{"id":453623,"date":"2026-03-17T10:48:06","date_gmt":"2026-03-17T09:48:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453623"},"modified":"2026-03-17T10:48:06","modified_gmt":"2026-03-17T09:48:06","slug":"dnevnik-2-kao-servis-institucija-a-ne-korektiv-vlasti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/17\/dnevnik-2-kao-servis-institucija-a-ne-korektiv-vlasti\/","title":{"rendered":"Dnevnik 2 kao servis institucija, a ne korektiv vlasti"},"content":{"rendered":"<p>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) kontinuirano ukazuje da javni servis RTCG ne ispunjava ulogu korektiva vlasti i izvora sveobuhvatnog i kriti\u010dkog informisanja javnosti, a to podupiru i nalazi monitoringa centralne informative emisije \u2013 Dnevnika 2, koji je CGO protekle godine radio u nekoliko talasa.<\/p>\n<p>Naime, monitoring pokazuje da se izvje\u0161tavanje u velikoj mjeri zasniva na preno\u0161enju izjava i saop\u0161tenja institucija, dok su analiti\u010dki i istra\u017eiva\u010dki sadr\u017eaji znatno rje\u0111e zastupljeni. Od avgusta do novembra emitovana su ukupno 122 dnevnika u prosje\u010dnom trajanju od oko 29 minuta, pri \u010demu dominiraju vijesti i izjave zvani\u010dnika, dok autorski i tematski prilozi \u010dine zna\u010dajno manji dio sadr\u017eaja. Preciznije, tokom avgusta i septembra zabilje\u017eeno je 514 vijesti, izjava i\/ili saop\u0161tenja,\u00a0135 autorskih izvje\u0161taja,\u00a026 intervjua,\u00a0336 tematskih\/izvje\u0161tajnih priloga,\u00a09 reporta\u017ea, kao i\u00a0jedan sadr\u017eaj klasifikovan u kategoriji drugo. Dodatno, u oktobru i novembru emitovano je 566 vijesti, izjava i\/ili saop\u0161tenja,\u00a0100 autorskih izvje\u0161taja,\u00a021 intervju,\u00a0302 tematska\/izvje\u0161tajna priloga,\u00a024 reporta\u017ee, kao i\u00a0jedan medijski sadr\u017eaj koji nije mogao biti svrstan u definisane \u017eanrove. Takav pristup \u010desto rezultira informisanjem koje ostaje na nivou preno\u0161enja \u010dinjenica bez konteksta i dodatne novinarske obrade.<\/p>\n<p>Analiza ukazuje i na dominantno oslanjanje na institucionalne izvore. Izvr\u0161na vlast, policija i lokalne samouprave predstavljaju naj\u010de\u0161\u0107e sagovornike u Dnevniku, dok nevladine organizacije i nezavisni stru\u010dnjaci dobijaju manje prostora ili se pojavljuju naknadno, selektivno i u kra\u0107im segmentima.<\/p>\n<p>Monitoring je zabilje\u017eio i veliki broj tzv. pseudodoga\u0111aja, odnosno priloga o slu\u017ebenim posjetama, konferencijama i obilje\u017eavanjima u kojima nosioci vlasti promovi\u0161u sopstveni rad bez novinarskog propitivanja.<\/p>\n<p>I uredni\u010dke odluke o pozicioniranju vijesti pokazuju namjeru uticaja na oblikovanje javne agende. Na primjer, prilog o obilje\u017eavanju tri godine od prvog masovnog ubistva na Cetinju emitovan je tek u drugoj polovini Dnevnika, uprkos tada aktuelnim protestima porodica \u017ertava i njihovim zahtjevima prema institucijama. Iako su u tom periodu najaktulnija vijest bili po\u017eari koji su pogodili Crnu Goru, nedopustivo je da informacija o stanju sa po\u017earima u svijetu na javnom servisu bude emitovana prije godi\u0161njice ovog masovnog ubistva.<\/p>\n<p>Analiza je identifikovala i primjere problemati\u010dnog postupanja u osjetljivim temama. U izvje\u0161tavanju o slu\u010daju femicida u avgustu, RTCG je objavio puno ime i prezime \u017ertve i dodatne detalje koji su mogli ugroziti privatnost porodice, \u0161to je u suprotnosti sa me\u0111unarodnim preporukama za izvje\u0161tavanje o rodno zasnovanom nasilju.<\/p>\n<p>Poseban segment analize odnosi se na izvje\u0161tavanje o temama koje su izazvale sna\u017ene politi\u010dke i dru\u0161tvene polemike. Jedan od takvih primjera je slu\u010daj podizanja, otkrivanja i potrage za spomenikom \u010detni\u010dkom komandantu Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u. Iako je RTCG pratio otkrivanje spomenika, izostala su klju\u010dna pitanja o odgovornosti institucija i ulozi vjerskih zvani\u010dnika, dok reakcije nevladinih organizacija nijesu dobile mjesto u dnevniku RTCG, \u010dak ni oko osuda napada na novinare tom prilikom, ali ni u kasnijem izvje\u0161tavanju tokom oktobra i novembra.