijskoprosirenje, EU se 2005. suocila sa krizom zbog neusvajanjazajednickog ustava i sporova oko budzeta. Iako su time otvorenemnoge dileme vezano i za buduca prosirenja, zapadni Balkan nacinioje vazne korake u priblizavanju EU. Najdalje je odmakla Hrvatskakoja je 3. oktobra dobila &#8220;zeleno svetlo&#8221; za pocetak pregovora opristupanju, sto je poslednja stepenica na putu do Brisela.Makedoniji je 17. decembra potvrdjen status kandidata za clanstvo.SCG u novembru je i formalno pocela pregovore o prvom ugovornomodnosu sa EU, Sporazumu o stabilizaciji i pridruzivanju, a u tajproces, kao poslednja u regionu, zakoracila je i BiH, 25. novembra.Najmanje je napredovala Albanija koja je pregovore o Sporazumu ostabilizaciji i pridruzivanju pocela pre vise od dve i po godine,ali ih jos nije okoncala.<\/p>\n<p>2.PREGOVORI O KOSOVU &#8211; Savet bezbednosti UN je 24. oktobra doneo odlukuo otpocinjanju pregovora o buducem statusu Kosova i naimenovaobivseg finskog predsednika Martija Ahtisarija za specijalnogizaslanika. Pregovori bi trebalo da pocnu januara 2006. i u pocetkuce se voditi u formi satl diplomatije. I Pristina i Beograd imajusvoje pregovaracke timove i svoje platforme &#8211; vlasti na Kosovu senedvosmisleno zalazu za nezavisnost, Beograd smatra da pregovoretreba &#8220;definisati kao razgovor o statusu pokrajine unutar medjunarodnopriznate drzave SCG&#8221;. Za sada je jedino izvesno da ce na Kosovu idalje &#8211; u politickom i vojnom smislu &#8211; ostati medjunarodno prisustvo.<\/p>\n<p>3.IRAK &#8211; Irak je i tokom 2005. drzao paznju svetske javnosti, uzrazlicite prognoze o mogucoj stabilizaciji i demokratizaciji tezemlje. Serija bombaskih napada u Bagdadu i drugim gradovima, otmicestranaca, gotovo svakodnevne vojne i civilne zrtve, izazivale susumnje u brzu demokratizaciju, dok su referendum za Ustav (protekaomirno, sa vise od 61 odsto izaslih) i parlamentarni izbori (odzivbiraca gotovo 70 odsto) pred kraj godine ulili nadu da je to ipakmoguce. U Iraku je 2005. pocelo i sudjenja bivsem predsednikuSadamu Huseinu, prvom arapskom lideru koji se nasao pred sudom.<\/p>\n<p>4. BLISKI ISTOK &#8211; Izrael se, nakon 38 godina okupacije, sredinomseptembra povukao iz 21 naselja pojasa Gaze i cetiri sa Zapadne obalekoji su predati na upravu Palestincima. Povlacenje Izraela izokupiranih podrucja, nazvano istorijskim, pratili su brojni sporovi,medjusobna optuzivanja i otpor izraelskih naseljenika. PovlacenjemIzraela trebalo bi da se stvore uslovi za primenu medjunarodnogmirovnog plana, koji predvidja formiranje palestinske drzave, krajnasilja intifade i zamrzavanje izraelske kolonijalizacije napalestinskim teritorijama. Plan, koje su predlozile SAD, EU UN iRusija, prihvacen je u decembru 2002. i predvidjao je formiranjepalestinske drzave 2005. godine.<\/p>\n<p>5.DEJTON I SREBRENICA &#8211; U 2005. obelezeni su desetogodisnjicamasakra u Potocarima kod Srebrenice i potpisivanja Dejtonskogsporazuma kojim je okoncan rat u BiH. Na komemoraciji u Potocarimaokupilo se oko 50.000 ljudi, medju kojima i visoki zvanicnicipedesetak drzava i medjunarodnih organizacija. Posto su snagebosanskih Srba zauzele srebrenicku enklavu, u julu 1995. ubijeno jeoko 8.000 Muslimana. Desetogodisnjicu Dejtona obelezilo je otvaranjepregovora o izmenama sporazuma dogovorenog u Dejtonu, a potpisanog uParizu 1995. Lideri tri vecinska naroda u BiH, Srba, Hrvata iBosnjaka, uz podrsku SAD, postigli su sporazum o prvim izmenamaustavnog ustrojstva drzave od okoncanja rata u kojem je ubijeno iprognano na stotine hiljada ljudi.