{"id":454250,"date":"2026-03-27T06:45:33","date_gmt":"2026-03-27T05:45:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=454250"},"modified":"2026-03-27T06:46:36","modified_gmt":"2026-03-27T05:46:36","slug":"kako-nam-dabrovi-pomazu-u-borbi-protiv-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/27\/kako-nam-dabrovi-pomazu-u-borbi-protiv-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"Kako nam dabrovi poma\u017eu u borbi protiv klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"<p>Grupa istra\u017eiva\u010da iz \u0160vajcarske je 13 godina pratila jedno stani\u0161te koje su stvorili dabrovi, sa ciljem da odgovore na pitanje: koliko nam na taj na\u010din dabrovi poma\u017eu u borbi protiv klimatskih promjena?<\/p>\n<p>Rezultati su nedavno objavljeni u \u010dasopisu Nature Communications Earth &amp; Environment, a prenio ih je portal klima101.rs.<\/p>\n<p>Godinama prate\u0107i lokalitet na sjeveru \u0160vajcarske, istra\u017eiva\u010di su procijenili da \u0107e ovo vla\u017eno stani\u0161te, tokom svog \u017eivotnog vijeka od oko 33 godine, a kroz skladi\u0161tenje mrtvog drve\u0107a i sedimenata, ukupno \u201ezarobiti\u201d i vi\u0161e od 1000 tona CO2.<\/p>\n<p>Ovo stani\u0161te \u0107e, obja\u0161njavaju autori, biti oko 10 puta ve\u0107i ponor ugljenika nego \u0161to bi bilo bez intervencije dabrova.<\/p>\n<p>Naoru\u017eani uvidima sa svog oglednog vla\u017enog stani\u0161ta, nau\u010dnici su pro\u0161irili svoje procjene na cijelu \u0160vajcarsku.<\/p>\n<p>\u201eAko bismo ekstrapolirali dugoro\u010dnu stopu zarobljavanje ugljenika na sva stani\u0161ta u \u0160vajcarskoj koja su pogodna za reintrodukciju dabrova\u201d, navode u \u010dlanku, \u201edabrovski ponor ugljenika bi mogao da neutrali\u0161e oko 1,2%-1,8% ukupnih godi\u0161njih emisija \u0160vajcarske.\u201d<\/p>\n<p>\u201eTo bi bilo sprovedeno kroz rje\u0161enje zasnovano na prirodi, koje ne zahtijeva aktivno upravljanje niti tro\u0161kove\u201d, dodaju autori studije.<\/p>\n<p>Ovaj potencijal dabrova postoji i u Srbiji, konstatje se u \u010dlanku na portalu klima101, uz napomenu da, iako su decenijama istrebljivani sa ovih prostora, &#8220;dabrovi su po\u010dev od 2004. godine, uz pa\u017eljivi trud doma\u0107ih stru\u010dnjaka, vra\u0107eni u odabrana stani\u0161ta u Srbiji. Tokom poslednje dvije decenije, oni su se odatle pro\u0161irili u rje\u010dna stani\u0161ta \u0161irom zemlje, i iako im se vi\u0161e ne zna ta\u010dan broj, procenjuje se da ih u Srbiji ima izme\u0111u 2 i 3 hiljade&#8221;.<\/p>\n<p>Dabrovi su uspje\u0161no vra\u0107eni u Hrvatsku (od 1996. godine) i Bosnu i Hercegovinu (2005. godine). Iz ovih zemalja populacije se prirodno \u0161ire niz rije\u010dne tokove. U Crnoj Gori trenutno nema stalnih populacija dabrova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grupa istra\u017eiva\u010da iz \u0160vajcarske je 13 godina pratila jedno stani\u0161te koje su stvorili dabrovi, sa ciljem da odgovore na pitanje: koliko nam na taj na\u010din dabrovi poma\u017eu u borbi protiv klimatskih promjena?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":382236,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454250","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454250"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454250\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454254,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454250\/revisions\/454254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/382236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}