{"id":453660,"date":"2026-03-18T06:42:25","date_gmt":"2026-03-18T05:42:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453660"},"modified":"2026-03-18T06:42:25","modified_gmt":"2026-03-18T05:42:25","slug":"od-heideggerovig-nacizma-do-habermasovog-cionizma-patnja-drugog-je-od-malog-znacaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/18\/od-heideggerovig-nacizma-do-habermasovog-cionizma-patnja-drugog-je-od-malog-znacaja\/","title":{"rendered":"Od Heideggerovig nacizma do Habermasovog cionizma patnja ‘drugog’ je od malog zna\u010daja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Hamid Dabashi<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zamislite da Iran, Sirija, Libanon ili Turska \u2013 uz punu podr\u0161ku, oru\u017eje i diplomatsku za\u0161titu Rusije i Kine \u2013 imaju volju i sredstva bombardirati Tel Aviv tri mjeseca, danju i no\u0107u, ubiti desetke tisu\u0107a Izraelaca, osakatiti bezbrojne i milijune ostaviti bez domova, te pretvoriti grad u hrpu nenastanjivih ru\u0161evina, poput Gaze danas.<\/p>\n

Zamislite to samo na nekoliko sekundi: Iran i njegovi saveznici namjerno ciljaju naseljene dijelove Tel Aviva, bolnice, sinagoge, \u0161kole, sveu\u010dili\u0161ta, knji\u017enice \u2013 ili bilo koje naseljeno mjesto \u2013 kako bi osigurali maksimalan broj civilnih \u017ertava. Rekli bi svijetu da samo tra\u017ee izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegov ratni kabinet.<\/p>\n

Zapitajte se \u0161to bi SAD, UK, EU, Kanada, Australija i posebno Njema\u010dka u\u010dinile u roku od 24 sata od naleta ovog izmi\u0161ljenog scenarija.<\/p>\n

\n

Povratak u stvarnost: selektivna reakcija Zapada<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Sada se vratite u stvarnost i razmislite o \u010dinjenici da od 7. oktobra (i desetlje\u0107ima prije tog datuma), zapadni saveznici Tel Aviva ne samo da su svjedo\u010dili \u0161to je Izrael u\u010dinio palestinskom narodu, ve\u0107 su mu i opskrbljivali vojnom opremom, bombama, streljivom i diplomatskim izvje\u0161tavanjem, dok su ameri\u010dki mediji nudili ideolo\u0161ka opravdanja za pokolj i genocid nad Palestincima.<\/p>\n

Spomenuti izmi\u0161ljeni scenarij postoje\u0107i svjetski poredak ne bi tolerirao ni dana. S vojnom nasilni\u010dkom podr\u0161kom SAD-a, Europe, Australije i Kanade koja u potpunosti stoji iza Izraela, mi bespomo\u0107ni ljudi svijeta, ba\u0161 kao i Palestinci, ne ra\u010dunamo se. Ovo nije samo politi\u010dka stvarnost; to je tako\u0111er relevantno za moralni imaginarni i filozofski svemir onoga \u0161to sebe naziva \u201cZapadom\u201d.<\/p>\n

\n

Filozofski okvir: ko postoji, a ko ne<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Oni od nas izvan europske sfere moralne imaginacije ne postoje u njihovom filozofskom svemiru. Arapi, Iranci i Muslimani; ili ljudi u Aziji, Africi i Latinskoj Americi \u2013 mi nemamo nikakvu ontolo\u0161ku stvarnost za europske filozofe, osim kao metafizi\u010dku prijetnju koju treba osvojiti i uti\u0161ati.<\/p>\n

Po\u010dev\u0161i od Immanuela Kanta i Georga Wilhelma Friedricha Hegela, pa sve do Emmanuela Levinasa i Slavoja \u017di\u017eeka, mi smo neobi\u010dnosti, stvari, spoznatljivi objekti koje su orijentalisti imali zadatak de\u0161ifrirati. Kao takvi, ubojstvo desetaka hiljada nas od strane Izraela, ili SAD-a i njihovih europskih saveznika, ne izaziva ni najmanju zastoj u mislima europskih filozofa.<\/p>\n

