{"id":45402,"date":"2004-12-14T12:07:08","date_gmt":"2004-12-14T12:07:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45402"},"modified":"2004-12-14T12:07:08","modified_gmt":"2004-12-14T12:07:08","slug":"vlast-je-prva-morala-da-prijavi-%e2%80%9cbuk-bijelu%e2%80%9d","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2004\/12\/14\/vlast-je-prva-morala-da-prijavi-%e2%80%9cbuk-bijelu%e2%80%9d\/","title":{"rendered":"Vlast je prva morala da prijavi \u201cBuk Bijelu\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Funkcioner UNESCO-a Djordjo Andrian potvrdio da je crnogorska Vlada propustila da ih obavijesti o namjeri da potopi Taru<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ono sto UNESCO trenutno radi za Crnu Goru je mnogo vise nego sto radi za neke druge zemlje. Ukoliko se stvari budu odvijale transparentno i na naucnim osnovama, nema razloga da ne nastavimo punu saradnju, ali ukoliko se rasprava nastavi u duhu losih interpretacija, nama ce biti tesko da sacuvamo partnerstvo &#8211; kazao je u razgovoru za \u201cVijesti\u201d konsultant u regionalnoj kancelariji UNESCO-a u Veneciji Djordjo Andrian.<\/p>\n<p>Pojasnjavajuci skoro svakodnevno pominjanje UNESCO-a u polemici oko izgradnje \u201cBuk Bijele\u201d, Andrian je kazao da je pogresna interpretacija da ta organizacija ima \u201csvoje\u201d strucnjake.<\/p>\n<p>&#8211; UNESCO funkcionise po sistemu saradnje sa vladama zemalja clanica UN, a to je u ovom slucaju SCG. UNESCO-ve regionalne kancelarije ne preduzimaju nikakve akcije koje direktno uticu na dinamiku donosenja odluka u zemljama clanicama. U SCG postoji Nacionalni komitet u Beogradu, kao i Komitet \u201cCovjek i biosfera\u201d. Ukoliko dodje do bilo kakve promjene u uslovima koje direktno ili indirektno mogu uticati na lokalitet, vlasti su obavezne da obavijeste Savjet za zastitu svjetske bastine UNESCO-a u Parizu &#8211; kazao je Andrian.<\/p>\n<p>To se, prema njegovim rijecima, u slucaju Tare \u201cnije desilo, vec je UNESCO informaciju dobio od civilnog sektora\u201d.<\/p>\n<p>&#8211; Kada Savjet UNESCO-a u Parizu primi signal od odgovarajucih institucija sta se desava, kontaktira Svjetsko drustvo konzervatora prirode (IUCN) koje salje strucnu komisiju na lokalitet, sto znaci da UNESCO nema svoje strucnjake. Centar za zastitu svjetske bastine je primio zvanicno obavjestenje od Ministarstva za zastitu zivotne sredine, razgovarali smo i sa stalnom misijom SCG pri UNESCO-u u Parizu i sljedeci korak ce biti slanje IUCN &#8211; kazao je Andrian.<\/p>\n<p>Prema njegovim rijecima, odluku o stavljanju nekog lokaliteta na \u201ccrvenu listu\u201d donosi Savjet, ukoliko komisija strucnjaka i zvanicni organi dokazu da zaista postoji opasnost po status tog objekta.<\/p>\n<p>&#8211; To je svojevrsno \u201crano upozorenje\u201d zemlji u kojoj se nalazi lokalitet. Kada se on nadje na listi, drzava mora da se postara da se vrati u predjasnji status. Ukoliko toga nema, moze se desiti da bude skinut sa liste svjetske bastine. Prvi zvanicni dokument koji je UNESCO primio u slucaju Tare bio je onaj od nacionalnog komiteta MAB iz Beograda i on je negativan u odnosu na gradnju elektrane. Mi cemo to uzeti u obzir kao vrlo znacajan skup informacija &#8211; kazao je Andrian.<br \/>\nU saradnji sa Evropskom biciklistickom federacijom, UNESCO bi na proljece trebalo da organizuje i akciju \u201cpovezivanja razlicito zasticenih zona u balkanskim zemljama\u201d.<\/p>\n<p>&#8211; Ideja je vrlo jednostavna. Program bi poceo u Veneciji, a zavrsio u Ohridu. Kroz svaku zemlju karavan bi se zaustavio na nekom mjestu koje je, direktno ili indirektno, povezano sa aktivnostima UNESCO-a i obisli ga biciklom &#8211; kazao je Andrian, inace strastveni biciklista.<br \/>\nPoslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da glasaju o Deklaraciji o zastiti Tare koju je predlozilo nekoliko nevladinih organizacija, sa potpisom vise od deset hiljada osoba.<\/p>\n<p>Sve parlamentarne partije, osim DPS-a, koje su ucestvovale u petodnevnoj raspravi koja je zavrsena 8. decembra, najavile su da ce podrzati taj dokument.<\/p>\n<p><i>Snimak demantuje Andriana<\/p>\n<p>Djordjo Andrian je demantovao da je u spornom dijelu intervjua objavljenom na sajtu \u201cOservatorio sui Balkani\u201d pominjao premijera Mila Djukanovica. On je demantovao i da mu je sef podgoricke kancelarije UNDP-a Garet Tankosic-Keli prenio navodnu Djukanovicevu izjavu. Te navode prethodno su demantovali i Vladin biro za odnose sa javnoscu, kao i kancelarija UNDP-a u Podgorici.<\/p>\n<p>&#8211; Mislim da je u pitanju pogresna interpretacija onoga sto sam rekao u posljednjem paragrafu intervjua, govoreci o intervenciji g. Tankosic-Kelija na konferenciji u Veneciji da su aktivnosti vezane za raspravu o \u201cBuk Bijeloj\u201d rezultirale intenzivnom polemikom i u okviru Vlade. Da pojasnim, nijesam pominjao premijera, zato sto takve price nije ni bilo. Nikada tokom dva dana konferencije nijesmo to pominjali &#8211; kazao je Andrian.<\/p>\n<p>Davide Sigeli, clan urednickog tima sajta i autor intervjua Luka Zanoni ostaju pri tvrdnji da je intervju vjerno prenesen, a kao dokaz su \u201cVijestima\u201d dostavili snimak spornog dijela intervjua.<\/p>\n<p>Na pitanje: \u201cHoce li se raditi ili ne projekat centrale \u201cBuk Bijela\u201d, Andrian odgovara: \u201cTo je lijepo pitanje, jer ono sto smo uspjeli zajedno da podignemo jeste velika prasina, koja je za sada rezultirala time da je &#8211; to su informacije koje je juce (3. decembra) dao direktor UNDP &#8211; premijer Djukanovic rekao: \u201cNe zelim vise da znam za to\u201d, zbog cega je trenutno sve stopirano. To moze biti protumaceno pozitivno ili negativno, ali sve je stopirano. Sta ce biti kasnije, reci ce parlament na sljedecim zasjedanjima\u201d, zabiljezeno je na magnetofonskoj traci.<\/i><\/p>\n<p>D.Perunicic<br \/>\nVijesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Funkcioner UNESCO-a Djordjo Andrian potvrdio da je crnogorska Vlada propustila da ih obavijesti o namjeri da potopi Taru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45402","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45402"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45402\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}