Sjedenje po nekoliko sati svakodnevno mo\u017ee da bude \u0161tetno za tijelo i mozak, me\u0111utim novo istra\u017eivanje nau\u010dnika sa \u0161vedskog Instituta Karolinska sugeri\u0161e da aktivnosti poput pletenja ili rje\u0161avanja slagalica, umesto besciljnog listanja dru\u0161tvenih mre\u017ea ili pasivnog gledanja ekrana poma\u017ee u neutralisanju nekih negativnih efekata dugog sjedenja.<\/p>\n
Nau\u010dnici sa anketirali 20.811 odraslih \u0160ve\u0111ana, ve\u0107inom \u017eena starih izme\u0111u 35 i 64 godine, o njihovoj nedjeljnoj fizi\u010dkoj aktivnosti i vremenu provedenom u “mentalno aktivnom” i “mentalno pasivnom” sjedenju, prenosi Tanjug pisanje NBC news.<\/p>\n
Prvo su u\u010desnike ispitali 1997. godine, a zatim su ih ponovo pratili 19 godina kasnije kako bi procijenili rizik i stanje demencije. Sedentarno pona\u0161anje, duga sjedenja, le\u017eanja ili polule\u017ee\u0107i polo\u017eaj, povezani su sa “glavnim faktorima rizika za demenciju”, poput visokog krvnog pritiska, bolesti srca, dijabetesa i gojaznosti, rekao je Mats Halgren, glavni istra\u017eiva\u010d na Institutu Karolinska i autor studije. Me\u0111utim, aktivnost mozga je klju\u010dni element u za\u0161titi od tih o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n
“Mozak\u00a0funkcioni\u0161e poput mi\u0161i\u0107a”, rekao je on.<\/p>\n
Neaktivno kori\u0161\u0107enje mozga tokom du\u017eih perioda mo\u017ee na kraju da uti\u010de negativno na djelove povezane sa memorijom i u\u010denjem. U anketi, mentalno aktivno sjedenje uklju\u010divalo je kancelarijski rad, sjedenje na sastanku, kao i pletenje i \u0161ivenje. Aktivnosti poput rje\u0161avanja slagalica na ra\u010dunaru smatrane su intelektualno stimulativnim. Gledanje TV-a ili slu\u0161anje muzike dok sjedite ra\u010dunalo se kao mentalno pasivno pona\u0161anje.<\/p>\n
U studiji, koja je objavljena u American Journal of Preventive Medicine, u\u010desnici koji su vi\u0161e vremena provodili u mentalno pasivnom sjedenju imali su “zna\u010dajno ve\u0107i rizik od razvoja neke vrste demencije u budu\u0107nosti”, rekao je Halgren. Koriste\u0107i statisti\u010dki model, istra\u017eiva\u010di su predvidjeli kako promjene u mentalnoj aktivnosti uti\u010du na rizik od demencije: dodavanje jednog sata mentalno aktivnog pona\u0161anja dok se sjedi smanjuje rizik od demencije \u010detiri odsto, zamena jednog sata mentalno pasivnog pona\u0161anja sa aktivnim smanjuje rizik sedam procenata, kombinovanjem fizi\u010dke aktivnosti, poput hodanja, sa mentalno aktivnim pona\u0161anjem, smanjuje rizik 11 odsto.<\/p>\n
Studija ima ograni\u010denja po\u0161to je po\u010detna anketa sprovedena prije gotovo tri decenije, kada pametni telefoni, dru\u0161tvene mre\u017ee i beskrajno listanje nisu postojali.\u00a0 Ranija analiza je pokazala da stariji ljudi mogu da imaju kognitivne koristi od kori\u0161\u0107enja telefona, ali se manje zna o njihovom uticaju na djecu i mlade.<\/p>\n
Po\u0161to se studija zasniva na samoprijavljivanju, istra\u017eivanje ne mo\u017ee da zaklju\u010di da li mentalno pasivne aktivnosti pove\u0107avaju rizik od demencije ili da li ljudi sa ve\u0107im rizikom od demencije vi\u0161e praktikuju pasivne aktivnosti. Prema Halgrenovim rije\u010dima, \u010dak i ako se tehnologija promijenila, “putanje koje uti\u010du na demenciju su fundamentalno iste danas kao i prije 30 godina”.<\/p>\n
Njegov savjet za smanjenje rizika od demencije je jednostavan – smanjite sjedenje i vi\u0161e se kre\u0107ite.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sjedenje po nekoliko sati svakodnevno mo\u017ee da bude \u0161tetno za tijelo i mozak, me\u0111utim novo istra\u017eivanje nau\u010dnika sa \u0161vedskog Instituta Karolinska sugeri\u0161e da aktivnosti poput pletenja ili rje\u0161avanja slagalica, umesto besciljnog listanja dru\u0161tvenih mre\u017ea ili pasivnog gledanja ekrana poma\u017ee u neutralisanju nekih negativnih efekata dugog sjedenja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":367753,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454504","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454504"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454507,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454504\/revisions\/454507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/367753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}