{"id":454676,"date":"2026-04-01T20:56:13","date_gmt":"2026-04-01T18:56:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=454676"},"modified":"2026-04-01T21:06:24","modified_gmt":"2026-04-01T19:06:24","slug":"iranski-predsjednik-amerikancima-pogledajte-dalje-od-magle-ratne-propagande-odbacite-proizvedenu-prijetnju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/04\/01\/iranski-predsjednik-amerikancima-pogledajte-dalje-od-magle-ratne-propagande-odbacite-proizvedenu-prijetnju\/","title":{"rendered":"Iranski predsjednik Amerikancima: Pogledajte dalje od magle ratne propagande, odbacite ‘proizvedenu prijetnju’"},"content":{"rendered":"

Iranski predsjednik Masud Peze\u0161kian je objavio otvoreno pismo ameri\u010dkom narodu, u kojem postavlja pitanje da li Va\u0161ington zaista stavlja “Ameriku na prvo mjesto” ili samo djeluje kao “punomo\u0107nik Izraela” spreman da se bori “do posljednjeg ameri\u010dkog vojnika”.<\/p>\n

U poruci od srijede, koja prati korijene napetosti izme\u0111u SAD-a i Irana do pu\u010da 1953. godine, a istovremeno osu\u0111uje nedavna bombardovanje iranske infrastrukture, Peze\u0161kian napominje da Teheran ne gaji neprijateljstvo prema obi\u010dnim Amerikancima.<\/p>\n

Umjesto toga, on poziva ameri\u010dko stanovni\u0161tvo da pogleda dalje od “proizvedenih narativa”, tvrde\u0107i da je percipirana iranska prijetnja izum vojno-industrijskog kompleksa i izraelskih politi\u010dkih interesa.<\/p>\n

U nastavku slijedi puni tekst predsjednikovog pisma, koje prenosi iranski mediji:<\/p><\/blockquote>\n

U ime Boga, Milostivog, Samilosnog<\/p>\n

Narodu Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i svima onima koji, usred poplave iskrivljavanja i izmi\u0161ljenih narativa, nastavljaju tra\u017eiti istinu i te\u017eiti boljem \u017eivotu:<\/p>\n

Iran – samim tim imenom, karakterom i identitetom – jedna je od najstarijih kontinuiranih civilizacija u ljudskoj istoriji. Uprkos svojim istorijskim i geografskim prednostima u raznim vremenima, Iran nikada u svojoj modernoj historiji nije izabrao put agresije, ekspanzije, kolonijalizma ili dominacije. \u010cak i nakon \u0161to je izdr\u017eao okupaciju, invaziju i kontinuirani pritisak globalnih sila – i uprkos vojnoj nadmo\u0107i nad mnogim svojim susjedima – Iran nikada nije zapo\u010deo rat. Ipak, odlu\u010dno i hrabro je odbio one koji su ga napali.<\/p>\n

Iranski narod ne gaji neprijateljstvo prema drugim narodima, uklju\u010duju\u0107i narode Amerike, Evrope ili susjednih zemalja. \u010cak i suo\u010deni s ponovljenim stranim intervencijama i pritiscima tokom svoje ponosne istorije, Iranci su dosljedno pravili jasnu razliku izme\u0111u naroda I njihovih vlada. Ovo je duboko ukorijenjen princip u iranskoj kulturi i kolektivnoj svijesti \u2013 a ne privremeni politi\u010dki stav.<\/p>\n

Iz tog razloga, prikazivanje Irana kao prijetnje nije u skladu ni s istorijskom stvarno\u0161\u0107u ni s dana\u0161njim vidljivim \u010dinjenicama. Takva percepcija je proizvod politi\u010dkih i ekonomskih hirova mo\u0107nih \u2013 potrebe da se stvori neprijatelj kako bi se opravdao pritisak, odr\u017eala vojna dominacija, odr\u017eala industrija naoru\u017eanja i kontrolisala strate\u0161ka tr\u017ei\u0161ta. U takvom okru\u017eenju, ako prijetnja ne postoji, ona se izmi\u0161lja.<\/p>\n

Unutar istog okvira, Sjedinjene Dr\u017eave su koncentrisale najve\u0107i broj svojih snaga, baza i vojnih kapaciteta oko Irana \u2013 zemlje koja, barem od osnivanja Sjedinjenih Dr\u017eava, nikada nije zapo\u010dela rat. Nedavne ameri\u010dke agresije pokrenute iz ovih istih baza pokazale su koliko je takvo vojno prisustvo zaista prijete\u0107e. Naravno, nijedna zemlja suo\u010dena s takvim uslovima ne bi se odrekla ja\u010danja svojih odbrambenih sposobnosti. Ono \u0161to je Iran u\u010dinio \u2013 i nastavlja \u010diniti \u2013 je odmjeren odgovor utemeljen na legitimnoj samoodbrani, a nipo\u0161to zapo\u010dinjanje rata ili agresije.<\/p>\n

Odnosi izme\u0111u Irana i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava prvobitno nisu bili neprijateljski, a rane interakcije izme\u0111u iranskog i ameri\u010dkog naroda nisu bile naru\u0161ene neprijateljstvom ili napeto\u0161\u0107u. Me\u0111utim, prekretnica je bio dr\u017eavni udar 1953. godine – ilegalna ameri\u010dka intervencija usmjerena na sprje\u010davanje nacionalizacije vlastitih iranskih resursa. Taj udar je poremetio demokratski proces u Iranu, ponovo uspostavio diktaturu i posijao duboko nepovjerenje me\u0111u Irancima prema ameri\u010dkoj politici. Ovo nepovjerenje se dodatno produbilo ameri\u010dkom podr\u0161kom \u0161ahovom re\u017eimu, podr\u0161kom Sadamu Huseinu tokom nametnutog rata 1980-ih, nametanjem najdu\u017eih i najopse\u017enijih sankcija u modernoj istoriji i, na kraju, ni\u010dim izazvanom vojnom agresijom – dva puta, usred pregovora.<\/p>\n

