{"id":453319,"date":"2026-03-13T06:28:17","date_gmt":"2026-03-13T05:28:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453319"},"modified":"2026-03-13T06:28:17","modified_gmt":"2026-03-13T05:28:17","slug":"izraelska-doktrina-nuklearnog-odvracanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/13\/izraelska-doktrina-nuklearnog-odvracanja\/","title":{"rendered":"Izraelska doktrina nuklearnog odvra\u0107anja"},"content":{"rendered":"<p>Kako se sukob Izraela i SAD sa Iranom produ\u017eava i prijeti sve ve\u0107om eskalacijom, u medijima se ponovo po\u010delo spekulisati o tzv. &#8220;Samsonovoj opciji&#8221;, kako se zove navodna izraelska doktrina nuklearnog odvra\u0107anja, koja podrazumijeva masovnu odmazdu nuklearnim oru\u017ejem kao &#8220;posljednje sredstvo&#8221; protiv neprijatelja koji bi uni\u0161tili ve\u0107i dio Izraela ili ugrozili njegov opstanak.<\/p>\n<p>Ova strategija je inspirisana biblijskom pri\u010dom o Samsonu, koji je sru\u0161io stubove Filistejskog hrama, ubiv\u0161i sebe i hiljade neprijatelja u posljednjem \u010dinu osvete.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Her\u0161ova knjiga<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Ova doktrina je od samog po\u010detka obavijena tajnom, jer Izrael zvani\u010dno nikada nije priznao posjedovanje nuklearnog oru\u017eja, odr\u017eavaju\u0107i politiku &#8220;nuklearne nejasno\u0107e&#8221;, \u0161to doprinosi intrigama i spekulacijama.<\/p>\n<p>Koncept je popularizovao ameri\u010dki istra\u017eiva\u010dki novinar Simon Her\u0161 u svojoj knjizi iz 1991. godine \u2018Samsonova opcija: Izraelski nuklearni arsenal i ameri\u010dka vanjska politika\u2019 (The Samson Option: Israel's Nuclear Arsenal and American Foreign Policy), gdje je otkrio detalje o izraelskom nuklearnom programu i njegovom uticaju na ameri\u010dko-izraelske odnose.<\/p>\n<p>Her\u0161 je, na osnovu intervjua i dokumenata, tvrdio da Izrael ima razvijen nuklearni arsenal, razvijen uz pomo\u0107 Francuske i drugih saveznika, te da bi &#8220;Samsonova opcija&#8221; bila aktivirana u slu\u010daju egzistencijalne prijetnje \u2013 ne samo vojne invazije, ve\u0107 i ako bi Izrael bio prisiljen na kompromise poput povla\u010denja sa okupiranih teritorija.<\/p>\n<p>Ova knjiga je izazvala kontroverze, optu\u017ebe za \u0161irenje tajnih informacija i dramati\u010dna otkri\u0107a, uklju\u010duju\u0107i navodne veze sa ameri\u010dkim obavje\u0161tajnim agencijama i \u0161pijuna\u017eom.<\/p>\n<p>Prema procjenama iz 2021. godine, Izrael posjeduje oko 90 nuklearnih bojevih glava, koje mogu biti isporu\u010dene avionima, balisti\u010dkim raketama sa kopna ili podmornica.<\/p>\n<p>Doktrina nije samo o osveti, ve\u0107 slu\u017ei kao sredstvo odvra\u0107anja: poruka je da bi poraz Izraela doveo do uni\u0161tenja i njegovih neprijatelja, \u010dak i po cijenu samouni\u0161tenja.<\/p>\n<p>U posljednje vrijeme, tokom eskalacija sukoba sa Iranom, Hezbolahom i drugim regionalnim prijetnjama, ova doktrina se ponovo spominje u strate\u0161kim analizama, nagla\u0161avaju\u0107i njenu ulogu u o\u010duvanju izraelske sigurnosti u me\u0111usobno povezanom svijetu.<\/p>\n<p>Izrael zvani\u010dno ne komentari\u0161e ove navode, \u0161to odr\u017eava auru misterije i intriga oko cijele teme.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Izraelski nuklearni program<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Glavni sadr\u017eaj Her\u0161ove knjige istra\u017euje kako je Izrael postao nuklearna sila u tajnosti. &#8220;Ovo je knjiga o tome kako je Izrael postao nuklearna sila u tajnosti. Ona tako\u0111er pri\u010da kako je ta tajna dijeljena, sankcionisana i, ponekad, namjerno ignorisana od strane vrhunskih politi\u010dkih i vojnih zvani\u010dnika Sjedinjenih Dr\u017eava jo\u0161 od Ajzenhauerovih godina&#8221;, napisao je Her\u0161 u predgovoru.<\/p>\n<p>Fokus je na istorijskom kontekstu, uklju\u010duju\u0107i ulogu klju\u010dnih izraelskih lidera poput Davida Ben-Guriona, \u0160imona Peresa, Levija E\u0161kola i Mo\u0161e Dajana, koji su sredinom 1960-ih usvojili \u2018Samsonovu opciju\u2019 kao strategiju odvra\u0107anja.