{"id":455424,"date":"2026-04-15T07:10:50","date_gmt":"2026-04-15T05:10:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=455424"},"modified":"2026-04-15T07:12:01","modified_gmt":"2026-04-15T05:12:01","slug":"sarah-lamble-kazna-ne-sprecava-nasilje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/04\/15\/sarah-lamble-kazna-ne-sprecava-nasilje\/","title":{"rendered":"Sarah Lamble: Kazna ne spre\u010dava nasilje"},"content":{"rendered":"

Autorica: Jana Kujund\u017ei\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

O aboliciji zatvora, policije i ka\u017enjavanja sve se \u010de\u0161\u0107e raspravlja i u akademskom i u aktivisti\u010dkom kontekstu. O tim pitanjima razgovarale smo sa Sarom Lamble koja_i predaje kriminologiju i kvir teoriju na Birkbecku na Sveu\u010dili\u0161tu u Londonu. Fokusiraju\u0107i se na pitanja roda, seksualnosti i pravde, Lamble istra\u017euje feministi\u010dke alternative zatvaranju, policiji i ka\u017enjavanju. Lamble je suosniva\u010d_ica Bent Bars Projecta \u2013 LGBTQ+ programa dopisivanja zatvorenika_ica u Britaniji putem kojeg se kvir osobe izvan zatvora dopisuju sa kvir zatvorenicima_ama, te je dio neformalne organizacije Abolitionist Futures koja educira o aboliciji u Velikoj Britaniji i Irskoj. Lambleina knjiga Unsafe: The Carceral Roots of the Anti-Trans Backlash uskoro \u0107e biti objavljena u nakladi Haymarket Books.<\/em><\/p>\n

Kako bi objasnio_la \u0161to je to abolicija i kako si se inicijalno po\u010deo_la baviti ovom temom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Abolicija je politi\u010dki projekt koji nastoji izgraditi svijet bez zatvora, policije i ka\u017enjavanja. Rije\u010d je o viziji i praksi koja sigurnost gradi kroz kolektivnu brigu, podr\u0161ku i zadovoljavanje materijalnih potreba ljudi, a ne kroz ka\u017enjavanje, isklju\u010divanje i izop\u0107avanje. Abolicija proizlazi iz prepoznavanja \u010dinjenice da nas zatvori, policija i ka\u017enjavanje zapravo ne \u0161tite. Naprotiv, ove institucije aktivno doprinose \u0161teti i nasilju, odr\u017eavaju\u0107i dru\u0161tvene, rasne i ekonomske strukture nejednakosti koje inicijalno proizvode \u0161tetu i ugnjetavanje.<\/p>\n

Nau\u010deni_e smo na to da su nam zatvori i policija nu\u017eni jer nas \u0161tite od \u201elo\u0161ih\u201d ljudi, ali to nije istina u praksi. Kada pogledamo tko su ljudi koji su naj\u010de\u0161\u0107e na meti policije i zatvora, to nisu oni koji uzrokuju najvi\u0161e \u0161tete u dru\u0161tvu, ve\u0107 oni koje je dru\u0161tvo najvi\u0161e zanemarilo. To su siroma\u0161ni_e, pripadnici_e radni\u010dke klase, rasijalizirane osobe, autohtono stanovni\u0161tvo, osobe s invaliditetom, kvir, trans i rodno varijantne osobe. U me\u0111uvremenu, ljudi na pozicijama mo\u0107i koji vr\u0161e nasilje velikih razmjera kroz ratove i genocide, uni\u0161tavanje okoli\u0161a, eksploataciju rada i gomilanje bogatstva rijetko odgovaraju za \u0161tetu pred istim tim sustavom.<\/p>\n

Filmovi i televizija stvaraju dojam da policija stalno intervenira kako bi zaustavila nasilje i da se u zatvorima nalaze opasne osobe, ali to jednostavno ne odgovara stvarnosti. Uzmimo, primjerice, \u0161iroko rasprostranjen i sveprisutan problem seksualnog nasilja: zatvori i policija izrazito su neu\u010dinkoviti kad je rije\u010d o rodno uvjetovanom nasilju. Rijetko ga spre\u010davaju, ne bave se uvjetima koji ga omogu\u0107uju i ne pozivaju ljude koji ga po\u010dine na odgovornost. U stvarnosti se vrlo mali postotak ljudi koji po\u010dine seksualno nasilje ikad susretne s kaznenopravnim sustavom, a kamoli da su kroz njega pozvani na odgovornost. \u0160tovi\u0161e, zatvori i policija i sami su mjesta u kojima je seksualno nasilje u\u010destala pojava.<\/p>\n

