{"id":453527,"date":"2026-03-16T06:52:31","date_gmt":"2026-03-16T05:52:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453527"},"modified":"2026-03-16T06:52:31","modified_gmt":"2026-03-16T05:52:31","slug":"abdeldzavad-omar-palestinci-su-uvelike-pobijedili-u-borbi-za-naklonost-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/16\/abdeldzavad-omar-palestinci-su-uvelike-pobijedili-u-borbi-za-naklonost-svijeta\/","title":{"rendered":"Abdeld\u017eavad Omar: Palestinci su uvelike pobijedili u borbi za naklonost svijeta"},"content":{"rendered":"

Autor: Jerko Bakotin<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Abdeld\u017eavad Omar palestinski je pisac, teoreti\u010dar, politi\u010dki analiti\u010dar i profesor na Odsjeku za filozofiju i kulturalne studije na Sveu\u010dili\u0161tu Birzeit smje\u0161tenom pored Ramale na okupiranoj Zapadnoj obali. Za nekoliko mjeseci trebala bi biti objavljena knjiga njegovih knji\u017eevno-politi\u010dkih eseja na hrvatskom jeziku, u izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Bijeli val i prijevodu Stipe \u0106urkovi\u0107a.<\/p>\n

Krajem velja\u010de Omar je zajedno s antropologom Basilom Farad\u017eem posjetio Ljubljanu i Rijeku, gdje su dvojica palestinskih intelektualaca odr\u017eali javna predavanja, odnosno tribine o izraelskoj okupaciji, represiji nad Palestincima i mogu\u0107nostima otpora.<\/p>\n

\u201cNikada nisam bio zadovoljan idejom nomadskog egzilanta (\u2026). Taj me arhetip, toliko voljen u knji\u017eevnoj teoriji, iznevjerava. Iznevjerava mnoge od nas. Zato \u0161to mi ne lutamo, prisilno nas se dr\u017ei na mjestu. Edward Said jednom je opisao egzilanta kao nekog tko je vje\u010dno negdje drugdje, van mjesta, kao figuru ironi\u010dne izdvojenosti, rafiniranog otu\u0111enja. Ali \u0161to je s onim tko nije van mjesta, nego je u njemu \u2013 i to previ\u0161e? \u0160to s onim za koga otu\u0111enje nije ironijsko, nego gu\u0161e\u0107e? Dakle, ne mogu romantizirati egzil. Ne mogu naslijediti dr\u017eanje svjetskog intelektualca, koji s knjigom pod rukom prelazi granice. Oklijevam svaki put kada poku\u0161am oti\u0107i. Ne iz izbora, nego zato \u0161to je izbor zgusnut do izdaje i prorije\u0111en do iluzije. Ja nisam lutalica. Ja sam stanovnik zidova\u201d, napisali ste u jednom eseju. Mo\u017eda ironi\u010dno, u ovom ste trenutku prisilni egzilant. Uslijed izraelsko-ameri\u010dkog napada na Iran trenutno se ne mo\u017eete vratiti u Palestinu. Kako to do\u017eivljavate?<\/p><\/blockquote>\n

Tekst koji citirate kontemplacija je o tome da sam kao Palestinac zarobljen u mjestu. U mom slu\u010daju u Ramali, malenom gradu na Zapadnoj obali u kojem ste prisiljeni \u017eivjeti rutinu. Tako je u mnogim gradovima, no Ramala je zatvorena izraelskim kontrolnim punktovima, dok vam je uskra\u0107ena mogu\u0107nost da jednostavno koristite obli\u017enje aerodrome. Uvla\u010di vas klaustrofobija. Mnogi intelektualci imaju iskustvo egzila, uklju\u010duju\u0107i i \u017eidovske intelektualce koji su tijekom Drugog svjetskog rata bili prisiljeni odlaziti diljem svijeta.<\/p>\n