\n

Plemenska europska publika i Habermas<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ako sumnjate u to, samo pogledajte vode\u0107eg europskog filozofa Jurgena Habermasa i nekoliko njegovih kolega, koji su u zapanjuju\u0107e bezobraznom \u010dinu okrutne vulgarnosti podr\u017eali izraelski pokolj Palestinaca.<\/p>\n

Pitanje vi\u0161e nije \u0161to bismo mogli misliti o Habermasu, koji sada ima 94 godine, kao ljudskom bi\u0107u. Pitanje je \u0161to bismo mogli misliti o njemu kao dru\u0161tvenom znanstveniku, filozofu i kriti\u010dkom misliocu. Je li ono \u0161to on misli uop\u0107e va\u017eno svijetu, ako je ikada i bilo?<\/p>\n

Svijet postavlja sli\u010dna pitanja o drugom va\u017enom njema\u010dkom filozofu, Martinu Heideggeru, u svjetlu njegovih pogubnih veza s nacizmom. Po mom mi\u0161ljenju, sada moramo postaviti takva pitanja o Habermasovom nasilnom cionizmu i zna\u010dajnim posljedicama za ono \u0161to bismo mogli misliti o cijelom njegovom filozofskom projektu?<\/p>\n

\n

Konzistentnost ideologije: Habermas i kolonijalni kontinuitet<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Habermas u svojoj moralnoj imaginaciji nema ni trunke prostora za ljude poput Palestinaca, imamo li ikakvog razloga smatrati cijeli njegov filozofski projekt na bilo koji na\u010din povezanim s ostatkom \u010dovje\u010danstva \u2013 izvan njegove neposredne plemenske europske publike?<\/p>\n

U otvorenom pismu Habermasu, ugledni iranski sociolog Asef Bayat rekao je da on \u201eproturje\u010di vlastitim idejama\u201c kada je rije\u010d o situaciji u Gazi. Uz svo du\u017eno po\u0161tovanje, ne sla\u017eem se. Vjerujem da je Habermasovo zanemarivanje palestinskih \u017eivota u potpunosti u skladu s njegovim cionizmom.<\/p>\n

To je savr\u0161eno u skladu sa svjetonazorom u kojem ne-Europljani nisu u potpunosti ljudi ili su \u201eljudske \u017eivotinje\u201c, kako je otvoreno izjavio izraelski ministar obrane Yoav Gallant.<\/p>\n

U svom zanemarivanju palestinskih \u017eivota, Habermasov cionizam se tako pridru\u017eio Heideggerovom nacizmu.<\/p>\n

\n

Njema\u010dka, historija i paralela genocida<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ovo potpuno nepo\u0161tivanje Palestinaca duboko je ukorijenjeno u njema\u010dkoj i europskoj filozofskoj ma\u0161ti. Op\u0107eprihva\u0107eno je mi\u0161ljenje da su Nijemci iz krivnje za Holokaust razvili \u010dvrstu predanost Izraelu.<\/p>\n

Ali za ostatak svijeta, kao \u0161to sada dokazuje veli\u010danstveni dokument koji je Ju\u017ena Afrika predstavila Me\u0111unarodnom sudu pravde, postoji savr\u0161ena podudarnost izme\u0111u onoga \u0161to je Njema\u010dka \u010dinila tokom svoje nacisti\u010dke ere i onoga \u0161to sada \u010dini tokom svoje cionisti\u010dke ere.<\/p>\n

Vjerujem da je Habermasov stav u skladu s njema\u010dkom dr\u017eavnom politikom sudjelovanja u cionisti\u010dkom pokolju Palestinaca. Tako\u0111er je u skladu s onim \u0161to se smatra \u201cnjema\u010dkom ljevicom\u201d, s njihovom jednako rasisti\u010dkom, islamofobnom i ksenofobnom mr\u017enjom prema Arapima i muslimanima te njihovom sveobuhvatnom podr\u0161kom genocidnim djelima izraelske kolonije.<\/p>\n

Moramo biti opro\u0161teni ako smo mislili da ono \u0161to Njema\u010dka danas ima nije krivnja za Holokaust, ve\u0107 nostalgija za genocidom.<\/p>\n