Do abolicije sam djelomi\u010dno do\u0161ao_la kroz rad na rodno uvjetovanom nasilju. Kao tinejd\u017eer_ica, po\u010deo_la sam volontirati u lokalnom centru za pomo\u0107 \u017ertvama silovanja i iz prve sam ruke vidjela_o kako kaznenopravni sustav \u2013 sustav za koji sam mislio_la da bi trebao \u0161tititi \u017eene \u2013 ustvari u potpunosti podbacuje i \u010desto dodatno pogor\u0161ava situaciju.<\/p>\n

Abolicionisti\u010dke feministkinje me\u0111u prvima su skrenule pozornost na neuspjehe kaznenopravnog sustava u podru\u010dju rodno uvjetovanog nasilja. Vidimo konkretne \u0161tetne posljedice tog sustava, posebno za \u017ertve nasilja. Tako\u0111er, vidimo da poku\u0161aji da se taj sustav popravi pravnim reformama jednostavno nisu uspjeli. Zato je krajnje vrijeme za izgradnju alternativnih pristupa koji zaista stvaraju sigurnost i odgovornost.<\/p>\n

Mo\u017ee\u0161 li nam re\u0107i ne\u0161to o svom radu sa zatvorenicima_ama i tome kako si se po\u010deo_la baviti tom temom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Po\u010detkom 2000-ih po\u010deo_la sam raditi sa zatvorenicima u Kanadi nakon \u0161to sam i sam_a bio_la uhi\u0107en_a tijekom studentske okupacije na svom sveu\u010dili\u0161tu. Nakon toga, honorarno sam se zaposlio_la kao pru\u017eatelj_ica podr\u0161ke \u017eenama u sudskim postupcima i u zatvoru. Upravo me to iskustvo suo\u010dilo s dubokim nepravdama sudskog i zatvorskog sustava te potaknulo da se uklju\u010dim u abolicionisti\u010dki pokret.<\/p>\n

Kada sam se potom preselio_la u Ujedinjeno Kraljevstvo, htio_la sam nastaviti taj rad, s fokusom na LGBTQ+ zatvorenike_ce, ali u to vrijeme nije postojala infrastruktura koja bi mi to omogu\u0107ila. Stoga sam pokrenuo_la projekt Bent Bars, program dopisivanja za LGBTQ+ zatvorenike_ce. Povezujemo LGBTQ+ osobe unutar zatvora s LGBTQ+ osobama izvan zatvora kao na\u010din izgradnje podr\u0161ke i veza preko zatvorskih zidova, te kako bismo poku\u0161ali_e ubla\u017eiti izolaciju koju zatvor proizvodi.<\/p>\n

S kojima se zabludama naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107e\u0161 kada je rije\u010d o aboliciji policije i zatvora, pogotovo po pitanju za\u0161tite LGBTQ+ prava i prava osoba koje su pre\u017eivjele nasilje?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Dvije se stvari \u010desto ponavljaju: prvo, mnogi ljudi vide aboliciju kao neku vrstu utopijske ideje koja nikada ne bi mogla funkcionirati u praksi. Ljudi \u010desto misle da abolicionisti_kinje jednostavno \u017eele otvoriti vrata zatvora i ne ponuditi ni\u0161ta zauzvrat ili da \u017eele ukinuti policiju bez uspostavljanja drugih oblika hitne intervencije. Ni jedno ni drugo nije to\u010dno.<\/p>\n

Mnoge_i od nas zagovaraju aboliciju iz vrlo prakti\u010dnih razloga, uklju\u010duju\u0107i i to \u0161to trenutni sustav ne funkcionira i \u0161to nam hitno trebaju druge, u\u010dinkovitije strategije za spre\u010davanje nasilja. Stoga gradimo alternativne oblike podr\u0161ke i odgovora na nasilje kako bismo s vremenom smanjili_e oslanjanje na policiju te, dugoro\u010dno, u potpunosti ukinuli te \u0161tetne institucije.<\/p>\n

Drugo, ljudi \u010desto izjedna\u010davaju pravdu s kaznom. Sna\u017eno su emocionalno vezani uz ideju da, ako ne kaznimo po\u010dinitelje_ice nasilja, pravda nije zadovoljena i potrebe \u017ertava nisu ispunjene. Ali zatvaranje nekoga ne zna\u010di da je osoba preuzela odgovornost za nanesenu \u0161tetu niti da osobe koje su pre\u017eivjele nasilje dobivaju iscjeljenje i podr\u0161ku koja im je potrebna.<\/p>\n