Palestinci posjeduju dvostruko iskustvo. Jedno je ono Edwarda Saida, koji je svoje memoare naslovio \u201cNepripadanje\u201d. Dakle, on je netko tko se ne uklapa u nijedan identitet. I osobno sam putovao kako bih studirao, u Nizozemskoj, Italiji i Sjedinjenim Dr\u017eavama. No posljednjih sam petnaest godina zaglavljen na istom mjestu, gdje se dnevno doga\u0111aju hap\u0161enja i ubojstva, gdje \u017eivite pod autoritarnom vla\u0161\u0107u Palestinske samouprave i izraelskog re\u017eima terora.<\/p>\n

Ne mogu se poistovjetiti s iskustvom nomadskog intelektualca. Prilikom svakog odlaska mu\u010de vas anksioznost i krivnja. Ostavljate voljene, dom i smisao, a nikad niste sigurni da \u0107ete se mo\u0107i vratiti. Upravo su otkazani letovi za Aman i Tel Aviv, da bih se vratio ku\u0107i moram \u010dekati kraj rata. Brojne figure iz palestinske knji\u017eevnosti, poput Murida Bargutija, zbog rata su morale ostati u egzilu. To nije bio izbor.<\/p>\n

Benjamin Netanjahu odavno stremi ru\u0161enju iranskog re\u017eima kao vrhuncu \u201cpreoblikovanja bliskoisto\u010dne strate\u0161ke realnosti\u201d. \u0160to za regiju zna\u010di ovaj agresorski rat?<\/p><\/blockquote>\n

Izrael je ubio iranskog vo\u0111u Alija Hameneija i zajedno s Amerikancima ubija i njegove nasljednike na \u010delu zemlje. O\u010dito je cilj obezglaviti iransku dr\u017eavu i proizvesti \u0161to ve\u0107u nestabilnost. Vjerojatno se ra\u010duna da \u0107e s Hameneijevim odlaskom oja\u010dati borbe unutar i izme\u0111u vladaju\u0107ih struja: Revolucionarne garde, Basid\u017ea (masovne paravojske, op. a.), konzervativno i reformski orijentiranih klerika, manjina i ostalih.<\/p>\n

Namjera je smijeniti re\u017eim, ili da Iran, nalik Iraku i Libiji, potone u gra\u0111anski rat. Vjerujem da se interesi Izraelaca i Amerikanaca razlikuju, i da nisu usugla\u0161eni. Donalda Trumpa ove godine o\u010dekuju me\u0111uizbori za Kongres i ne odgovara mu duga\u010dak sukob. I dio njegove glasa\u010dke baze ovaj rat vidi kao izraz politike \u201cIsrael-first\u201d.<\/p>\n

Nema mnogo \u017eelje za kopnenom intervencijom. Namjera SAD-a je da intenzivnom upotrebom zra\u010dnih snaga, ciljanim atentatima i specijalnim operacijama \u0161to prije zavr\u0161i sukob. Iranski re\u017eim ovo vidi kao bitku za opstanak i stoga nastoje nanijeti \u0161to ve\u0107u \u0161tetu SAD-u i Izraelu, ga\u0111aju\u0107i ameri\u010dke baze te ameri\u010dke saveznike u regiji.<\/p>\n

Izrael \u0107e zauvijek biti obilje\u017een moralnom mrljom zbog Gaze i opscenosti genocida koji nisu ni skrivali. Videosnimke vojnika koji slave uni\u0161tavanje sveu\u010dili\u0161ta i ubijanje bolni\u010dara iskazi su mo\u0107i. Izrael globalnoj javnosti poru\u010duje \u201cMi mo\u017eemo ovo po\u010diniti, bez ikakvih posljedica\u201d
\nIranski re\u017eim je iznimno represivan, samo pri gu\u0161enju nedavnih prosvjeda ubijene su tisu\u0107e ljudi. Stoga je zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva pozdravio Hameneijevo ubojstvo te, barem u prvim danima, podupirao ameri\u010dko-izraelski napad?<\/p><\/blockquote>\n

Veliki broj Iranaca je zbog sankcija u te\u0161koj situaciji, dok su brojni zaista ogor\u010deni re\u017eimom. SAD i Izrael igraju na to nadaju\u0107i se da \u0107e do\u0107i do kolapsa. No to nije sigurno. Dio stanovni\u0161tva \u010dvrsto stoji uz re\u017eim, dok unutar opozicije postoje struje koje nisu odu\u0161evljene s idejom da se unutarnje proturje\u010dnosti rje\u0161avaju stranom intervencijom koja \u017eeli uru\u0161iti iransku suverenost.<\/p>\n