\n

Moralna izopa\u010denost europske filozofije<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Optu\u017eba za eurocentrizam koja se dosljedno upu\u0107uje protiv koncepcije svijeta europskih filozofa ne temelji se samo na epistemolo\u0161koj mani u njihovom razmi\u0161ljanju. To je dosljedan znak moralne izopa\u010denosti.<\/p>\n

Ova moralna izopa\u010denost nije samo politi\u010dki gaf ili ideolo\u0161ka slijepa ta\u010dka. Duboko je urezana u njihovu filozofsku ma\u0161tu, koja je ostala neizlje\u010divo plemenska.<\/p>\n

\n

Kolonijalni kontinuitet i Cesaireova opomena<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ovdje moramo ponoviti poznatu izjavu slavnog martinikanskog pjesnika Aimea Cesairea:<\/p>\n

\u201eDa, bilo bi vrijedno klini\u010dki, detaljno prou\u010diti korake koje su poduzeli Hitler i hitlerizam\u2026 (citat ostaje neizmijenjen)\u201c<\/p>\n

Palestina je danas produ\u017eetak kolonijalnih zlo\u010dina koje Cesaire navodi u ovom odlomku. Habermas se \u010dini nesvjestan da je njegovo odobravanje pokolja Palestinaca potpuno u skladu s onim \u0161to su njegovi preci u\u010dinili u Namibiji tokom genocida Herera i Namaque.<\/p>\n

Poput poslovi\u010dnog noja, njema\u010dki filozofi su zabili glave u svoje europske zablude, misle\u0107i da ih svijet ne vidi onakvima kakvi jesu.<\/p>\n

\n

Kraj iluzije univerzalnosti Zapada<\/h4>\n<\/blockquote>\n

U kona\u010dnici, po mom mi\u0161ljenju, Habermas nije rekao niti u\u010dinio ni\u0161ta iznena\u0111uju\u0107e ili kontradiktorno; upravo suprotno. Bio je potpuno dosljedan neizlje\u010divom tribalizmu svog filozofskog porijekla, koji je la\u017eno zauzeo univerzalni stav.<\/p>\n

Svijet je sada oslobo\u0111en tog la\u017enog osje\u0107aja univerzalnosti. Filozofi poput VY Mudimbea, Waltera Mignola, Enriquea Dussela ili Kojina Karatanija imaju daleko legitimnije zahtjeve za univerzalnost nego \u0161to su to ikada imali Habermas i njemu sli\u010dni.<\/p>\n

Po mom mi\u0161ljenju, moralni bankrot Habermasove izjave o Palestini ozna\u010dava prekretnicu u kolonijalnom odnosu izme\u0111u europske filozofije i ostatka svijeta.<\/p>\n

Svijet je probu\u0111en iz la\u017enog sna europske etnofilozofije. Danas ovo oslobo\u0111enje dugujemo globalnoj patnji naroda poput Palestinaca, \u010dije je dugotrajno, povijesno herojstvo i \u017ertve kona\u010dno demontiralo bestidno barbarstvo u temeljima \u201ezapadne civilizacije\u201c.<\/p>\n

O Hamidu Dabashiju:<\/em><\/p>\n

Hamid Dabashi je profesor iranskih studija i komparativne knji\u017eevnosti na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia u New Yorku, gdje predaje komparativnu knji\u017eevnost, svjetsku kinematografiju i postkolonijalnu teoriju. Njegove najnovije knjige uklju\u010duju Budu\u0107nost dviju iluzija: Islam nakon Zapada (2022.); Posljednji muslimanski intelektualac: \u017divot i naslje\u0111e Jalala Al-e Ahmada (2021.); Preokretanje kolonijalnog pogleda: Perzijski putnici u inozemstvu (2020.) i Car je gol: O neizbje\u017enoj propasti nacionalne dr\u017eave (2020.). Njegove knjige i eseji prevedeni su na mnoge jezike.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

OD HEIDEGGEROVIG NACIZMA DO HABERMASOVOG CIONIZMA PATNJA \u201cDRUGOG\u201d JE OD MALOG ZNA\u010cAJA<\/a><\/p><\/blockquote>\n