Kazna tako\u0111er ne spre\u010dava nasilje. Naprotiv, \u010desto odr\u017eava i poja\u010dava cikluse nasilja. Zato je dio abolicionisti\u010dkog rada preispitivanje same ideje pravde kako bismo se usredoto\u010dili_e na ono \u0161to ljudima zapravo treba kad do\u0111e do nasilja: iscjeljenje, popravak i podr\u0161ka, stvarna odgovornost te rje\u0161avanje temeljnih uzroka nasilja kako bi se ono sprije\u010dilo u budu\u0107nosti.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di \u201esvakodnevna abolicija\u201d i kako je mo\u017eemo prakticirati u svojim \u017eivotima?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Abolicija se ponekad mo\u017ee \u010diniti pomalo apstraktnom i nedosti\u017enom \u2013 \u0161to ja uop\u0107e mogu u\u010diniti po pitanju zatvora i policije? Ljudi se mogu osje\u0107ati obeshrabrenima. Koncept svakodnevne abolicije poma\u017ee nam povezati na\u0161e svakodnevne postupke s ve\u0107im, dugoro\u010dnim ciljem izgradnje svijeta bez zatvora i policije. Radi se o promjeni svakodnevnih praksi i obrazaca pona\u0161anja kako bismo mogli_e izgraditi u\u010dinkovitije strategije sigurnosti i spre\u010davanja nasilja.<\/p>\n

Svakodnevna abolicija odnosi se na osvje\u0161tavanje na\u010dina na koje se pristupi koji se temelje na ka\u017enjavanju pojavljuju u na\u0161im \u017eivotima \u2013 u na\u0161im \u0161kolama, domovima, na radnim mjestima, u kvartovima i dru\u0161tvenim zajednicama. Ona se odnosi i na pru\u017eanje otpora takvim pristupima i okretanje reparativnim, iscjeljuju\u0107im i transformativnim oblicima djelovanja.<\/p>\n

Na primjer, mo\u017eemo se uklju\u010diti u lokalne inicijative roditelja protiv isklju\u010divanja u\u010denika_ca iz \u0161kola koje nesrazmjerno poga\u0111aju rasijaliziranu djecu. Mo\u017eemo poha\u0111ati obuku promatra\u010da_ica o sigurnim na\u010dinima reagiranja na seksualno uznemiravanje u javnom prijevozu. Mo\u017eemo se zalagati za neka\u017enjavanjavaju\u0107e rje\u0161avanje sukoba na svojim radnim mjestima. Mo\u017eemo se pridru\u017eiti kvartovskoj grupi za uzajamnu pomo\u0107 ili tra\u017eiti na\u010dine rje\u0161avanja susjedskih sukoba bez pozivanja policije. Mo\u017eemo se javno suprotstaviti stigmatizaciji i demonizaciji migranata_kinja, transrodnih osoba i drugih marginaliziranih skupina koje su izlo\u017eene ve\u0107em riziku od nasilja. Kada na svakodnevnoj razini propitujemo ka\u017enjavanje i isklju\u010divanje kao dominantne odgovore na \u0161tetu, omogu\u0107ujemo izgradnju ja\u010dih mre\u017ea brige i sigurnosti u \u0161irem dru\u0161tvu.<\/p>\n

Abolicija se \u010desto povezuje sa angloameri\u010dkim kontekstom, u na\u0161em jeziku je i sama rije\u010d preuzeta direktno iz engleskog. Na koje je na\u010dine abolicija globalno relevantna, a na koje je na\u010dine moramo situirati u specifi\u010dne lokalne kontekste?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, \u010desto se pretpostavlja da je abolicija ameri\u010dka stvar, ali ona zapravo ima vi\u0161estruke povijesti, pravce i tradicije u razli\u010ditim dijelovima svijeta. Primjerice, postoje tradicije crna\u010dkog radikalizma koje su izrasle iz globalnih pokreta za ukidanje ropstva; postoje starosjedila\u010dke tradicije koje se dugo suprotstavljaju kolonijalnom podrijetlu i naslje\u0111u zatvora i policije; postoje religijske tradicije koje u prvi plan stavljaju mirotvorstvo umjesto ka\u017enjavanja; kvir i feministi\u010dke tradicije koje se bore protiv kriminalizacije seksualnih manjina i rodno varijantnih osoba; kao i pokreti za prava osoba s invaliditetom koji se suprotstavljaju psihijatrijskom pritvaranju, eugenici i institucionalizaciji. Neke od ovih tradicija preklapaju se, a neke imaju razli\u010ditije povijesti, ali va\u017eno je imati na umu tu raznolikost kako bismo dobili potpuniju sliku abolicije.<\/p>\n

