Nerazumljive recenice, beskrajno ponavljanje fraza do njihovog potpunog obesmisljavanja, kao i lansiranje nepostojecih slozenica u svakodnevni govor, neke su od karakteristika politickog govora, govora moci, koji se upotrebljava u Crnoj Gori<\/p>\n
Pi\u0161e: Mina<\/strong><\/em><\/p>\n Nerazumljive recenice, beskrajno ponavljanje fraza do njihovog potpunog obesmisljavanja, kao i lansiranje nepostojecih slozenica u svakodnevni govor, neke su od karakteristika politickog govora, govora moci, koji se upotrebljava u Crnoj Gori<\/p>\n \u201cDonosenje odluka od strane Vlade\u201d, \u201cusvajanje odluka na organima…\u201d i \u201cdemokartska volja iskazana od strane gradjana\u201d, najcesce su upotrebljavane konstrukcije kojima se ne sluze samo crnogorski politicari, vec i nevladin sektor i mediji.<\/p>\n Britanski lingvista, profesor na Univerzitetu u Saseksu, Dzefri Sampson \/Geoffry Sampson\/, smatra da birokrate obozavaju pasivne recenicne konstrukcije zbog toga sto se njihovom upotrebom oslobadjaju odgovornosti za sopstvene odluke.<\/p>\n Pisac Dzordz Orvel, autor cuvenog romana 1984., u esesju Politika i engleski i jezik, objavljenom 1946. godine, pise da se frazama koriste oni ljudi koji zele da neke stvari, pojave ili akcije, imenuju na takav nacin da kod onoga kome se informacija saopstava ne stvore nikakvu mentalnu sliku o tome.<\/p>\n Dugogodisnji crnogorski novinar Dragoljub Vukovic tvrdi da mediji u Crnoj Gori vec dugo redukuju stvarnost na njen politicki segment, omogucavajuci time, u javnom govoru, dominantnu poziciju jeziku politicara, odnosno partijskih i drzavnih cinovnika i kvazieksperata. <\/p>\n On smatra da problem uvecava to sto crnogorsko novinarstvo, uglavnom, robuje izvorima, pa stoga i njihovom jeziku. <\/p>\n \u201cTo je novinarstvo najnizeg nivoa. Kada jezik politicara i cinovnika preovladjuje u medijima, onda se on ostalima namece kao standard, tako da i seljaci na mom Durmitoru nastoje da slijede taj standard, posebno kada govore za medije. To je zacarani krug unutar kojeg jezicki korov potiskuje ostalu jezicku floru\u201d, kazao je Vukovic agenciji MINA. <\/p>\n Prema njegovim rijecima, o jeziku u medijima skoro da nema ozbiljnije i trajnije brige, a gotovo nijedan medij u Crnoj Gori nema vlastiti prirucnik za stil i jezik kakav bi trebale da imaju iole ozbiljnije redakcije. <\/p>\n \u201cKada o jeziku u medijima ne brinu jezicki znalci, onda se desavaju i razne apsurdne stvari, poput one da se u emisijama nacionalnog javnog servisa urednici gledaocima i slusaocima \u201czahvaljuju za paznju\u201d a ne \u201cna paznji\u201d. Zbog toga ih nije javno prekorio niko od onih koji bi trebali da brinu o jeziku\u201d, kazao je Vukovic.<\/p>\n Da to nije samo crnogorski problem govori i knjiga Fali mi rijec, jednog od vodecih britanskih politickih novinara Dzona Hemfriza koji optuzuje institucije poput Evropske unije, ali i svjetske medije, za srozavanje standarda engleskoga jezika, a javnost, posebno novinare, poziva da odbace besmislene fraze i traze objasnjenja.<\/p>\n On je optuzio i britanskog premijera Tonija Blera i njegovog americkog saveznika, predsjednika Dzordza Busa, da mrcvare engleski jezik i unistavaju svako znacenje tako sto izbjegavaju upotrebu glagola, imenice pretvaraju u glagole i beskrajno ponavljaju iste fraze dok ih ne pretvore u \u201czombije\u201d.<\/p>\n Hemfriz kritikuje politicare zbog toga sto se sluze besmislenim frazama i ispraznim mantrama kojima prikrivaju svoje ideje ili se stite od odgovornosti.<\/p>\n \u201cNiko nije spreman da ustane i kaze: sto vam to znaci?, jer se pretpostavlja da sa vama nesto nije u redu ako to ne znate\u201d, kazao je Hemfriz u intervjuu Rojtersu.