Za Izraelce problem Irana nije pitanje tko vlada zemljom. Prije revolucije je \u0161ah bio izraelski saveznik, ali izgleda da Izrael sada pri\u017eeljkuje fragmentaciju du\u017e etni\u010dkih granica i trajno slabljenje dr\u017eave. \u010cak i ako nova iranska vlast bude sklonija popu\u0161tati interesima zapada i Izraela, uvijek \u0107e postojati bojazan da bi opet mogao zavladati antizapadni i antiimperijalisti\u010dki re\u017eim.<\/p>\n

Kona\u010dni cilj je integracija Izraela u regiju i njegova \u201cnormalizacija\u201d, ali pod uvjetima izraelske hegemonije i potpunog negiranja palestinskog samoodre\u0111enja?<\/p><\/blockquote>\n

Problem je \u0161to Izrael nikada nije imao viziju o tome kako takti\u010dka i operativna postignu\u0107a prevesti u strate\u0161ki uspjeh i odr\u017eivo politi\u010dko rje\u0161enje. Politi\u010dkog cilja nema. \u0160to zna\u010di postizanje hegemonije u regiji, koja iz raznih povijesnih razloga \u2013 uklju\u010duju\u0107i i genocid u Gazi \u2013 taj Izrael odbija? I sada zemlje Perzijskog zaljeva negoduju zbog napada na Iran, smatraju\u0107i da su zanemareni njihovi interesi. Izrael stremi etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju Palestine, \u0161to bi za Egipat i Jordan zna\u010dilo katastrofu.<\/p>\n

Normalizacija Izraela je puna kontradikcija. Na djelu je regionalizacija izraelskog terora, kakav u Palestini vlada odavno. Izrael \u017eeli potpunu slobodu da bez ikakvih ograni\u010denja odlu\u010duje koga uhapsiti, koga ubiti i \u010diji dom uni\u0161titi \u2013 u Libanonu, Siriji, Iraku, Iranu ili Kataru, gdje je napadnut Hamasov pregovara\u010dki tim. Takva politika nu\u017eno ra\u0111a i otpor.<\/p>\n

Skrivene istine Gaze<\/h3>\n

Mnogi smatraju da Iran nije Hamas podupirao iz ideala palestinske slobode, nego da je ta potpora slu\u017eila interesima Teherana, kao sredstvo odvra\u0107anja Izraela. Kako \u0107e se slabljenje Irana odraziti na Palestince?<\/p><\/blockquote>\n

Palestinsko pitanje nikad nije bilo izoliran izraelsko-palestinski problem, nego je otpo\u010detka dio \u0161irih geopoliti\u010dkih relacija. Istina, zadnjih je desetlje\u0107a Iran jedina dr\u017eava koja se konfrontirala s Izraelom i imperijalizmom. No Palestinci situaciju sagledavaju realno. Jasno je da je rije\u010d o savezni\u0161tvu iz interesa.<\/p>\n

Iran ima vlastite geopoliti\u010dke ciljeve, zbog kojih je voljan financijski i materijalno podupirat palestinski otpor. Nikada nismo o\u010dekivali da Iran zbog nas \u017ertvuje vlastite ekonomske i politi\u010dke interese. Svakako, nije to\u010dno da zloupotrebljava Palestince. Hamas je rat u Gazi pokrenuo bez iranskog odobrenja. Istovremeno, iranska retorika o Izraelu i ameri\u010dkoj ulozi u regiji uvelike se sla\u017ee sa stavom znatnog dijela palestinskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Izjave iranskih du\u017enosnika, poput onih biv\u0161eg predsjednika Mahmuda Ahmedined\u017eada, o tome da Izrael treba biti uni\u0161ten Palestincima nisu koristile.<\/p><\/blockquote>\n

