{"id":455188,"date":"2026-04-10T09:49:29","date_gmt":"2026-04-10T07:49:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=455188"},"modified":"2026-04-10T10:25:26","modified_gmt":"2026-04-10T08:25:26","slug":"zlato-koje-moze-zaviti-covjecanstvo-u-crno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/04\/10\/zlato-koje-moze-zaviti-covjecanstvo-u-crno\/","title":{"rendered":"&#8216;Zlato&#8217; koje mo\u017ee zaviti \u010dovje\u010danstvo u crno"},"content":{"rendered":"<p>Nafta koja se od milja zove \u2018crno zlato\u2019 u\u010dinila je mnogo dobra ljudima, ali ih i sva\u0111ala toliko da se zbog nje ratovalo i ratuje dan-danas, pa postoji ozbiljna prijetnja da \u0107e nafta \u2018do\u0107i glave\u2019 \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n<p>Nafta nije \u201eotkrivena\u201c u jednom trenutku \u2013 ljudi su je koristili hiljadama godina jer je prirodno izbijala na povr\u0161inu (tzv. oil seeps ili izvori nafte). Najranije poznate upotrebe nafte (anti\u010dko doba) datiraju se pre vi\u0161e od 5000 godina. Stanovnici Mesopotamije (dana\u0161nji Irak, Sumeri, Vavilonci) koristili su bitumen (prirodni asfalt iz naftnih izvora) kao lijepak za gra\u0111evinu (npr. za cigle i zidove), materijal za vodonepropusnost brodova i korita, ljekove i premaz za puteve.<\/p>\n<p>Stari Egip\u0107ani su je koristili za balsamovanje mumija i u medicinske svrhe.<\/p>\n<p>Kinezi su oko 2000. p.n.e. ve\u0107 rafinisali sirovu naftu za osvjetljenje i grijanje, a oko 347. godine n.e. su bu\u0161ili prve duboke bunare (do 240 metara) za dobijanje soli i nafte.<\/p>\n<p>U srednjem vijeku (600\u2013700. n.e.) Arapi i Persijanci su koristili lak\u0161e frakcije nafte za pravljenje \u201egr\u010dke vatre\u201c (vrsta napalma).<\/p>\n<p>Moderna naftna industrija po\u010dinje tek u 19. vijeku, kada je nafta po\u010dela da se bu\u0161i sistematski i koristi u velikim koli\u010dinama. 27. avgust 1859, Edvin Drejk bu\u0161i prvu komercijalnu naftnu bu\u0161otinu u Titusvileu, Pensilvanija (SAD), na dubini od samo 21 metar. Ova bu\u0161otina se smatra ro\u0111enjem moderne naftne industrije.<\/p>\n<p>Prva masovna upotreba nafte posle ovog otkri\u0107a bila je proizvodnja kerozina za lampe (uljne lampe). Kerozin je bio jeftiniji i bolji od kitovog ulja (koje se dotad koristilo za osvetljenje), pa je brzo zamijenio kitovo ulje i postao glavni proizvod.<\/p>\n<p>Kasnije, sa razvojem automobila i motora sa unutra\u0161njim sagorijevanjem (kraj 19. i po\u010detak 20. vijeka), nafta postaje klju\u010dna za benzin i dizel gorivo \u2013 \u0161to je dovelo do dana\u0161nje zavisnosti svijeta od nafte.<\/p>\n<p>No, ne smije se zanemariti da je prvo naftno polje na svijetu otvoreno tri godine prije ovog u Pensilvanii (1856.) i nalazilo se u Me\u0111imurju, u malenom mjestu <a href=\"https:\/\/putnikofer.hr\/dnevni-atlas\/prvo-naftno-polje-na-svijetu-medimurje-peklenica\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Peklenica<\/a>. Peklenica je ime dobila upravo po \u201epeklu\u201c, gustoj crnoj te\u010dnosti koja je izlazila iz zemlje, odnosno nafti. U sklopu Ekomuzeja Me\u0111imurje, danas je ure\u0111en Spomen park u kojem se nalazi rekonstruirana naftna bu\u0161otina, muzej nafte, interaktivne izlo\u017ebe te edukativni sadr\u017eaji za djecu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nafta koja se od milja zove \u2018crno zlato\u2019 u\u010dinila je mnogo dobra ljudima, ali ih i sva\u0111ala toliko da se zbog nje ratovalo i ratuje dan-danas, pa postoji ozbiljna prijetnja da \u0107e nafta \u2018do\u0107i glave\u2019 \u010dovje\u010danstvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":445476,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-455188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=455188"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":455194,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455188\/revisions\/455194"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/445476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=455188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=455188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=455188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}