<\/p>\n<p>Her\u0161 u knjizi otkriva nekoliko dramati\u010dnih detalja. Tokom \u0160estodnevnog rata 1967. godine, Izrael je planirao detonaciju nuklearne bombe u Sinajskoj pustinji kao upozorenje neprijateljima, ali rat je zavr\u0161en prije nego \u0161to je to izvr\u0161eno.<\/p>\n<p>U Jom Kipurskom ratu 1973. godine, premijerka Golda Meir je autorizovala nuklearni alarm i pripremila 13 atomskih bombi. Izraelski ambasador je upozorio predsjednika Ri\u010darda Niksona na &#8220;vrlo ozbiljne zaklju\u010dke&#8221; ako SAD ne obezbijede vazdu\u0161nu podr\u0161ku, \u0161to je na kraju u\u010dinjeno.<\/p>\n<p>Pobjeda Likud partije Menahema Begina 1977. godine poja\u010dala je posve\u0107enost \u2018Samsonovoj opciji\u2019 i nuklearnom arsenalu.<\/p>\n<p>Izrael je nastojao da odr\u017ei superiornost u konvencionalnom oru\u017eju kako bi izbjegao oslanjanje na nuklearno, ali ga vidi kao krajnje sredstvo za garanciju bezbjednosti.<\/p>\n<p>Her\u0161ova knjiga tako\u0111e isti\u010de da je Izrael razvio nuklearni arsenal uz pomo\u0107 Francuske i drugih saveznika, te procjene CIA-e iz 1976. godine da Izrael ima 10-20 nuklearnih bombi, koje su narasle na oko 90 do 2021. godine (prema nekim procjenama \u010dak i do 400).<\/p>\n<p>Her\u0161 se oslanja na duboko istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, intervjue, deklasifikovane dokumente i istorijske doga\u0111aje. Klju\u010dni doprinos dolazi od izraelskog istori\u010dara Avnera Koena, te izjava izraelskih vojnih figura poput brigadnog generala Isaka Jakova. Knjiga koristi deklasifikovane komunikacije, poput Niksonovih upozorenja, da tvrdnje iznesene u knjizi bile poduprte.<\/p>\n<p>Koncept \u2018Samsonove opcije\u2019 je kontroverzan jer podrazumijeva masovnu nuklearnu odmazdu, \u010dak i ako to zna\u010di globalnu katastrofu. &#8220;Posjedujemo nekoliko stotina atomskih bojevih glava i raketa&#8230; Imamo sposobnost da povu\u010demo svijet sa sobom. I uvjeravam vas da \u0107e se to dogoditi prije nego \u0161to Izrael propadne&#8221;, zjavio je 2003. profesor Martin van Kreveld.<\/p>\n<p>Program je zapo\u010deo gotovo odmah nakon osnivanja dr\u017eave 1948. godine, vo\u0111en strahom od ponavljanja Holokausta i okru\u017eenja neprijateljskim dr\u017eavama.<\/p>\n<p>Prema najnovijim procjenama uglednih institucija (SIPRI, Federation of American Scientists, Nuclear Threat Initiative, Center for Arms Control and Non-Proliferation), Izrael posjeduje oko 90 operativnih nuklearnih bojevih glava (plutonijum-baziranih), sa mogu\u0107no\u0161\u0107u pro\u0161irenja. Dr\u017eava ima dovoljno fisijskog materijala (plutonijuma i visoko oboga\u0107enog uranijuma) za proizvodnju do 200\u2013300 dodatnih oru\u017eja.<\/p>\n<p>Procjene su stabilne ve\u0107 decenijama, \u0161to ukazuje da Izrael ne gradi masivni arsenal poput SAD-a ili Rusije, ve\u0107 se fokusira na minimalno odvra\u0107anje za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n<p>Satelitski snimci iz 2025. pokazuju intenzivnu gradnju nove strukture u kompleksu Shimon Peres Negev Nuclear Research Center. Stru\u010dnjaci (uklju\u010duju\u0107i one iz Associated Pressa i Federation of American Scientists) vjeruju da se gradi novi reaktor ili postrojenje za proizvodnju\/tehni\u010dko odr\u017eavanje nuklearnog oru\u017eja. Ovo se tuma\u010di kao modernizacija i mogu\u0107e pro\u0161irenje kapaciteta.<\/p>\n<p>U junu 2025. Izrael je pokrenuo napade na iranski nuklearni program, tvrde\u0107i da je Teheran blizu izrade bombe. Ovo je ponovo aktualiziralo pitanje dvostrukih standarda: Izrael optu\u017euje Iran, ali sam ima tajni arsenal bez ikakve me\u0111unarodne kontrole.<\/p>\n<p>Izrael nije potpisnik Sporazuma o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja (NPT), za razliku od Irana, SAD-a, Rusije i ve\u0107ine svijeta. Postrojenje u Dimoni nije pod nadzorom Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).