{"id":454783,"date":"2026-04-03T07:52:51","date_gmt":"2026-04-03T05:52:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=454783"},"modified":"2026-04-03T07:52:51","modified_gmt":"2026-04-03T05:52:51","slug":"dodatna-mistifikacija-torinskog-pokrova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/04\/03\/dodatna-mistifikacija-torinskog-pokrova\/","title":{"rendered":"Dodatna mistifikacija Torinskog pokrova"},"content":{"rendered":"

Nova DNK analiza Torinskog pokrova identifikovala je veliki broj \u017eivotinjskog, biljnog i ljudskog materijala na Torinskom pokrovu, \u0161to komplikuje pri\u010du o misterioznoj relikviji za koju se tvrdi da je tkanina u koju je Isus Hrist bio umotan nakon raspe\u0107a prije vi\u0161e od dvije hiljade godina.<\/p>\n

Pokrov, duga\u010dak 4,4 metra i \u0161irok 1,1 metar, jedan je od najpoznatijih i najkontroverznijih hri\u0161\u0107anskih artefakata na svijetu. Njegova prva dokumentovana lokacija bila je u Francuskoj 1354. godine, a skoro pola milenijuma se nalazi u katedrali Svetog Jovana Krstitelja u Torinu, u Italiji.<\/p>\n

Godine 1988, istra\u017eiva\u010di su koristili tehnike datiranja radiokarbonom i akceleratorskom masenom spektrometrijom kako bi utvrdili da je pokrov napravljena negdje izme\u0111u 1260. i 1390. godine, isklju\u010duju\u0107i mogu\u0107nost da je osoba \u010diji odraz se vidi kao otisak na platnu mogla biti Isus.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovo datiranje pla\u0161tanice u kasni srednji vijek i dalje osporavaju neki hri\u0161\u0107anski stru\u010dnjaci.<\/p>\n

Godine 2015, \u0110ani Barka\u010da sa Univerziteta u Padovi i njegove kolege analizirali su materijal prikupljen sa relikvije 1978. godine i prvi iznijeli pretpostavku da tkanina mo\u017eda poti\u010de iz Indije.<\/p>\n

Sada je Barka\u010da vodio novu studiju i ponovo analizirao materijal iz 1978. godine. On i njegov tim su otkrili da je pla\u0161tanica sa\u010duvala ogromnu raznolikost srednjovekovne i moderne DNK, prenosi portal New scientist, prenosi RTS.<\/a><\/p>\n

Izvori genetskog materijala uklju\u010duju doma\u0107e ma\u010dke i pse, doma\u0107e \u017eivotinje, uklju\u010duju\u0107i koko\u0161ke, goveda, koze, ovce, svinje i konje, i divlje \u017eivotinje poput jelena i ze\u010deva.<\/p>\n

Tim je tako\u0111e prona\u0161ao tragove nekih vrsta riba, uklju\u010duju\u0107i sivog kefala, atlantskog bakalara i ribe sa zrakastim perajima. Tako\u0111e su identifikovani morski rakovi, muve, lisne va\u0161i i pau\u010dnjaci poput grinja i krpelja.<\/p>\n

Neke od naj\u010de\u0161\u0107ih biljnih vrsta \u010dija je DNK sa\u010duvana na platnu su \u0161argarepa i razne vrste p\u0161enice, kao i paprike, paradajz i krompir \u2013 biljke koje su vjerovatno donijete u Evropu nakon \u0161to su istra\u017eiva\u010di po\u010deli da putuju u Aziju i Ameriku.<\/p>\n

Me\u0111utim, nije bilo mogu\u0107e utvrditi ta\u010dno vrijeme kada je platno kontaminirano ovim biljakama i \u017eivotinjama.<\/p>\n

Tim je tako\u0111e prona\u0161ao ljudsku DNK \u010dije tragove su ostavili svi koji su rukovali pokrovom, uklju\u010duju\u0107i i tim za uzorkovanje iz 1978. godine.<\/p>\n

\u201ePokrov je do\u0161ao u kontakt sa vi\u0161e pojedinaca, \u010dime je dovedena u pitanje mogu\u0107nost identifikacije originalne DNK\u201c, pi\u0161u istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n

Skoro 40 procenata ljudske DNK prona\u0111enih na pokrovu poti\u010de iz indijskih loza, \u0161to je \u201emoglo biti rezultat istorijskih interakcija ili uvoza lana u starom Rimu iz regiona blizu doline Inda\u201c.<\/p>\n

\u201eTragovi DNK prona\u0111eni na Torinskom pokrovu ukazuju na potencijalno veliku izlo\u017eenost tkanine u mediteranskom regionu i mogu\u0107nost da je pre\u0111a proizvedena u Indiji\u201c, pi\u0161e tim.<\/p>\n

Anders Geterstrem sa Univerziteta u Stokholmu u \u0160vedskoj ka\u017ee da su ranija istra\u017eivanja koja datiraju pokrov u 13. vijek op\u0161teprihva\u0107ena u nau\u010dnoj zajednici.<\/p>\n

\u201eIako postoji izvjesna debata oko radiokarbonskog datiranja iz 1988. godine, ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da smatra da je dovoljno pouzdano\u201c, nagla\u0161ava profesor.<\/p>\n

Geterstrem nije ubije\u0111en u hipotezu da tkanina mo\u017eda poti\u010de iz Indije. \u201eJo\u0161 uvijek ne vidim razlog da sumnjam da pokrov poti\u010de iz Francuske iz 13-14. vijeka\u201c, insistira profesor.<\/p>\n

\u201ePokrov ima svoju istoriju kao va\u017ena relikvija, i ta istorija mo\u017ee biti zanimljivija od legende o porijeklu… bez nau\u010dnog potkrepljenja.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova DNK analiza Torinskog pokrova identifikovala je veliki broj \u017eivotinjskog, biljnog i ljudskog materijala na Torinskom pokrovu, \u0161to komplikuje pri\u010du o misterioznoj relikviji za koju se tvrdi da je tkanina u koju je Isus Hrist bio umotan nakon raspe\u0107a prije vi\u0161e od dvije hiljade godina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":454786,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-454783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454783"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454783\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454787,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454783\/revisions\/454787"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/454786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}