Tako\u0111er je va\u017eno naglasiti da diljem svijeta postoje brojne skupine i pokreti koji se bave onime \u0161to bismo mogli nazvati abolicionisti\u010dkim radom, \u010dak i ako sami ne koriste taj pojam. Borba za stambenu i prehrambenu sigurnost, zdravstvenu skrb i obrazovanje bez ka\u017enjavanja, za ekolo\u0161ku pravdu, antiratni aktivizam i borbe za prava migranata_kinja \u010desto su povezane sa \u0161irim dru\u0161tvenim pokretima koji tra\u017ee socijalnu, ekonomsku i rasnu pravdu, a ne kaznenu pravdu. Svi ovi pokreti doprinose izgradnji sigurnijeg i pravednijeg svijeta, \u0161to je u samoj sr\u017ei abolicije.<\/p>\n

U hrvatskom kontekstu, ali i kontekstu regije, naslje\u0111e rata i ratnog nasilja te izostanak adekvatnog suo\u010davanja s tim strahotama \u010desto dovode do toga da se kazne i zatvaranje percipiraju kao logi\u010dna rje\u0161enja. To se prelijeva i na poratni period, u kojem ve\u0107ina feministi\u010dkih i LGBTIQ+ organizacija zagovara stro\u017eu zakonsku regulaciju kao odgovor na nasilje. Na koje nam na\u010dine abolicija mo\u017ee pomo\u0107i razumjeti korijene nasilja i mogu\u0107ih rje\u0161enja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, pravna reforma je toliko zavodljiva! Doista nas dr\u017ei u zabludi da mo\u017eemo popraviti sustav koji je u svojoj osnovi nepopravljiv i \u0161tetan. Desetlje\u0107a feministi\u010dkih napora usmjerenih na pravne reforme pokazala su da je, unato\u010d dobrim namjerama, kaznenopravni sustav prili\u010dno otporan na stvarne promjene. To ne zna\u010di da su sve reforme neva\u017ene, nego da one koje nastoje pobolj\u0161ati postoje\u0107i sustav uglavnom nisu imale zna\u010dajan utjecaj na smanjenje rodno uvjetovanog nasilja. Reforma za reformom, a vrlo malo promjena.<\/p>\n

Kad god susretnem aktiviste_kinje koji zagovaraju nove zakone ili stro\u017ee kazne za rje\u0161avanje problema nasilja, pitam: \u0161to vas navodi na pomisao da \u0107e ovaj novi zakon biti u\u010dinkovit? Za\u0161to bi ovaj uspio tamo gdje prethodni nisu? \u0160to ovu reformu \u010dini druga\u010dijom? Ve\u0107 imamo niz zakona protiv rodno utemeljenog nasilja, a oni u praksi rijetko djeluju preventivno niti uspijevaju za\u0161tititi od nasilja.<\/p>\n

To ne zna\u010di da su sve pravne reforme uzaludne. Abolicionisti_kinje razlikuju reformisti\u010dke reforme, koje nastoje unaprijediti postoje\u0107i sustav, i \u201enereformisti\u010dke reforme\u201d, kojima je cilj smanjiti mo\u0107 \u0161tetnih institucija i razotkriti njihove temeljne nedostatke. Izazovno je razlikovati te dvije vrste reformi. Dekriminalizacija seksualnog rada, upotrebe droga i prekr\u0161aja povezanih sa siroma\u0161tvom va\u017eni su primjeri nereformisti\u010dkih reformi koje mogu smanjiti \u0161tetu. Nasuprot tome, zakoni usmjereni na uvo\u0111enje novih kaznenih djela ili pove\u0107anje zatvorskih kazni \u2013 primjerice, kroz zakone o zlo\u010dinima iz mr\u017enje \u2013 tipi\u010dni su primjeri reformisti\u010dkih reformi, jer ja\u010daju mo\u0107 policije i zatvora koji provode kazne i nanose \u0161tetu. Ako \u017eelimo dugoro\u010dno razviti stvarne i u\u010dinkovite strategije prevencije nasilja, moramo tra\u017eiti rje\u0161enja izvan kaznenopravnog sustava.<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010deni_e smo na to da su nam zatvori i policija nu\u017eni jer nas \u0161tite od \u201elo\u0161ih\u201d ljudi, ali to nije istina u praksi. Kada pogledamo tko su ljudi koji su naj\u010de\u0161\u0107e na meti policije i zatvora, to nisu oni koji uzrokuju najvi\u0161e \u0161tete u dru\u0161tvu, ve\u0107 oni koje je dru\u0161tvo najvi\u0161e zanemarilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":455427,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-455424","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455424","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=455424"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455424\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":455430,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455424\/revisions\/455430"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/455427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=455424"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=455424"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=455424"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}