{"id":454987,"date":"2026-04-07T09:21:48","date_gmt":"2026-04-07T07:21:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=454987"},"modified":"2026-04-07T09:21:48","modified_gmt":"2026-04-07T07:21:48","slug":"zvuk-tara-odzvanja-cijelom-persijskom-istorijom-i-emocijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/04\/07\/zvuk-tara-odzvanja-cijelom-persijskom-istorijom-i-emocijama\/","title":{"rendered":"Zvuk tara odzvanja cijelom persijskom istorijom i emocijama"},"content":{"rendered":"<p>Al D\u017eazira je objavila video koji prikazuje iranskog muzi\u010dara Ali Ghamsari dok protestuje sjedenjem ispred\u00a0 elektrane Damavand sa tarom u rukama. Njegov protest je vapaj za mir koji su iz njegove zemlje odnijeli agresivni napadi SAD i Izraela, koji \u0107e, ako se Donald Tramp bude pitao, biti okon\u010dani \u2018totalnim uni\u0161tenjem\u2019 Irana, drevne civilizacije, koju \u2018pri\u010da\u2019 i drevni instrument.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Musician sit\u2011in in front of Iran&#039;s Damavand power plant to protest US threat to bomb infrastructure\" width=\"563\" height=\"1000\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/r16SkKPZd0Y?feature=oembed\"  allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Tar (persijski: \u062a\u0627\u0631, \u0161to zna\u010di \u201e\u017eica\u201c) je tradicionalni persijski (iranski) \u017ei\u010dani instrument iz porodice lutnji, dugog vrata i karakteristi\u010dnog oblika. To je jedan od najva\u017enijih instrumenata u klasi\u010dnoj persijskoj muzici (dastgah sistem), a koristi se i u azerbejd\u017eanskoj, kavkaskoj i nekim drugim tradicijama Bliskog istoka i Kavkaza.<\/p>\n<p>Korijeni se\u017eu do Sasanidskog carstva (pre-islamska Persija, 3.\u20137. vijek), gdje je postojao tanbur \u2014 duga\u010dki vratni lute. Tanbur je bio popularan u drevnoj Persiji i Centralnoj Aziji, a koristio se za duhovnu i dvorsku muziku. Neki istori\u010dari vide tar kao evoluciju tih ranih tanbura i drugih dugovratnih lutnji (kao \u0161to je barbat, koji je prethodnik ud-a).<\/p>\n<p>U srednjem vijeku (islamski period) persijska muzika je cvjetala, ali tar u dana\u0161njem obliku jo\u0161 nije postojao. Setar (3-\u017ei\u010dni) je bio dominantan, a on je \u010dak \u201eputovao\u201c u Indiju gdje se razvio u sitar.<\/p>\n<p>Moderni persijski tar pojavio se oko sredine 18. vijeka (procjenjuje se 250\u2013300 godina starosti u ovom obliku). Prvobitno se zvao chahartar (\u010detiri \u017eice). Razvio se iz setara tako \u0161to je tijelo uve\u0107ano, oblik postao dvostruki \u201etrbuh\u201c, poput broja 8, a dodate su \u017eice za bogatiji zvuk i ve\u0107i raspon.<\/p>\n<p>Prve vizuelne predstave i istorijski zapisi o taru u ovom obliku pojavljuju se tokom Kajar dinastije (1789\u20131925), posebno u vreme Fath Ali \u0160ah (1797\u20131834) i Naser al-Din \u0160ah. Tar se prvi put pojavio u oblasti \u0160iraza, a brzo se pro\u0161irio po Iranu.<\/p>\n<p>U to vrijeme postao je omiljeni urbani instrument na dvorovima. Postoje poznate slike iz 1856\/1857. godine (rad slikara Sani al-Mulka) na kojima je prikazan veliki majstor Ali Akbar Farahani kako svira tar i podu\u010dava na dvoru. On je bio klju\u010dna figura u formalizaciji radifa (repertoara persijske klasi\u010dne muzike) na taru.<\/p>\n<p>Ranije je tar imao 5 \u017eica (dva para bijelih, dva para \u017eutih i jedna bas \u017eica).<\/p>\n<p>Darvi\u0161 Kan (1872\u20131926), jedan od najve\u0107ih majstora tara i setara, dodao je \u0161estu \u017eicu (sim-e-vakhan ili \u201esimpateti\u010dka\u201c \u017eica) po\u010detkom 20. vijeka. To je omogu\u0107ilo bogatiji zvuk, bolje harmonije i ve\u0107u ekspresivnost. Darvi\u0161 Kan je tako\u0111e standardizovao tehniku i repertoar.<\/p>\n<p>Tokom Kajar perioda tar je postao centralni instrument za sviranje dastgah sistema (sedam glavnih modova + pet avaza). Majstori poput Mirze Abdolaha i drugih iz porodice Farahani razvili su pedagogiju i radif koji se i danas koristi.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/WYGVzlY_OMA?si=6Q8KoYD-lGL52Crl\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Poslije ustavne revolucije i modernizacije Irana, tar je pre\u0161ao iz dvorske u koncertnu i urbanu muziku. Veliki majstori 20. vijeka (Hosein Alizadeh, Mohamad Reza Lotfi, Parviz Me\u0161katian itd.) su unijeli nove tehnike, kompozicije i fuzije sa drugim stilovima, ali su zadr\u017eali tradicionalni duh.<\/p>\n<p>Poslije Iranske revolucije 1979. dio muzi\u010dke arhive je izgubljen, pa tar danas nosi i ulogu \u201e\u010duvara\u201c persijske klasi\u010dne tradicije.<\/p>\n<p>Iako je instrument u dana\u0161njem obliku \u201emlad\u201c (samo 250 godina), on je direktni nasljednik drevnih persijskih lutnji. Njegov zvuk, mikrotonovi, ornamentika i na\u010din sviranja (blizu srca) odra\u017eavaju kontinuitet persijske kulture od Sasanida, preko Safavida i Kajara, do danas. Mnogi muzi\u010dari ka\u017eu da svaki udar mezrabom (trzalicom) odzvanja cijelom persijskom istorijom i emocijama.<\/p>\n<p>Tar se svira tako \u0161to se dr\u017ei visoko na grudima (blizu srca). Svira se malom mesinganom trzalicom zvanom mezrab (ili mizrab). Tehnika uklju\u010duje kombinaciju gore-dolje udara, tremola i specijalnih efekata poput \u201elal barmaq\u201c (prigu\u0161eni prst) ili vibrata.<\/p>\n<p>Lijeva ruka bira note na vratu, a mo\u017ee se koristiti i bending (savijanje tona) sli\u010dno kao na bluz gitari. Zvuk je pun, rezonantan, artikulisan i vrlo ekspresivan \u2014 \u010desto imitira ljudski glas sa ornamentima (tahrir).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tar (persijski: \u062a\u0627\u0631, \u0161to zna\u010di \u201e\u017eica\u201c) je tradicionalni persijski (iranski) \u017ei\u010dani instrument iz porodice lutnji, dugog vrata i karakteristi\u010dnog oblika. To je jedan od najva\u017enijih instrumenata u klasi\u010dnoj persijskoj muzici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":454991,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454987"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454987\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454992,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454987\/revisions\/454992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/454991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}