{"id":453847,"date":"2026-03-21T05:16:36","date_gmt":"2026-03-21T04:16:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453847"},"modified":"2026-03-21T05:16:36","modified_gmt":"2026-03-21T04:16:36","slug":"tajne-pecine-tajos-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/21\/tajne-pecine-tajos-video\/","title":{"rendered":"Tajne pe\u0107ine Tajos (video)"},"content":{"rendered":"<p>Pe\u0107ina Tajos (\u0161panski: Cueva de los Tayos, \u201ePe\u0107ina uljnih ptica\u201c) nalazi se u provinciji Morona-Santiago u isto\u010dnom Ekvadoru, na isto\u010dnim padinama Anda, u amazonskoj pra\u0161umi. To je prirodna vapnena\u010dka pe\u0107ina poznata po ogromnom broju ptica uljarica (gu\u00e1charo) koje \u017eive unutra i po svom specifi\u010dnom ekosistemu.<\/p>\n<p>Ali ono po \u010demu je najpoznatija je urbana legenda \/ pseudonau\u010dna pri\u010da o navodnoj \u201ezlatnoj biblioteci\u201c ili \u201emetalnoj biblioteci\u201c (biblioteca met\u00e1lica \/ gold library) koja se nalazi duboko u njoj.<\/p>\n<p>Huan (Jano\u0161) Mori\u010d \u2014 ma\u0111arsko-argentinski istra\u017eiva\u010d (1923\u20131991) je tvrdio da je 1960-ih (ta\u010dan datum nikad nije precizirao) u\u0161ao u pe\u0107inu uz pomo\u0107 domoroda\u010dkog plemena \u0160uar i navodno otkrio: vje\u0161ta\u010dke tunele, ogromnu biblioteku od metalnih plo\u010da (navodno zlato ili legura) sa urezanim hijeroglifima &#8211; plo\u010de koje opisuju istoriju \u010dovje\u010danstva od prije 250.000+ godina, mogu\u0107e vanzemaljsko poreklo civilizacije ili kontakte sa \u201ebi\u0107ima sa neba\u201c, neke veze sa sumerskom mitologijom, Lemurijom, pa \u010dak i drevnim Ma\u0111arima.<\/p>\n<p>Erih fon Deniken \u2014 1973. u knjizi The Gold of the Gods (\u201eZlato bogova\u201c) je popularisao pri\u010du i povezao je sa svojom teorijom o drevnim astronautima. Knjiga je postala bestseler i pe\u0107ina je postala svjetski poznata.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/zBp7fABw_go?si=r3SzSUhKXtr1PDaf\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ekspediciju je 1976. organizovao \u0160kotlan\u0111anin Sten Hol, a njen po\u010dasni predsednik bio je astronaut Nil Armstrong, prvi \u010dovjek koji je stao na tlo Mjeseca. Bila je to najve\u0107a i najskuplja ekspedicija u istoriji speleologije u kojoj je u\u010destvovalo vi\u0161e od 100 ljudi (ekvadorska i britanska vojska, speleolozi, nau\u010dnici). Ekspedicija nije prona\u0161la ni\u0161ta onoga \u0161to je navodno otkrio Mori\u010d.<\/p>\n<p>Prona\u0111eni su samo prirodni pe\u0107inski fenomeni, hiljade slijepih mi\u0161eva, insekata, ptica i arheolo\u0161ki tragovi ljudske prisutnosti od prije ~3500\u20135000 godina (keramika, skelet).<\/p>\n<p>Zvani\u010dno nauka i arheologija ka\u017eu da je pe\u0107ina prirodna, da je nastala geolo\u0161kim procesima. Nema dokaza o vje\u0161ta\u010dkim prolazima niti o metalnoj biblioteci. Ve\u0107ina stru\u010dnjaka smatra pri\u010du prevarom ili jako preuveli\u010danom narodnom legendom koju je Mori\u010d mo\u017eda sam izmislio ili djelimi\u010dno bazirao na lokalnim mitovima plemena \u0160uar.<\/p>\n<p>Pe\u0107ina je i dalje popularna me\u0111u avanturistima, lovcima na blago i ljubiteljima misterija. Postoje ture, dokumentarci (npr. The Legend of Tayos), ali niko ozbiljan vi\u0161e ne tra\u017ei zlatnu biblioteku na tom mjestu.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/csuIVlFLXp8?si=JK8F3VC_l964wF3y\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pri\u010da o pe\u0107ini Tajos je fascinantna pri\u010da koja spaja drevne bogove, vanzemaljce, zlato i prvog \u010dovjeka na Mjesecu \u2014 ali u stvarnosti ostaje samo jedna od najpoznatijih modernih pe\u0107inskih legendi bez ikakvih opipljivih dokaza<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":453850,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-453847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453847"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":453851,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453847\/revisions\/453851"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/453850"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}