Ruska klini\u010dka psihologinja Margarita Aleksejeva ka\u017ee da samostalnost djece u u\u010denju nije ne\u0161to \u0161to se jednostavno “uklju\u010di”, ve\u0107 vje\u0161tina koja se razvija uz podr\u0161ku odraslih.<\/p>\n
Razlog za to je prije svega biolo\u0161ki. Do otprilike desete godine, dio mozga zadu\u017een za samokontrolu, planiranje i dono\u0161enje odluka jo\u0161 uvijek sazrijeva. Zato nije realno da o\u010dekujemo da dijete samo od sebe postane organizovano \u010dim krene u \u0161kolu. \u010cesto problem nije u lijenosti, ve\u0107 u tome \u0161to odrasli od djece tra\u017ee vi\u0161e nego \u0161to su u tom trenutku sposobna da postignu.<\/p>\n
S druge strane, postoje i djeca koja djeluju “idealno” – sama u\u010de, ne prave probleme i donose dobre ocjene. Ipak, ta slika nije uvek pozitivna. Iz psiholo\u0161ke perspektive, takvo pona\u0161anje \u010desto prati anksioznost i strah od gre\u0161ke. Ta djeca rano u\u010de da moraju da ispune o\u010dekivanja, \u0161to kasnije mo\u017ee dovesti do nesigurnosti ili pretjeranog perfekcionizma. Zato cilj nije savr\u0161en u\u010denik, ve\u0107 dijete koje razumije kako da u\u010di.<\/p>\n
U\u010denje je proces koji se gradi u malim koracima, ali upravo ti koraci \u010desto prolaze neprimije\u0107eno: Dijete mo\u017ee da pi\u0161e urednije ili da poka\u017ee interesovanje za novu temu, a to su va\u017eni pomaci koje treba da primijetimo i pohvalimo. Takav pristup djeluje mnogo ja\u010de od kritike i postepeno gradi unutra\u0161nju motivaciju.<\/p>\n
Povremeni razgovor sa djetetom o tome \u0161ta je tokom nedjelje bilo bolje – ne samo u ocjenama, ve\u0107 i u koncentraciji, interesovanju ili samostalnosti – poma\u017ee djetetu da shvati da u\u010denje nije ne\u0161to \u0161to mu se de\u0161ava, ve\u0107 ne\u0161to u \u010demu ono aktivno u\u010destvuje.<\/p>\n
Jo\u0161 jedna va\u017ena vje\u0161tina je sposobnost da se zatra\u017ei pomo\u0107. Mnoga djeca izbjegavaju zadatke upravo zato \u0161to ne znaju odakle da po\u010dnu ili se pla\u0161e da \u0107e pogrije\u0161iti – ali kada znaju da mogu da se obrate roditeljima, nastavnicima, drugarima, pritisak se smanjuje.<\/p>\n
Va\u017eno je i kako se govori o uspjehu, a roditelji tu igraju va\u017enu ulogu – ako sami otvoreno govorimo o svojim malim i velikim uspjesima, dijete \u0107e lak\u0161e usvojiti isti obrazac.<\/p>\n
\u010cak i kada dijete ka\u017ee da ga “mrzi” da u\u010di, iza toga se \u010desto krije ne\u0161to drugo (nesigurnost ili strah da ne\u0107e uspjeti). U takvim situacijama, podr\u0161ka je mnogo va\u017enija od pritiska. Dijete treba da zna da gre\u0161ke nisu dokaz nesposobnosti, ve\u0107 dio procesa.<\/p>\n
Na kraju, organizacija je ne\u0161to \u0161to se tako\u0111e u\u010di. Kada im ka\u017eete ne\u0161to poput “sjedi i uradi doma\u0107i”, za dijete je to \u010desto nejasan zadatak. Zato je va\u017eno da podijelimo obaveze na manje korake – od raspakivanja torbe do procjene \u0161ta je najlak\u0161e, a \u0161ta najzahtjevnije. Mla\u0111oj djeci poma\u017ee rad u kratkim intervalima uz pauze, dok kod starijih u\u010denika konkretno planiranje postaje osnova za pripremu ispita. (Izvor: RT Balkan)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ruska klini\u010dka psihologinja Margarita Aleksejeva ka\u017ee da samostalnost djece u u\u010denju nije ne\u0161to \u0161to se jednostavno “uklju\u010di”, ve\u0107 vje\u0161tina koja se razvija uz podr\u0161ku odraslih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":299318,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454572","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454572"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454572\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454575,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454572\/revisions\/454575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/299318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}