O. Ideja da su Palestinci odgovorni za sve \u0161to netko ka\u017ee o Izraelu vrlo je problemati\u010dna. A zapadna javnost ignorira da na izraelskoj strani postoji istovjetna retorika, okrenuta Iranu i Palestincima. Ne radi se samo o retorici. Izrael je po\u010dinio etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i genocid nad Palestincima te ih dr\u017ei pod okupacijom. U izraelskoj vladi sjede mesijanski fundamentalisti Itamar Ben-Gvir i Becalel Smotri\u010d koji predvode teror.<\/p>\n

Na zapadu njihova genocidna retorika ne izaziva pretjerano ogor\u010denje. Nije Iran upravo napao Izrael, nego je Izrael napao Iran, i to s ciljem uni\u0161tenja. Apsurdno je tvrditi da Palestinci i drugi narodi regije nemaju pravo takvu dr\u017eavu dovoditi u pitanje, odnosno raspravljati o tome ima li Izrael pravo postojati na \u0161tetu drugog naroda. Trebamo razmi\u0161ljati o drugim na\u010dinima ure\u0111ivanja odnosa ljudi koji \u017eive na podru\u010dju od rijeke Jordan do mora.<\/p>\n

Na Zapadnoj obali desetlje\u0107ima postoji Palestinska samouprava, koja potpuno udovoljava izraelskim sigurnosnim i drugim interesima. Velik dio palestinskog vodstva prihvatio je rje\u0161enje koje ne podrazumijeva potpuno pravo povratka izbjeglih.<\/p>\n

Unato\u010d tome, na izraelskoj strani nikad nije postojala stvarna spremnost za kompromis i mir. Umjesto toga Izrael je odabrao \u201cmenad\u017ement\u201d sukoba i neprestani rat. Da je Izrael, primjerice, zaista bio posve\u0107en dvodr\u017eavnom rje\u0161enju, pitanje je u kojoj bi mjeri Iran mogao utjecati na palestinsko dru\u0161tvo.<\/p>\n

Niz intelektualaca isti\u010de da je genocid u Gazi pokazatelj stanja svijeta, toga \u0161to je u dana\u0161njem svijetu mogu\u0107e. I vi ste o Gazi govorili kao o trenutku, odnosno katalizatoru, prekida dosada\u0161njeg poretka. Mo\u017eete li to pojasniti?<\/p><\/blockquote>\n

Izrael \u0107e zauvijek biti obilje\u017een moralnom mrljom zbog Gaze i opscenosti genocida koji nisu ni skrivali. Videosnimke vojnika koji slave uni\u0161tavanje sveu\u010dili\u0161ta i ubijanje bolni\u010dara iskazi su mo\u0107i. Izrael globalnoj javnosti poru\u010duje \u201cMi mo\u017eemo ovo po\u010diniti, bez ikakvih posljedica\u201d i izaziva moralnost \u010dovje\u010danstva. Ako ovakvo ubijanje, po\u010dinjeno najmodernijim tehnologijama i umjetnom inteligencijom, normaliziramo, pripremamo teren za ponavljanje takvih masakra u jo\u0161 ve\u0107im dimenzijama.<\/p>\n

U tom smislu Palestina zna\u010di mnogo vi\u0161e od sebe same te svijetu postavlja hitna pitanja. Gaza je razotkrila neslaganje svjetske javnosti s njenim vo\u0111ama i mainstream medijima, kao i licemjerje institucija poput ameri\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta, koja su se izdavala za uto\u010di\u0161ta slobode izra\u017eavanja, a potom su izdala vlastite studente. Kao doga\u0111aj, Gaza je razotkrila skrivene istine i suo\u010dila nas s istinama koje smo izbjegavali.<\/p>\n

Genocid u Gazi je politi\u010dki formativan trenutak generacije, koji otvara horizont za borbu protiv svih oblika diskriminacije, rasizma, fa\u0161izma, pa i klimatske krize. O svemu tome se raspravlja na protestima vezanim za Palestinu. Ona je katalizator novih oblika organizacije. Ipak, ljevica zaostaje. Desne snage u Europi i SAD-u su mnogo spremnije za definiranje ishoda budu\u0107nosti, \u010demu Izrael ideolo\u0161ki i tehnolo\u0161ki doprinosi.<\/p>\n

