Postoji jedna navika sa mobilnim telefonom koju svi imamo i koju ne dovodimo u pitanje, a mogla bi da bude glavni krivac za rasijanost i pad koncentracije – a to su uklju\u010dena obavje\u0161tenja. \u0160tavi\u0161e, stru\u010dnjaci smatraju da je to \u010dak ve\u0107i problem za fokus nego kada dugo vremena bez prekida “visimo na telefonu”.
\nKratki zvukovi, vibracije i obavje\u0161tenja koja “iska\u010du” na ekranu mo\u017eda ostavljaju mnogo ve\u0107e posljedice nego \u0161to mislimo – novo istra\u017eivanje francuskih i \u0161vajcarskih nau\u010dnika pokazuje da to nije samo “iritantna pojava”, ve\u0107 ima ozbiljan uticaj na na\u0161 mozak, prenosi RT Balkan.<\/p>\n
Utvrdili su da nije toliko va\u017eno koliko vremena provodimo na telefonu, ve\u0107 koliko puta nas on prekine u toku dana. Nau\u010dnici su u studiju uklju\u010dili 180 studenata, prosje\u010dne starosti 21 godinu – grupu koja u prosjeku dobija i do 100 obavje\u0161tenja dnevno. Za razliku od ranijih istra\u017eivanja koja su koristila simulacije, ovdje su pra\u0107ena stvarna obavje\u0161tenja, \u0161to rezultate \u010dini znatno uvjerljivijim.<\/p>\n
Ispitanici su rje\u0161avali kognitivne zadatke dok su im stizale tri vrste obavje\u0161tenja: Ona za koja su mislili da su njihova li\u010dna, zatim op\u0161ta obavje\u0161tenja sa dru\u0161tvenih mre\u017ea i, na kraju, zamagljene poruke koje nisu mogli da pro\u010ditaju.<\/p>\n
Rezultati su bili jasni: Svaka notifikacija usporavala je kognitivnu obradu u prosjeku za sedam sekundi. Najve\u0107i pad koncentracije javljao se kada su ispitanici vjerovali da gledaju li\u010dne poruke. Zanimljivo je i da, \u0161to je obavje\u0161tenje bilo emotivnije, efekat je bio ja\u010di. Nije se radilo samo o ka\u0161njenju u rje\u0161avanju zadataka, ve\u0107 i o fizi\u010dkim reakcijama, poput \u0161irenja zjenica, \u0161to zna\u010di da notifikacije ne poga\u0111aju samo pa\u017enju, ve\u0107 aktiviraju i emocionalne mehanizme.<\/p>\n
Na prvu loptu, sedam sekundi ne zvu\u010di dramati\u010dno, ali ako vas telefon prekine 50, 80 ili 100 puta dnevno, ta “sitnica” se pretvara u ozbiljan gubitak fokusa. Upravo ta u\u010destalost pravi najve\u0107i problem.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su \u010dak otkrili da ne postoji jaka direktna veza izme\u0111u ukupnog vremena koje provodimo pred ekranom i kognitivnih posljedica. Dakle, ono \u0161to zaista pravi razliku jesu obavje\u0161tenja i navika da zbog njih stalno provjeravamo telefon.<\/p>\n
Utvrdili su i da notifikacije ne samo da nas prekidaju, ve\u0107 nas i “treniraju”: Vremenom, mozak po\u010dinje da o\u010dekuje te prekide, pa sami pose\u017eemo za telefonom i bez razloga, provjeravaju\u0107i da li se ne\u0161to desilo. Zato nije slu\u010dajno \u0161to aplikacije uporno tra\u017ee da uklju\u010dite obavje\u0161tenja ili vas podsje\u0107aju kada ih isklju\u010dite. \u0160to vi\u0161e prekida – vi\u0161e anga\u017eovanja, vi\u0161e podataka, vi\u0161e zarade.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci iz tehnolo\u0161ke industrije ve\u0107 godinama upozoravaju da su aplikacije osmi\u0161ljene po principu slot ma\u0161ina – da vas \u0161to du\u017ee zadr\u017ee i stalno “vra\u0107aju” po jo\u0161 jedan “ping”. Svako obave\u0161tenje postaje mali okida\u010d, a mozak vremenom po\u010dinje da ga o\u010dekuje i tra\u017ei, prenosi “Your Tango”.<\/p>\n
Zato poenta nije u tome da manje koristite telefon, ve\u0107 da ga koristite pametnije. Isklju\u010divanje obave\u0161tenja djeluje kao sitnica, mo\u017ee napraviti ogromnu razliku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Isklju\u010divanje obave\u0161tenja djeluje kao sitnica, mo\u017ee napraviti ogromnu razliku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":418391,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454105"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454108,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454105\/revisions\/454108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/418391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}