Ipak, svi ovi pritisci nisu uspjeli oslabiti Iran. Naprotiv, zemlja je oja\u010dala u mnogim oblastima: stopa pismenosti se utrostru\u010dila – sa otprilike 30% prije Islamske revolucije na preko 90% danas; visoko obrazovanje se dramati\u010dno pro\u0161irilo; postignut je zna\u010dajan napredak u modernoj tehnologiji; zdravstvene usluge su se pobolj\u0161ale; …a infrastruktura se razvijala tempom i obimom neuporedivim s pro\u0161lo\u0161\u0107u. To su mjerljive, uo\u010dljive realnosti koje stoje nezavisno od izmi\u0161ljenih narativa.<\/p>\n

Istovremeno, ne smije se podcijeniti destruktivni i nehumani uticaj sankcija, rata i agresije na \u017eivote otpornog iranskog naroda. Nastavak vojne agresije i nedavna bombardiranja duboko uti\u010du na \u017eivote, stavove i perspektive ljudi. To odra\u017eava temeljnu ljudsku istinu: kada rat nanese nepopravljivu \u0161tetu \u017eivotima, domovima, gradovima i budu\u0107nosti, ljudi ne\u0107e ostati ravnodu\u0161ni prema onima koji su odgovorni.<\/p>\n

Ovo postavlja fundamentalno pitanje: Kojim interesima ameri\u010dkog naroda zaista slu\u017ei ovaj rat? Da li je postojala ikakva objektivna prijetnja od strane Irana koja bi opravdala takvo pona\u0161anje? Da li masakr nevine djece, uni\u0161tavanje farmaceutskih postrojenja za lije\u010denje raka ili hvalisanje bombardovanjem zemlje za povratak “nazad u kameno doba” slu\u017ei bilo kojoj drugoj svrsi osim daljem naru\u0161avanju globalnog ugleda Sjedinjenih Dr\u017eava?<\/p>\n

Iran je vodio pregovore, postigao sporazum i ispunio sve svoje obaveze. Odluka o povla\u010denju iz tog sporazuma, eskalaciji prema konfrontaciji i pokretanju dva \u010dina agresije usred pregovora bili su destruktivni izbori koje je donijela ameri\u010dka vlada – izbori koji su slu\u017eili zabludama stranog agresora.<\/p>\n

Napad na vitalnu iransku infrastrukturu – uklju\u010duju\u0107i energetske i industrijske objekte – direktno cilja na iranski narod. Osim \u0161to predstavljaju ratni zlo\u010din, takve akcije nose posljedice koje se prote\u017eu daleko izvan iranskih granica. One stvaraju nestabilnost, pove\u0107avaju ljudske i ekonomske tro\u0161kove i odr\u017eavaju cikluse napetosti, siju\u0107i sjeme ogor\u010denosti koje \u0107e trajati godinama. Ovo nije demonstracija snage; to je znak strate\u0161ke zbunjenosti i nemogu\u0107nosti postizanja odr\u017eivog rje\u0161enja.<\/p>\n

Nije li tako\u0111e slu\u010daj da je Amerika u\u0161la u ovu agresiju kao posrednik Izraela, pod uticajem i manipulacijom tog re\u017eima? Nije li istina da Izrael, stvaranjem iranske prijetnje, nastoji skrenuti globalnu pa\u017enju sa svojih zlo\u010dina prema Palestincima? Nije li o\u010digledno da Izrael sada ima za cilj boriti se protiv Irana do posljednjeg ameri\u010dkog vojnika i posljednjeg dolara ameri\u010dkih poreskih obveznika – prebacuju\u0107i teret svojih zabluda na Iran, regiju i same Sjedinjene Dr\u017eave u nastojanju da ostvare nelegitimne interese?<\/p>\n

Je li “Amerika na prvom mjestu” zaista me\u0111u prioritetima ameri\u010dke vlade danas?<\/p>\n

Pozivam vas da pogledate dalje od mehanizma dezinformacija – sastavnog dijela ove agresije – i umjesto toga razgovarate s onima koji su posjetili Iran. Posmatrajte mnoge uspje\u0161ne iranske imigrante – obrazovane u Iranu – koji sada predaju i provode istra\u017eivanja na najpresti\u017enijim svjetskim univerzitetima ili doprinose najnaprednijim tehnolo\u0161kim firmama na Zapadu. Da li se ove realnosti poklapaju s iskrivljenjima koja vam se govore o Iranu i njegovom narodu?<\/p>\n

Danas se svijet nalazi na raskr\u0161\u0107u. Nastavak putem konfrontacije je skuplji i uzaludniji nego ikad prije. Izbor izme\u0111u konfrontacije i anga\u017emana je stvaran i zna\u010dajan; njegov ishod \u0107e oblikovati budu\u0107nost generacija koje dolaze. Kroz svoje milenijume ponosne istorije, Iran je nad\u017eivio mnoge agresore. Sve \u0161to je od njih ostalo su okaljana imena u istoriji, dok Iran opstaje – otporan, dostojanstven i ponosan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iranski predsjednik Masud Peze\u0161kian je objavio otvoreno pismo ameri\u010dkom narodu, u kojem postavlja pitanje da li Va\u0161ington zaista stavlja “Ameriku na prvo mjesto” ili samo djeluje kao “punomo\u0107nik Izraela” spreman da se bori “do posljednjeg ameri\u010dkog vojnika”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":406490,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-454676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454676"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454682,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454676\/revisions\/454682"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/406490"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}