<\/p>\n<p>6.HAPSENjE GOTOVINE &#8211; Hrvatski general Ante Gotovina optuzen za ratnezlocine pred Haskim tribunalom uhapsen je sredinom decembra naKanarskim ostrvima u Spaniji i predat Haskom tribunalu. Time je bilaotklonjenna poslednja prepreka za brze priblizvanje HrvatskeEvropskoj uniji. Vest o hapsenju Gotovine glavna haska tuziteljkaKarla del Ponte lansirala je u Beogradu, cime je poslata porukavlastima SCG da je Beograd ostao jedini koji ne saradjuje sa Haskimsudom.<\/p>\n<p>7. SMRT PAPE &#8211; Papa Jovan Pavle II, koji je 26 godina bio na celuRimokatolicke crkve, preminuo je 2.aprila, ostavljajuci u zalostimilione vernika sirom sveta. Papa Jovan Pavle II ostace zapamcen ipo velikoj otvorenosti prema svetu i kao najveci putnik medjupapama-posetio je 130 zemalja i odrzao ukupno 19.000 govora. Uaudijencijama primio je 18 miliona ljudi, sreo se sa 1350 sefovadrzava i vlada &#8211; blagoslovio je 1.319 ljudi, medju njima i prvi putRome. Jovan Pavle Drugi proglasio je 477 svetaca, vise nego sveostale pape zajedno. Sedamnaset dana nakon njegove smrti, beli dim izSikstinske kapele u Vatikanu oznacio je 19. aprila izbor novog pape.Nemacki kardinal Jozef Racinger (78), koji je uzeo ima Benedikt XVI,postao je osmi nemacki papa u istoriji Vatikana i 265. naslednikSvetog Petra. Racinger (78) je bio vodja konzervativne struje uVatikanu i nepopustiljivi je cuvar katolicke dogme.<\/p>\n<p>8. KANCELARKA NEMACKE &#8211; Nemacka je u novembra, nakon postizbornekrize i neizvesnosti oko sklapanja vladajuce koalicije, dobila prvusaveznu kancelarku. Angela Merkel (51), koja je na tom mestu zamenilaGerharda Sredera najmladja je sefica jedne nemacke vlade, jedinazena premijer u Evropi i jedna od pet predsednica vlade u svetu.Njene koleginice sefice su vlade u Mozambiku, na Novom Zelandu,Bangladesu i maloj africkoj drzavi Sao Tome i Prinsipe.Istovremeno, 15 godina posle ujedinjanja, ovo je prvi put dapoliticar(ka) sa podrucja nekadasnje socijalisticke NemackeDemokratske Republike dolazi na kancelarsko mesto.<\/p>\n<p>9. PRIRODNE KATASTROFE &#8211; Klimatolozi smatraju da ce 2005. bitizabelezena kao najolujnija, najtoplija i najsuvlja godina. Nakonkatastrofalnog cunamija krajem prosle godine, u kome je stradalovise od 200.000 osoba i koji se smatra najvecom prirodnomkatastrofom u poslednjih nekoliko decenija u svetu, orkan Katrinaopustosila je krajem avgusta Nju Orleans, Kankun i druga mesta duzmeksickog zaliva, Kariba i Centralne Amerike. U seriji uragana kojesu pogodile americke i meksicke obale, nastradalo je vise stotinaljudi a nekoliko stotina hiljada ostalo bez svojih domova. U razornomzemljotresu pocetkom oktobra u juznoj Aziji, poginulo je, premaprocenama, 87.000 ljudi, a milioni su postali beskucnicvi.<\/p>\n<p>10. PTICJI GRIP &#8211; Pticji grip, koji je dugo smatran zarazom kojapogadja samo Aziju, pojavio se i u Evropi, izazvavsi veliki strahmedju stanovnistvom. Misljenje pojedinih naucnika da bi virus, kojinapada samo pernate zivotinje, mogao da mutira i da ubije milioneljudi, dodatno su izazivale paniku. Mnoga sela bila su nedeljama upravom karantinu, formirani su krizni stabovi i donosene odluke ozabrani uvoza peradi sa &#8220;sumnjivih podrucja&#8221;. Nastala je pomama zaantivirusnim lekom &#8220;Tamiflu&#8221;, ubijane su ptice (samo u Kini jeunisteno sest miliona kokosaka) proglasavani lovostaji,organizovani seminari i regionalne konferencije&#8230; Ipak, nije zabelezen nijedan smrtni slucaj, mada je u Aziji 2003. virus N5N1 ubio 60 ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lista od deset najvaznijih dogadjaja u svijetu u 2005. po izboru agencije Beta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45892","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45892"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45892\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}