Istra\u017eiva\u010di iz Ju\u017ene Koreje su razvili biorazgradivi materijal kombinovanjem iskori\u0161\u0107enog taloga kafe i prirodnih polimera. Da bi obi\u010dan talog postao izolator, procesom pe\u010denja bez kiseonika pretvoren je u tzv. biougalj (biochar).<\/p>\n
Biougalj predstavlja stabilnu formu ugljenika dobijenu pirolizom \u2013 zagrijavanjem organskog otpada, poput taloga kafe, na visokim temperaturama u kontrolisanim uslovima bez prisustva kiseonika. Za razliku od obi\u010dnog sagorijevanja kojim se osloba\u0111aju \u0161tetni gasovi, ovaj kontrolisani proces \u201ezaklju\u010dava\u201d ugljenik u \u010dvrstu, poroznu strukturu, transformi\u0161u\u0107i mekane ostatke kafe u izuzetno otporan, \u0161upljikav i lagan materijal sa odli\u010dnim termi\u010dkim izolacionim svojstvima.<\/p>\n
Upravo je \u0161upljikava struktura materijala klju\u010dna za zadr\u017eavanje toplote \u2013 sitne pore zarobljavaju vazduh, koji je prirodno lo\u0161 provodnik toplote, stvaraju\u0107i tako barijeru koja odr\u017eava temperaturu u unutra\u0161njosti prostorija. Rezultat je materijal koji po efikasnosti mo\u017ee direktno parirati komercijalnom stiroporu, ali bez \u0161tetnog uticaja na prirodu.<\/p>\n
Studija je objavljena u vode\u0107em specijalizovanom \u010dasopisu Biochar koji objavljuje inovativna istra\u017eivanja o proizvodnji i primjeni biouglja u poljoprivredi, za\u0161titi \u017eivotne sredine i nauci o materijalima, promovi\u0161u\u0107i globalnu odr\u017eivost.<\/p>\n
Materijali za termoizolaciju ne koriste se samo za smanjenje ra\u010duna za energiju u stambenim objektima, ve\u0107 i u sistemu saobra\u0107aja i prehrambenoj industriji.<\/p>\n
Me\u0111utim, danas se ve\u0107inski koriste materijali poput stiropora koji nastaju preradom fosilnih goriva i posledi\u010dno \u2013 i tokom proizvodnje i pri odlaganju \u2013 zaga\u0111uju okolinu.<\/p>\n
Inovativno rje\u0161enje iz Ju\u017ene Koreje nudi drugi, odr\u017eiviji put: kako se navodi u saop\u0161tenju, termoizolacija od kafenog taloga je u potpunosti napravljena od obnovljivih resursa i ne sadr\u017ei toksi\u010dne i opasne supstance. U laboratorijskim testovima potvr\u0111ena je i njena biorazgradivost, \u0161to zna\u010di da bi \u2013 pored smanjenja otpada od kafe \u2013 mogla doprinijeti i smanjenju otpada od izolacije.<\/p>\n
Potencijalne primjene su \u0161iroke, a tim istra\u017eiva\u010da demonstrirao je mogu\u0107nost upotrebe nove biorazgradive termoizolacije u model-ku\u0107i sa solarnom elektranom. Materijal je efikasno smanjio prenos toplote sa solarnih panela, donose\u0107i dvostruke koristi: regulaciju temperatura u samom objektu i podr\u0161ku sistemu obnovljive energije.<\/p>\n
Nau\u010dnici iz Ju\u017ene Koreje nisu jedini koji su istra\u017eivali i ukazali na alternativne vidove upotrebe otpada od kafe.<\/p>\n
Tim in\u017eenjera iz Australije je otkrio da bi dodavanje kafenog taloga u beton moglo da oja\u010da ovaj gra\u0111evinski materijal za 30%, engleski istra\u017eiva\u010di su od njega pravili biodizel, a ispostavilo se da vrlo uspje\u0161no mo\u017ee i da pre\u010di\u0161\u0107ava vodu.<\/p>\n
Iako su mnoge od ovih ideja tek u povoju, kafeni talog ve\u0107 se koristi za proizvodnju tekstila i farbanje u modnoj industriji.<\/p>\n
Naposletku, vrijedi naglasiti da ne moramo da \u010dekamo da se kafeni talog \u201ekomercijalizuje\u201d da ga ne bismo bacali: odli\u010dna je hrana ba\u0161tama ili dodatak kompostu. (Izvor: klima101.rs)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istra\u017eiva\u010di iz Ju\u017ene Koreje su razvili biorazgradivi materijal kombinovanjem iskori\u0161\u0107enog taloga kafe i prirodnih polimera. Da bi obi\u010dan talog postao izolator, procesom pe\u010denja bez kiseonika pretvoren je u tzv. biougalj (biochar)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":399661,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454925"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454928,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454925\/revisions\/454928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/399661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}