<\/p>\n<p>Sli\u010dan obrazac primije\u0107en je i u oktobru povodom odluke predsjednika dr\u017eave Jakova Milatovi\u0107a da posthumno odlikuje mitropolita Amfilohija. RTCG je o ovoj temi izvje\u0161tavao uglavnom kroz kratke vijesti, bez podsje\u0107anja na kontroverze vezane za javno djelovanje Amfilohija tokom ratova 90-ih i njegove politi\u010dke stavove. Kriti\u010dki stavovi civilnog dru\u0161tva nijesu dobili prostor, iako su ih prenosili gotovo svi drugi mediji u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>Monitoring je zabilje\u017eio i nedovoljno kriti\u010dko izvje\u0161tavanje o doga\u0111ajima koji su izazvali dru\u0161tvene tenzije tokom oktobra. Napad na mladi\u0107a u podgori\u010dkom naselju Zabjelo, koji je u prvim informacijama pripisan turskim dr\u017eavljanima, doveo je do protestne \u0161etnje \u201eprotiv Turaka\u201c. RTCG je tom doga\u0111aju pristupio isklju\u010divo izvje\u0161tajno, bez analize rasta ksenofobnih narativa i govora mr\u017enje. Dan kasnije centralni dnevnik otvoren je intervjuom sa direktorom Uprave policije Crne Gore Lazarom \u0160\u0107epanovi\u0107em, ali bez klju\u010dnih pitanja o tome pod kojim uslovima policija procjenjuje da li je potrebno ograni\u010diti ili prekinuti okupljanje koje mo\u017ee podsticati govor mr\u017enje ili ugroziti bezbjednost gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Istovremeno, neke teme od javnog interesa nijesu dobile prostor u centralnom informativnom programu. Tako Dnevnik 2 nije izvijestio o doga\u0111aju na Krnovu, \u0111e je predsjednik Skup\u0161tine Andrija Mandi\u0107 polo\u017eio vijenac povodom pogibije pripadnika \u010detni\u010dkih jedinica iz Drugog svjetskog rata, dok je parastos slu\u017eio episkop Metodije. Doga\u0111aj su ispratila upozorenja civilnog sektora na opasnost istorijskog revizionizma, ali te reakcije nijesu prene\u0161ene u Dnevniku 2 javnog servisa.<\/p>\n<p>Ipak, analiza je identifikovala i pozitivne primjere profesionalne prakse, posebno u kontinuiranom terenskom izvje\u0161tavanju tokom ljetnjih po\u017eara, kada su novinari RTCG-a uklju\u010divali razli\u010dite sagovornike i pru\u017eali informacije sa terena.<\/p>\n<p>Ukupni nalazi ukazuju da RTCG posjeduje kapacitete za kvalitetnije informativno i analiti\u010dko novinarstvo, ali da je za ostvarivanje pune uloge javnog servisa potrebno nezavisno uredni\u0161tvo, sna\u017enije insistiranje na kriti\u010dkim pitanjima, ve\u0107a raznovrsnost izvora i dosljedna primjena profesionalnih standarda. Bez takvih promjena postoji rizik da javni servis ostane prvenstveno servis institucija, a ne medij koji slu\u017ei interesu gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Ove analize dnevnika ura\u0111ene su kroz dva talasa &#8211; tokom <a href=\"https:\/\/media.cgo-cce.org\/2026\/03\/Analiza-dnevnika-RTCG-avgust-i-septembar-2025.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">avgusta i septembra<\/a>, i za <a href=\"https:\/\/media.cgo-cce.org\/2026\/03\/Analiza-dnevnika-RTCG-avgust-i-septembar-2025.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">oktobar i novembar<\/a>, kroz CGO projekat \u201eMediji za demokratiju: ja\u010danje nezavisnosti RTCG-a za budu\u0107nost Crne Gore\u201c, koji je podr\u017ealo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Holandije.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u017deljka Zvicer, saradnica na programima<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>RTCG posjeduje kapacitete za kvalitetnije informativno i analiti\u010dko novinarstvo, ali da je za ostvarivanje pune uloge javnog servisa potrebno nezavisno uredni\u0161tvo, sna\u017enije insistiranje na kriti\u010dkim pitanjima, ve\u0107a raznovrsnost izvora i dosljedna primjena profesionalnih standarda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":453626,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-453623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453623"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":453627,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453623\/revisions\/453627"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/453626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}