Ministar obrane Izrael Kac izjavio je kako se Izrael nikada ne\u0107e povu\u0107i iz Gaze, a povodom novog zakona o zemlji\u0161tu na Zapadnoj obali rekao je kako \u0107e izraelske vlasti \u201cnastaviti ubijati ideju palestinske dr\u017eave\u201d. Kako se razvija situacija na terenu otkada je pro\u0161le jeseni zapo\u010delo takozvano primirje?<\/p><\/blockquote>\n

Izrael od izbijanja rata u Gazi na Zapadnoj obali nastoji intenzivirati raspadanje palestinskog dru\u0161tva te logikom prostorne kompresije \u0161to vi\u0161e ograni\u010diti palestinske \u017eivote. Naseljeni\u010dki napadi uni\u0161tavaju prihode poljoprivrednih i sto\u010darskih zajednica i spre\u010davaju obi\u010dnu \u0161etnju po brdima, \u0161to u kombinaciji s preko tisu\u0107u kontrolnih punktova zna\u010di drasti\u010dno ograni\u010denje kretanja.<\/p>\n

S ciljem gu\u0161enja palestinske ekonomije ograni\u010dava se poslovanje banaka. Ukinute su bilo kakve prepreke ilegalnom preuzimanju palestinskog zemlji\u0161ta. Intenziviraju se izgradnja naselja i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, naro\u010dito beduinskih zajednica. Palestince se gura u sve ve\u0107e siroma\u0161tvo, spre\u010dava se ikakva mogu\u0107nost stabilne egzistencije, uklju\u010duju\u0107i planiranje braka ili djece. Neprestano se koristi nasilje, sa svrhom poticanja Palestinaca na odlazak. S njenih otprilike 5,500 kvadratnih kilometara, Zapadna je obala pravi izraelski cilj, vi\u0161e nego Gaza.<\/p>\n

Pro\u0161le godine su Hamas i Fatah potpisali sporazum o formiranju zajedni\u010dke vlade, no do nje jo\u0161 nije do\u0161lo. Naga\u0111a se da bi Palestince mogao ujediniti Marvan Barguti, \u010dlan Fataha koji se dva i pol desetlje\u0107a nalazi u izraelskom zatvoru, i koji podupire dvodr\u017eavno rje\u0161enje. \u0160to vi mislite?<\/p><\/blockquote>\n

Znatan dio problema proizlazi iz toga da Izrael ne \u017eeli stvaranje ujedinjenog palestinskog vodstva, jer bi takvo politi\u010dko vodstvo diplomatski mnogo legitimnije i sposobnije zastupalo ostvarenje neke vrste suverenosti. Mnogi Fatahovi vo\u0111e funkcioniraju kao pripadnici kompradorske klase, koja u zamjenu za suradnju s Izraelom dobiva mogu\u0107nost izvla\u010diti financijsku dobit iz oskudne palestinske ekonomije. Te\u0161ko da \u0107e palestinski pokreti otpora sura\u0111ivati s elitom koja udovoljava Izraelu. Istina je da Barguti jo\u0161 uvijek u\u017eiva ugled borca za palestinsku stvar, dok istovremeno zastupa pragmati\u010dan pristup. Mo\u017eda bi zaista mogao ujediniti palestinske frakcije.<\/p>\n

Pi\u0161ete knjigu o 7. listopadu 2023., odnosno o Hamasom predvo\u0111enom proboju iz Gaze, u kojem su ubijene stotine izraelskih civila. U Rijeci ste istaknuli kako Gaza nije samo potpuno nadzirani koncentracioni logor, nego i \u201csan kolonijalne mo\u0107i\u201d jer Izrael zahvaljuju\u0107i iznimno naprednoj tehnologiji mo\u017ee dominirati i ubijati sa sigurne udaljenosti. No Hamas je, kako je rekao i biv\u0161i izraelski premijer Ehud Barak, cijeloj regiji pokazao kako je mogu\u0107e sru\u0161iti izraelsku nedodirljivost?<\/p><\/blockquote>\n

