{"id":45565,"date":"2005-04-04T08:50:30","date_gmt":"2005-04-04T08:50:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45565"},"modified":"2005-04-04T08:50:30","modified_gmt":"2005-04-04T08:50:30","slug":"da-li-je-otkrivena-tajna-najvecih-srpskih-proroka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2005\/04\/04\/da-li-je-otkrivena-tajna-najvecih-srpskih-proroka\/","title":{"rendered":"Da li je otkrivena tajna najvecih srpskih proroka"},"content":{"rendered":"<p>Sta je zajednicko za indijanskog vraca, istrazivaca Pentagona i jednog od najinteligentnijih Srba<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Aleksandar Apostolovski\/Politika<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Vrac plemena Lakota Usamljeni Orao, izaslanik Velikog Manitua, uskoro ce podignuti svoj vigvam na \u201esvetoj planini\u201d Tari, na istom polju gde su stari Tarabici cuvali stoku. Usamljeni Orao, indijanski mistik i srpski veliki brat, vec je boravio u tajnoj misiji, na istom onom mestu na kojem su stocari iz Kremana dobijali vizije i proricali nam uspone i padove. Uglavnom ono drugo. <\/p>\n<p><i>Ko ce docekati Usamljenog Orla?<\/i><\/p>\n<p>Bice to jedan od najinteligentnijih Srba, dr Ranko Rajovic, osnivac Mense u Jugoslaviji, Izvrsni direktor Mense i predsednik Centra za talente \u201eNikola Tesla\u201d. U svetskoj Mensi, Rajovic je clan je najviseg tela, Borda direktora, koji cine 22 osobe iz citavog sveta. U okviru svetske Mense, doktor je clan troclanog komiteta za darovitu decu. <\/p>\n<p>Novosadski lekar je specijalista interne medicine u Novom Sadu i 10 godina radi na istrazivanju pinealne zlezde i REM faze spavanja koja predstavlja jednu od najaktivnijih faza aktivnosti mozga. <\/p>\n<p>Istrazivanja su ga povezala s indijanskim guruom, kao i s visokim americkim oficirom koji ispituje paranormalne pojave. U kakvoj su vezi Usamljeni Orao, americki istrazivac u Pentagonu, srpski genije i vizije Tarabica? Nije ovde rec o scenariju novog serijala \u201eDosijea Iks\u201d, niti Frederik Forsajt pise nastavak spijunskog trilera \u201eOsvetnik\u201d. Doktor Rajevic smatra da se na osnovu naucnih istrazivanja i sklapanja istorijskih kockica, moze ponuditi jedna od hipoteza za resenje \u201eenigme Tarabica\u201d. Size te teorije jeste da su Tarabici \u2013 tripovali. <\/p>\n<p><i>Pecurke i REM faza<\/i><\/p>\n<p>\u2013 Gljiva Amanita muscaria bila je sveta gljiva za neka plemena severnoamerickih Indijanaca, ali i za stare Egipcane. Potpuno odvojeni delovi sveta \u2013 i geografski i vremenski \u2013 smatrali su muharu, crvenu gljivu s belim tackicama, svetom gljivom. Stari Egipcani su mislili da je ona jedino sredstvo koje omogucava komunikaciju zivih i mrtvih. Interesantno je da su gljivu koristili u svojim ritualima i obredima cak i samani u Sibiru. Do pre pet godina nisam mislio da pecurke mogu da imaju veze sa REM fazom i aktivnoscu pinealne zlezde, ali tada sam procitao knjigu o istrazivanju gljive Amanita muscaria, gde su izneti rezultati koji govore u prilog tome da gljiva u toku budnog stanja izaziva slicno stanje mozdane aktivnosti kao i u REM fazi \u2013 kaze Rajovic. Knjigu je pisao visokorangirani americki oficir, koji je cak izneo pretpostavku da gljiva moze da utice na mozak i da pokrece aktivnosti koje spadaju u paranormalne pojave, izmedju ostalog \u2013 prekogniciju, odnosno pogadjanje buducnosti. Naime, objasnjava Rajovic, REM faza spavanja je najaktivnija faza mozdane aktivnosti. Tokom te faze aktivira se, po ucenju zapadne medicine, \u201ebeznacajni\u201d organ, pinealna zlezda, poznatija kao \u201etrece oko\u201d. Pomenuto istrazivanje u SAD pokazalo je da su pojedini ispitanici imali mogucnost pogadjanja buducnosti tokom dejstva ove gljive. Pazljivo je snimljeno sta pricaju, a oni su u nekoj vrsti (polu)sna i maglovitog stanja svesti govorili \u2013 ne secajuci se kasnije detalja. Tada je doktoru Rajevicu palo na pamet da ova gljiva, koja raste