<\/p>\n On upire prstom u Busa koji se proslavio upotrebom rijeci misanderestimejt \/misunderestimate\/, nepostojecom slozenicom od misanderstend \/misunderstand\/, sto znaci pogresno razumjeti i anderestimejt \/underestimate\/ – potcijeniti.<\/p>\n U Crnoj Gori, premijer Milo DJukanovic takodje je lasnirao nepostojecu slozenicu \u2013 fizibilnost, koja je nastala spajanjem engleske rijeci fizibiliti \/feasibility\/ i njenog prevoda – izvodljivost.<\/p>\n Na internetu, upotrebom najpoznatijeg i najkvalitetnijeg sjetskog pretrazivaca Gugl \/Google\/, ovaj termin se moze pronaci samo u dokumentima vlada Crne Gore i Hrvatske i u tekstovima tri regionalna medija, u kojima su opet citirani vladini zvanicnici i predstavnici drzavnih firmi. <\/p>\n Sociolog Zorica Kotri navodi da se ponekad jezikom namjerno otezava komunikacija, zbunjuje i pravi distanca u odnosu na one kojima se nesto saopstava. <\/p>\n \u201cJos su vracevi u plemenski organizovanom drustvu, u teznji da istaknu svoju moc i superiornost, upotrebljavali izraze koje drugi ne razumiju. Govoriti tako da te ne razumiju znaci na jednoj strani jacati moc, a na drugoj ulivati osjecaj inferiornosti, strah iz koga slijedi slijepa poslusnost\u201d, kazala je Kotri. <\/p>\n Prema njenim rijecima, govor moci je najcesce siromasno i neinventivno fraziranje, jer je mocnik izvan \u201cnormalnog zivota\u201d, pa se \u201csokovi zivota\u201d ne mogu prepoznati u njegovim rijecima. <\/p>\n \u201cGovor moci je sam nemocan i kao svaki kic jeste laz koja zeli da se proda kao istina. Svi ostali govori imaju licnu boju, ukus i miris. Kroz njih se prepoznaje i upoznaje zivot onih koji ga koriste, bilo da se radi o arhaicnom jeziku seljaka, pomodnom jeziku gradjanina, jeziku neke profesije ili jeziku mladih kao posebne drustvene grupe\u201d, rekla je Kotri agenciji MINA.<\/p>\n Ona smatra da se u uslovima modernog drustva, u kome su mediji postali gospodari covjekovog slobodnog vremena, u svakodnevni govor \u201cobicnog\u201d covjeka useljavaju i izlizane \u201cdzoker\u201d rijeci.<\/p>\n Prema njenim rijecima, sociologija jezika ukazuje na veze izmedju drustva i jezika jer rijecima se ne prenose samo znacenja vec se izrazava i drustvena hijerarhija. <\/p>\n \u201cSociolog moze reci \u2013 da cujem kako govoris pa cu ti reci ko si i gdje se nalazis na horizontalnoj i vertikalnoj ravni drustvene strukture. Preko jezika se vrsi individualna i socijalna identifikacija licnosti sa odredjenom sredinom ili drustvenom grupom\u201d, kazala je ona<\/p>\n Kao otpor na kic, ocjenjuje Kotri, u zelji da pokazu kako nose novu energiju koja se ruga stereotipu i licemjerstvu, mladi kreiraju jezik u kome je stan \u2013 gajba, roditelji \u2013 fosili, studenski dom \u2013 studenjak, groblje \u2013 bulevar opruzenih i slicno.<\/p>\n \u201cNastaje mastovit jezik nabijen ironijom i podsmijehom, nabijen zeljom da vas sokiraju, da vas povrijede, da vam se narugaju i tako vas trgnu iz mrtvog mora\u201d, rekla je Kotri.<\/p>\n Direktor Instituta za medije Crne Gore Vojislav Raonic ocijenio je da je sustina besmislenog politickog govora u tome sto su politicari veoma svjesni da informacija predstavlja moc.<\/p>\n \u201cPoliticari imaju mnogo informacija i cilj njihovog govora, koji je cesto bez sustinskog znacenja, je zelja da tu moc ocuvaju. Uloga medija bi trebala biti upravo u tome da taj govor razoblice\u201d, smatra Raonic.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nerazumljive recenice, beskrajno ponavljanje fraza do njihovog potpunog obesmisljavanja, kao i lansiranje nepostojecih slozenica u svakodnevni govor, neke su od karakteristika politickog govora, govora moci, koji se upotrebljava u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45369","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45369"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45369\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}