Spomenuti san nije specifi\u010dno izraelski. Naro\u010dito zapadne vojske nastoje svoje ciljeve ostvariti zra\u010dnom mo\u0107i, bez rizika za vlastite vojnike. U Gazi to prate vrhunska nadzorna tehnologija, podzemni zidovi i sve ostalo. Ako ste palestinski borac, postavlja se pitanje kako da rat ponovno pretvorite u borbu protiv ljudi, umjesto protiv strojeva. U tom smislu je operacija \u201cPoplava al-Aksa\u201d predstavljala poku\u0161aj da se ukine udaljenost izme\u0111u potla\u010denog i okupatora, a tehnolo\u0161ka superiornost u\u010dini irelevantnom.<\/p>\n

No \u201cPoplava al-Aksa\u201d predstavlja masovni ratni zlo\u010din u kojem su palestinski borci masakrirali stotine civila te otimali djecu kao taoce. Kako palestinsko dru\u0161tvo danas vidi taj masakr?<\/p><\/blockquote>\n

Eti\u010dke i moralne rasprave o 7. listopadu nisu toliko izra\u017eene. U palestinskom iskustvu izraelski civili vrlo brzo postaju vojnici i obratno. Tako\u0111er, izraelsko dru\u0161tvo podupire svoju vladu u postupcima prema Palestincima, a prava opozicija ne postoji. Naravno, postoje Palestinci koji iz eti\u010dkih razloga smatraju da se 7. listopada nije smio dogoditi ili da se nije smio odviti onako kako se odvio. Ipak, prevladavaju diskusije o tome \u0161to je taj dan zna\u010dio u strate\u0161kom smislu.<\/p>\n

Visoka cijena slobode<\/h3>\n

Ishod se i strate\u0161ki doima kao katastrofa. Izrael je u kampanji istrebljenja pobio vi\u0161e od 70 tisu\u0107a ljudi, dva milijuna ljudi pro\u017eivjelo je apokalipsu, Gaza je pretvorena u pusto\u0161, vi\u0161e od polovine njenog teritorija je okupirano. Bez ikakve relativizacije ili opravdavanja genocida, Hamas je morao znati da \u0107e izraelska osveta biti krajnje disproporcionalna i u\u017easna te u tom pogledu nije bez odgovornosti. Unato\u010d svemu, Hamas 7. listopada vidi isklju\u010divo kao trijumf, \u0161to je be\u0161\u0107utno i prema pobijenim Palestincima. Geopoliti\u010dki gledano, strate\u0161ke izraelske pobjede nad Hezbolahom i Iranom tako\u0111er su omogu\u0107ene ratom u Gazi s kojim je indirektno povezan i pad Asadovog re\u017eima u Siriji.<\/p><\/blockquote>\n

Iako se trudite ne pripisati snagama palestinskog otpora odgovornost za genocid, za vas su taj otpor i genocid o\u010dito u nekom smislu povezani. Svakako, 7. listopad je predstavljao izbor i odluku, ali odluku donesenu u okolnostima u kojima su 2,2 milijuna Palestinaca podvrgnuti opsadi i gu\u0161enju svakog oblika normalnog \u017eivota, u uvjetima u kojima nemate nikakvu suverenost odlu\u010divanja. U odnosu na mogu\u0107nosti oru\u017eanog pokreta otpora, mo\u017eda se radilo o izboru i nu\u017enosti istovremeno. Naravno, mogu\u0107e je pozivati na odgovornost one koji su tu odluku donijeli. O njenoj svrhovitosti vodi se \u017eiva unutarpalestinska rasprava.<\/p>\n

Istovremeno, struktura u kojoj smo \u017eivjeli i prije 7. listopada ve\u0107 je sadr\u017eavala logiku eliminacije. Postojala su geopoliti\u010dka ograni\u010denja, ali Izrael bi realizaciji tog projekta pristupio \u010dim se otvori prilika, bez obzira na to postoji li ili ne postoji palestinski otpor. Isto va\u017ei i za \u0161iri geopoliti\u010dki kontekst.<\/p>\n