i kod nas, mozda ima slicne osobine, jer ona inace proizvodi razlicite efekte \u2013 u zavisnosti od regiona. Rajevic kaze: efekti jesu slicni, ali postoje razlike u ispoljavanju dejstva; na primer, ista gljiva moze da ima razlicito dejstvo na dve osobe. <\/p>\n<p>\u2013 Posebno me zaintrigiralo jedno mesto na Tari, gde su Tarabici iz Kremana imali svoja imanja i tu su svako leto izgonili stoku, ovce, zivinu&#8230; To mesto se zove Tarabica brdo i u oktobru je prepuno \u201esvetih indijanskih gljiva\u201d. Pitanje koje se nametalo samo po sebi bilo je da li i ova gljiva moze da izazove efekte kao i kod pomenutog istrazivanja u Sjedinjenim Drzavama.<\/p>\n<p><i>Bunilo i strasne slike<\/i><\/p>\n<p>Rajovic je hodocasnik Tare vec 20 godina. Otisao je do prvog komsije, Radovana Tarabica i pitao ga za gljivu. Da li zna da je otrovna, da li se neko trovao? \u2013 Naravno \u2013 rekao mu je Radovan \u2013 znam da je otrovna, jer sam jednom prilikom za veceru pojeo par gljiva?! Rajovic ga je pitao: \u201eSto si jeo, kad znas da su otrovne?\u201d \u2013 Nisam tada znao. Mi je ponekad pomesamo s nekom drugom jestivom gljivom, posto muhara ponekad ne lici na sebe. Majka mi je dala za veceru i skoro citavu noc su mi se prividjale neke strasne slike i bio sam kao u nekom bunilu. Ujutro je sve bilo u redu. Na doktorovo pitanje da li ga je majka vodila do lekara, Radovan je odgovorio: \u2013 Ne. Mozda sam samo jednom povracao. Ujutru mi je bilo dobro. I njegov stric Grigorije otrovao se ovom gljivom. Grigorije je ujutru pojeo par gljiva i ceo dan isao po Tari, pricao sa drvecem, vikao na nebo, udarao stapom po zemlji i drvecu&#8230; I to je trajalo ceo dan, i jos dva dana kasnije, u nesto manjem intenzitetu. Kada je \u201edosao sebi\u201d \u2013 ispricao je Radovan \u2013 dotrcao je do mene i rekao kako je pricao s mojim ocem i da mi prenosi \u201eto, to i to\u201d. Pitao ga Radovan kako je moguce kad je otac umro pre sedam godina, ali Grigorije na to nije odgovorio, samo je kratko rekao: \u201eJavio mi se\u201d \u2013 i otisao. Sta covek da misli posle ovoga, pita se Rajovic. Za ovu pricu je pre nekoliko godina cuo Usamljeni Orao i zamolio \u2013 preko poznanika \u2013 da bude gost doktora Rajovica na \u201eSvetoj planini\u201d Tari. Tako su se susreli indijanski vrac i srpski doktor. <\/p>\n<p>\u2013 Pricali smo dosta dugo o gljivi, o stanju svesti prilikom konzumiranja \u2013 ja strucno, a on iz licnog iskustva&#8230; Medjutim, kako je on bio u avgustu u SCG, nismo ni isli do Tare, jer muhara raste krajem septembra, pocetkom oktobra. Zamolio me da mu posaljem nesto suve gljive (po strogo definisanom postupku severnoamerickih Indijanaca), jer nije mogao da ostane do oktobra. On ima u planu da jedne godine dodje kod nas, kako bi na licu mesta proverio i licno ispitao kako deluje nasa gljiva \u2013 po tajnom i drevnom receptu indijanskih vraceva. <\/p>\n<p>\u2013 Usamljeni Orao \u2013 kaze Rajovic \u2013 ceka priliku da dodje na nasu svetu planinu Taru, sa svojim satorom i tamo provede nekoliko dana, kako bi drevni indijanski ritual izveo kod nas. <\/p>\n<p>Da li su Milos i Mitar, cuveni proroci, nekad davno, slucajno okusili muharu i imali prekognitivne epizode? <\/p>\n<p>Koliko ce se zanesenjaka zaputiti na Taru u potrazi za svetom gljivom? Koliko ce njih potraziti Usamljenog Orla? <\/p>\n<p>Upozorenje: koriscenje muhare je izuzetno opasno i nikome je ne preporucujemo. Ipak, ova prica nam mozda daje odgovor \u2013 odakle potice mit o Kremanskom prorocanstvu. <\/p>\n<p>Aleksandar Apostolovski<br \/>\nPolitika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sta je zajednicko za indijanskog vraca, istrazivaca Pentagona i jednog od najinteligentnijih Srba<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45565","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45565"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45565\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}