<\/p>\n<p>Mordechai Vanunu \u2013 biv\u0161i tehni\u010dar u Dimoni \u2013 1986. godine dao je fotografije i detalje britanskom Sunday Timesu, otkriv\u0161i postrojenja za proizvodnju plutonijuma. Osu\u0111en je na 18 godina zatvora (od \u010dega 11 u samici). Njegove informacije su i danas osnova mnogih procjena.<\/p>\n<p>Izrael odr\u017eava ovu tajnu iz strate\u0161kih razloga: nejasno\u0107a poja\u010dava odvra\u0107anje, a izbjegava pritiske za razoru\u017eanjem ili stvaranjem zone bez oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje na Bliskom istoku.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Kenedi bio najagresivniji u protivljenju<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Uloga SAD-a u izraelskom nuklearnom programu je bila slo\u017eena, ambivalentna i evoluirala je od otvorenog protivljenja do tihog prihva\u0107anja i strate\u0161ke podr\u0161ke. SAD nikada nisu direktno pomagali u izgradnji nuklearnog oru\u017eja (kao \u0161to je Francuska u\u010dinila u po\u010detku), ali su kroz istoriju pokazivali mje\u0161avinu pritiska, inspekcija, ignorisanja i kasnije strate\u0161kog partnerstva koje omogu\u0107ava Izraelu da odr\u017eava nuklearnu nejasno\u0107u,<\/p>\n<p>Ajzenhauerova administracija je bila zabrinuta zbog mogu\u0107eg \u0161irenja nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n<p>Predsjednik D\u017eon F. Kenedi bio je najagresivniji u protivljenju: smatrao je izraelski program velikom prijetnjom neproliferaciji i regionalnoj stabilnosti. Zahtijevao je redovne inspekcije Dimone od strane ameri\u010dkih nau\u010dnika, prijetio da bi podr\u0161ka Izraelu mogla biti &#8220;ozbiljno ugro\u017eena&#8221; ako se ne dozvoli pristup.<\/p>\n<p>Izrael je odgovarao odga\u0111anjem, obmanom i ograni\u010denim inspekcijama (npr. 1961\u20131969), ali su Amerikanci bili uvjereni da se radi o oru\u017eanom programu. Kenedi je \u010dak razmatrao ultimatum, a postoje deklasifikovani dokumenti koji pokazuju da je bio u &#8220;bici volja&#8221; s Ben-Gurionom i Eshkolom.<\/p>\n<p>Kenedi je bio jedini predsjednik koji je aktivno poku\u0161avao zaustaviti program; nakon njegove smrti, pritisak se smanjio.<\/p>\n<p>Od 1970-ih nadalje, SAD su odr\u017eavale politiku &#8220;ne pitaj, ne govori&#8221; (don't ask, don't tell) o izraelskom nuklearnom programu. Zvani\u010dno, Va\u0161ington ne priznaje da Izrael ima nuklearno oru\u017eje, \u0161to omogu\u0107ava da se izbjegnu sankcije prema ameri\u010dkim zakonima o neproliferaciji.<\/p>\n<p>Ameri\u010dka vojna pomo\u0107 Izraelu (oko 3,8 milijardi dolara godi\u0161nje) indirektno podr\u017eava ukupnu sigurnost, uklju\u010duju\u0107i i nuklearno odvra\u0107anje, iako nije direktno vezana za nuklearni program.<\/p>\n<p>SAD su od aktivnog protivnika postale pasivni za\u0161titnik izraelske nuklearne nejasno\u0107e \u2013 politika koja omogu\u0107ava Izraelu da odr\u017eava Samsonovu opciju bez javnog priznanja, a SAD-u da izbjegne diplomatske i proliferacijske probleme. Ova &#8220;hipokrizija&#8221; (kako je neki nazivaju) je klju\u010dna za ameri\u010dko-izraelski savez. <strong>(PCNEN\/AI)<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako se sukob Izraela i SAD sa Iranom produ\u017eava i prijeti sve ve\u0107om eskalacijom, u medijima se ponovo po\u010delo spekulisati o tzv. &#8220;Samsonovoj opciji&#8221;, kako se zove navodna izraelska doktrina nuklearnog odvra\u0107anja, koja podrazumijeva masovnu odmazdu nuklearnim oru\u017ejem kao &#8220;posljednje sredstvo&#8221; protiv neprijatelja koji bi uni\u0161tili ve\u0107i dio Izraela ili ugrozili njegov opstanak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349843,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-453319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453319"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":453322,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453319\/revisions\/453322"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}