Izraelska operacija u kojoj su Hezbolahu podmetnuti eksplodiraju\u0107i pejd\u017eeri pokrenuta je davno prije 7. listopada, a ni plan rata s Iranom nije ro\u0111en tog dana. To\u010dno je da antiizraelske snage prolaze kroz niz zna\u010dajnih poraza. Gaza mo\u017eda jest za Izrael predstavljala strate\u0161ko otvaranje. Me\u0111utim, izraelsko iznu\u0111ivanje regije ratom nesigurna je oklada, koja bi se zbog svoje neumjerenosti mogla obiti o glavu.<\/p>\n

I otpor je tako\u0111er oklada. Pitanje je \u0161to vam daje vi\u0161e \u0161ansi da pre\u017eivite, otpor ili kolaboracija. Naime, oboje dolaze iz istog izvora. I palestinski politi\u010dari koji se zala\u017eu za suradnju s Izraelom govore iz perspektive pre\u017eivljavanja, samo \u0161to se oni klade na izraelsku milost.<\/p>\n

Kolaboracija je pasivni oblik pre\u017eivljavanja, u kojem prihva\u0107ate stvarnost i sve \u0161to okupator radi, a svoju egzistenciju ula\u017eete na njegovu dobrostivost. A otpor je, osim \u0161to predstavlja poku\u0161aj da pre\u017eivite, ujedno i, mo\u017eda uzaludan, poku\u0161aj da se oslobodite pasivne uloge, da zadr\u017eite ne\u0161to dostojanstva i steknete politi\u010dku polugu.<\/p>\n

Globalni pokret solidarnosti s Palestinom izuzetno je oja\u010dao, no je li to vrijedno enormnih \u017ertava? Tako\u0111er, kako vidite mogu\u0107i izlaz iz aktualne, iznimno mra\u010dne, situacije?<\/p><\/blockquote>\n

U povijesti se nitko bez pla\u0107anja visoke cijene nije oslobodio kolonijalizma. Al\u017eirci i Vijetnamci su podnijeli ogromne \u017ertve. Vjerojatno na te primjere gledamo pozitivnije zato \u0161to su uspjeli. Mo\u017eda \u0107e se retrospektivno ispostaviti da su Palestinci do\u017eivjeli neuspjeh i da je 7. listopad zaista bio najkatastrofalnija odluka u povijesti Palestine te potpuni strate\u0161ki proma\u0161aj.<\/p>\n

Mislim da je jo\u0161 uvijek prerano donijeti kona\u010dan sud. Jo\u0161 uvijek ne znamo kako \u0107e se doga\u0111aji odviti. \u0160to se drugog pitanja ti\u010de, iako prema Palestincima i dalje postoji sljepo\u0107a, uvelike smo pobijedili u borbi za naklonost svijeta. To je probudilo imaginaciju brojnih pokreta te \u0107e imati i politi\u010dke posljedice.<\/p>\n

Izrael bez vojne, ekonomske i diplomatske pomo\u0107i SAD-a ne bi mogao ratovati dvije i pol godine. Ne vjerujem da \u0107e Izrael ikada priznati Palestincima ljudskost, no ukoliko izraelskoj neka\u017enjivosti do\u0111e kraj i izraelska dr\u017eava bude izvrgnuta ekonomskom pritisku, mo\u017eda nastane izraelski mirovni pokret koji bi bio mnogo sna\u017eniji od trenutno bezna\u010dajnog broja Izraelaca koji Palestince podupiru iz moralnih razloga.<\/p>\n

www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

To je probudilo imaginaciju brojnih pokreta i imat \u0107e i politi\u010dke posljedice. Ne vjerujem da \u0107e Izrael ikada priznati Palestincima ljudskost. Ukoliko izraelskoj neka\u017enjivosti do\u0111e kraj, mo\u017eda nastane izraelski mirovni pokret koji bi bio mnogo sna\u017eniji od trenutno bezna\u010dajnog broja Izraelaca koji Palestince podupiru iz moralnih razloga, ka\u017ee pisac, teoreti\u010dar, politi\u010dki analiti\u010dar i profesor na Odsjeku za filozofiju i kulturalne studije na Sveu\u010dili\u0161tu Birzeit<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":453530,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-453527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453527"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":453531,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453527\/revisions\/453531"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/453530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}