prenose Vijesti.<\/a><\/p>\nU izvje\u0161taju grupe za 2026. godinu, objavljenom danas, navodi se da je u Slova\u010dkoj do\u0161lo do nazadovanja u svim oblastima \u2014 pravosu\u0111u, borbi protiv korupcije, slobodi medija i kontrolnim mehanizmima civilnog dru\u0161tva \u2014 pod populisti\u010dkom, autoritarnom i proruskom vladom Roberta Fica.<\/p>\n
Sli\u010dna slika zabilje\u017eena je i u Bugarskoj, dok Ma\u0111arska, gdje bi 16 godina vlasti Viktora Orbana moglo da se zavr\u0161i nakon izbora 12. aprila, \u201eostaje posebna kategorija za sebe, nastavljaju\u0107i da sprovodi sve regresivnije zakone i politike bez ikakvih naznaka promjene\u201d.<\/p>\n
Na drugim mjestima, Liberties je Belgiju, Dansku, Francusku, Njema\u010dku i \u0160vedsku, sve zemlje sa sna\u017enom demokratskom tradicijom, ozna\u010dila kao \u201ekliza\u010de\u201d: dr\u017eave u kojima vladavina prava slabi u pojedinim oblastima, iako to uru\u0161avanje nije dio ukupne politi\u010dke strategije.<\/p>\n
\u010ce\u0161ka, Estonija, Gr\u010dka, Irska, Litvanija, Holandija, Rumunija i \u0160panija svrstane su u kategoriju \u201estagnatora\u201d, odnosno zemalja u kojima se stanje vladavine prava niti pobolj\u0161ava niti pogor\u0161ava, pi\u0161e u izvje\u0161taju od 800 stranica.<\/p>\n
I Poljska je svrstana u tu kategoriju, iako premijer Donald Tusk poku\u0161ava da obnovi klju\u010dne elemente vladavine prava \u2014 poput nezavisnog pravosu\u0111a \u2014 koje je prethodno demontirala biv\u0161a vlada stranke Pravo i pravda (PiS), ali ga u tome ko\u010de predsjedni\u010dki veto mehanizmi, pi\u0161e “Gardijan”.<\/p>\n
Dosada\u0161nji ograni\u010deni napredak Poljske \u201epokazuje koliko obnova naru\u0161ene institucionalne nezavisnosti mo\u017ee biti zahtjevna i krhka\u201d, navodi Liberties. Samo je Letonija zaslu\u017eila status \u201emarljivog radnika\u201d, uz vladu koja aktivno unapre\u0111uje standarde vladavine prava.<\/p>\n
U izvje\u0161taju tako\u0111e pi\u0161e da su mehanizmi EU za suzbijanje uru\u0161avanja vladavine prava uglavnom neefikasni, jer ve\u0107ina dr\u017eava \u010dlanica uprkos vi\u0161egodi\u0161njim preporukama Evropske komisije nije uspjela da smjernice preto\u010di u konkretne mjere.<\/p>\n
Utvr\u0111eno je da su 93 odsto svih preporuka iz sopstvenog izvje\u0161taja izvr\u0161ne vlasti EU o vladavini prava za 2025. godinu bile ponovljene iz prethodnih godina, pri \u010demu su mnoge prenesene bez ikakvih izmjena u formulaciji, dok je broj novih preporuka prepolovljen u odnosu na 2024.<\/p>\n
Od stotinu preporuka Komisije koje je procijenila organizacija Liberties, kod 61 nije zabilje\u017een nikakav napredak, dok je kod jo\u0161 13 stanje dodatno pogor\u0161ano. \u201eIzvje\u0161taj Komisije trebalo je da podstakne konkretno djelovanje\u201d, rekla je izvr\u0161na direktorica Libertiesa Ilina Ne\u0161ikj.<\/p>\n
Ali nakon sedam godi\u0161njih izdanja, nalazi Libertiesa ukazuju \u201ene samo na nazadovanje, ve\u0107 i na kontinuirane i namjerne napore da se potkopa vladavina prava. Ponavljanje preporuka bez smislenog pra\u0107enja ne\u0107e to preokrenuti\u201d, kazala je ona.<\/p>\n
Izvje\u0161taj je tako\u0111e kritikovao institucije EU u cjelini, navode\u0107i da su one 2025. godine ne samo \u201eodra\u017eavale mnoge probleme vi\u0111ene u dr\u017eavama \u010dlanicama\u201d, ve\u0107 nisu ni dosljedno primjenjivale niti branile osnovna prava.<\/p>\n
\u201eNormalizovale su upotrebu izuzetnih, ubrzanih zakonodavnih procedura, povukle klju\u010dne za\u0161tite osnovnih prava i predvodile uskla\u0111enu kampanju protiv nadzornih organizacija\u201d, rekla je Kersti Mekort, vi\u0161a savjetnica za zagovaranje u organizaciji Liberties.<\/p>\n
Kada se to de\u0161ava, dodala je Mekort, institucije \u201epodrivaju kredibilitet EU i njenih sopstvenih izvje\u0161taja o vladavini prava\u201d.<\/p>\n
Liberties je utvrdio da su uslovi vladavine prava najvi\u0161e pogor\u0161ani tokom 2025. godine u stubu demokratskih \u201ekontrola i ravnote\u017ea\u201d: mogu\u0107nosti nezavisnih NVO i civilnog dru\u0161tva da se organizuju, osporavaju odluke i pozivaju vlade na odgovornost.<\/p>\n
Kako se navodi, sve je vi\u0161e regresivnog zakonodavstva i o\u0161trih kazni za u\u010de\u0161\u0107e na zabranjenim protestima, uklju\u010duju\u0107i i Ma\u0111arsku, gdje su Prajd doga\u0111aji zabranjeni, a njihovi organizatori, uklju\u010duju\u0107i gradona\u010delnika Budimpe\u0161te, stavljeni pod zvani\u010dnu istragu.<\/p>\n
U Italiji je usvojen veoma restriktivan bezbjednosni dekret kojim se kriminalizuju blokade puteva i drugi oblici neslaganja, dok se istovremeno ja\u010daju garancije za policiju. U vi\u0161e dr\u017eava \u010dlanica klimatski i propalestinski demonstranti suo\u010dili su se sa zabranama i kriminalizacijom.<\/p>\n
I stub pravosu\u0111a pokazuje izostanak napretka, saop\u0161tio je Liberties, posebno ukazuju\u0107i na ono \u0161to je nazvao \u201enovim trendom sve kriti\u010dnijeg ili neprijateljskijeg politi\u010dkog diskursa prema pravosu\u0111u i institucijama za ljudska prava\u201d.<\/p>\n
Malo napretka zabilje\u017eeno je i u borbi protiv korupcije. A kada je rije\u010d o slobodi medija, samo mali broj dr\u017eava ostvario je mjerljiva pobolj\u0161anja. Napadi na novinare porasli su u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Holandiji i, naro\u010dito, Slova\u010dkoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vlade pet dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije (EU) \u201edosljedno i namjerno\u201d podrivaju vladavinu prava, upozorila je vode\u0107a evropska organizacija za gra\u0111anske slobode, dok demokratski standardi nazaduju u jo\u0161 \u0161est dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i i zemlje koje su se istorijski smatrale sna\u017enim demokratijama, prenosi Gardijan.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":418327,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-454529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454529"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454529\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454532,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454529\/revisions\/454532"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/418327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}