{"id":45645,"date":"2005-06-14T12:26:14","date_gmt":"2005-06-14T12:26:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45645"},"modified":"2005-06-14T12:26:14","modified_gmt":"2005-06-14T12:26:14","slug":"dvanaest-%e2%80%9czigosanih%e2%80%9d-na-spisku-udb-e-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2005\/06\/14\/dvanaest-%e2%80%9czigosanih%e2%80%9d-na-spisku-udb-e-1\/","title":{"rendered":"Dvanaest \u201czigosanih\u201d na spisku UDB-e (1)"},"content":{"rendered":"<p>Visedecenijska misterija oko brutalnih ubistava protivnika bivseg komunistickog rezima i dalje traje\\r\\n<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Politika<\/strong><\/em><\/p>\n<p><i>BIA potvrdila da je rasvetljena samo likvidacija Dusana Sedlara u Nemackoj<\/i><\/p>\n<p>Pod oznakom \u201csluzbena tajna \u2013 strogo poverljivo\u201d Bezbednosno-informativna agencija je uputila srpskom Ministarstvu za dijasporu dokument broj 02-721 u kome se navodi da ne postoje saznanja da je tajna policija nekadasnje SFRJ i Socijalisticke Republike Srbije odgovorna za likvidacije dvanaestorice srpskih politickih emigranata u inostranstvu, u periodu od 1969. do 1986. godine. Visedecenijska misterija oko brutalnih ubistava protivnika bivseg komunistickog rezima i dalje traje.<\/p>\n<p>\u2013 BIA nas je obavestila da nista ne zna o umesanosti agenata nekadasnje zloglasne Ozne, potom Udbe, pa SDB-a, u ubistva istaknutih politickih emigranata \u2013 otkriva zamenik ministra za dijasporu Aleksandar Cotric i pojasnjava da pomenuti dokument u stvari nije nista drugo nego prilicno zakasneli odgovor na dopis koji je ovo ministarstvo uputilo direktoru BIA Radetu Bulatovicu jos 18. avgusta 2004. godine.<\/p>\n<p>Masakr u Cikagu<\/p>\n<p>A u tom dopisu se, izmedju ostalog, navodi:<\/p>\n<p>\u201cMinistarstvo za dijasporu Vlade Republike Srbije predlaze Bezbednosno-informativnoj agenciji da, ukoliko postoje u dokumentaciji, ucini javnim dosijee koji se odnose na ubistvo Dragise Kasikovica, istaknutog politickog emigranta u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Ubistvo je pocinjeno 18. juna 1977. godine u prostorijama Srpske narodne odbrane u Cikagu i do danas nije rasvetljeno.\u201d<\/p>\n<p>Cotric navodi da postoji osnovana sumnja da su urednika cikaske \u201cSlobode\u201d i publicistu Dragisu Kasikovica, kao i osmogodisnju Ivanku Milosevic, koju je kobnog dana probudila buka u kuci, ubili pripadnici tadasnje Sluzbe drzavne bezbednosti po nalogu komunistickih vlasti iz Beograda. Zamenik ministra za dijasporu veruje da se u spisima nasledjenim od Saveznog MUP-a i SDB-a nalaze i dokumenti koji bi mogli, ako ne da imenuju ubice, ono bar da ukazu na nalogodavce zlocina.<\/p>\n<p>\u2013 Kasikovic je smetao tadasnjem jugoslovenskom rezimu jer je bio jedan od prvaka srpske antikomunisticke emigracije u SAD \u2013 nastavlja Cotric. \u2013 Pored politickog, bavio se i umetnickim radom. Objavio je nekoliko knjiga, pisao je kriticke tekstove za brojne srpske listove, bio satiricar, slikar, karikaturista, prevodilac. Izmasakriran je sa vise desetina uboda. Isto kao i nesrecna devojcica sa cijom je majkom ziveo.<\/p>\n<p>Cotric podseca da su ubistva najeksponiranijih politickih emigranata unosila nemir i pometnju medju srpsku emigraciju. Postojala je konstanta sumnja olicena u pitanju: \u201cKo radi za Udbu?\u201d Sirenju opste nesigurnosti i straha doprinosila je i cinjenica da su mnoge od ovih likvidacija, poput Kasikoviceve, izvedene na zverski nacin. <\/p>\n<p>Smrtonosni rukopis SDB<\/p>\n<p>Bio je to, podseca nas sagovornik, prepoznatljiv \u201crukopis\u201d jugoslovenske tajne policije: sacekusa u stanu ili na ulici, a onda mrcvarenje! Ili, noz u ledja, kao sto se dogodilo sa poznatim emigrantom Jovom Caricicem, cije je bezivotno telo isplivalo iz Dunava, negde u Madjarskoj, nekoliko dana posto je ubijen u Becu.<\/p>\n<p>\u2013 Ne zna se ni po cijem je nalogu 1980. godine u Diseldorfu, hicima iz pistolja sa prigusivacem, ubijen predsednik Srpske narodne odbrane za Zapadnu Nemacku Dusan Sedlar \u2013 podseca Aleksandar Cotric. \u2013 Naime, srpska emigracija se pripremala za dolazece dane posle Josipa Broza, jer je bilo jasno da nece jos dugo ziveti, a Sedlar je bio kandidat za predsednika vlade u izbeglistvu. Likvidiran je dve nedelje pre Brozove smrti.<\/p>\n<p>U pomenutom odgovoru srpske tajne sluzbe Ministarstvu za dijasporu, koji je potpisao licno direktor Rade Bulatovic, medjutim, nema nicega ohrabrujuceg kada je rec o priblizavanju istini. Jedino se navodi da se, prema raspolozivim podacima Agencije, izvesni Pavle Matic 1974. godine \u201csamoinicijativno\u201d prijavio SDB-u u Beogradu kao pocinilac ubistva emigranta Jakova Ljotica.<\/p>\n<p>\u2013 BIA nas obavestava da je taj Pavle Matic po zanimanju novinar koji je u periodu od 1967. do 1974. godine boravio na \u201cprivremenom radu\u201d u nekoliko zapadnoevropskih zemalja \u2013 otkriva Cotric. \u2013 Obavestavaju nas takodje da je tadasnja Sluzba podnela krivicnu prijavu i da je taj Matic 1977. presudom Okruznog suda u Beogradu osudjen na sest i po godina zatvora. Mi nismo uspeli da dodjemo do podataka koji bi potvrdili validnost ove verzije i identitet pomenutog gospodina.<\/p>\n<p>(Sutra: Tajnu \u201csacuvao\u201d NATO)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Visedecenijska misterija oko brutalnih ubistava protivnika bivseg komunistickog rezima i dalje traje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45645","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45645"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45645\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}