{"id":453307,"date":"2026-03-13T06:25:10","date_gmt":"2026-03-13T05:25:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453307"},"modified":"2026-03-13T06:25:10","modified_gmt":"2026-03-13T05:25:10","slug":"jos-jedan-rat-koji-ne-bismo-smjeli-vidjeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/13\/jos-jedan-rat-koji-ne-bismo-smjeli-vidjeti\/","title":{"rendered":"Jo\u0161 jedan rat koji ne bismo smjeli vidjeti"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Patrik Lorens<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Znam pouzdano da New York Times ima mno\u0161tvo dopisnika na terenu u zapadnoj Aziji – zalivskim dr\u017eavama, Saudijskoj Arabiji, Libanu, Egiptu, Turskoj, itd. Ne treba ni spominjati da je Times prisutan u Izraelu: izme\u0111u Tel Aviva i Jeruzalema brojim vi\u0161e od desetak dopisnika i novinara koji su anga\u017eovani lokalno.<\/p>\n

To je puno skupih ljudi za anga\u017eovati. \u0160to dovraga svi oni rade sada kada oko njih bjesni rat koji mijenja svijet? Moj kratak odgovor: marljivo ne izvje\u0161tavaju o tome. A Times je, kao \u0161to tako \u010desto jeste, simboli\u010dan za ostale mainstream medije: posvuda vidite istu mje\u0161avinu propagande koja favorizuje ameri\u010dko-izraelsku agresiju i vi\u0161estruke grijehe propusta.<\/p>\n

U ovoj profesiji uvijek mora\u0161 izgledati dobro – dobro, \u0161to zna\u010di ozbiljno, pronicljivog oka i prodornog uvida, \u201ebez straha ili favorizovanja\u201c i svega toga. Mora\u0161 izgledati kao da si \u201eu toku pri\u010de\u201c. Ljudi su ponekad navikli na takve stvari. Moglo bi se re\u0107i da je to ono \u010dime se bave u \u017eivotu.<\/p>\n

Ali izgledati kao da ste na pri\u010di nije isto \u0161to i biti u pri\u010di. A dopisnici Timesa nisu ba\u0161 dobri u ovom potonjem nastojanju.<\/p>\n

Tu je, na primjer, Ismaeel Naar. Ismaeel Naar radi iz dopisni\u0161tva u Dubaiju i pokriva Ujedinjene Arapske Emirate, Oman, Kuvajt, Katar i Bahrein. Pouzdani stru\u010dnjaci koji objavljuju i pojavljuju se u nezavisnim medijima izvje\u0161tavaju da su mnoge, ve\u0107ina ili sve ameri\u010dke vojne baze u tim zemljama uni\u0161tene ili onesposobljene od po\u010detka ameri\u010dko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara.<\/p>\n

Vojno osoblje u tim bazama premje\u0161teno je u hotele, a Iranci su napali te hotele, mo\u017eete pro\u010ditati u izvje\u0161tajima nazavisnih medija.<\/p>\n

Evo naslova koji se nalaze iznad nekoliko nedavnih pri\u010da Ismaeela Naara: \u201eIzrael zapo\u010dinje napad u ju\u017enom Libanu, \u0161to izaziva strah od \u0161ireg upada (5. mart), \u201eO\u010dajni putnici \u010dekaju da Dubai nastavi s nekoliko letova\u201c (3. mart) i, objavljeno 2. marta, \u201eKatar tvrdi da su njegove vazduhoplovne snage oborile dva iranska bombardera\u201c.<\/p>\n

Naslove suprotstavite onome \u0161to se \u010dini kao stanje stvari: Ismaeel Naar nije “u pri\u010di”, ali, \u0161to je va\u017eno, izgleda kao da jest u pri\u010di.<\/p>\n

Ismaeel Naar je mo\u017eda pokazao interes, da zavr\u0161im s ovom pri\u010dom, utvrditi jesu li Katari doista sru\u0161ili dva iranska ratna aviona ili samo tvrde da jesu. Ali ovakav izostanak toliko je uobi\u010dajen u zapadnoj \u0161tampi da je pomalo donkihotovski \u010dak i primijetiti ga.<\/p>\n

Post-it poruka za Ismaela: Pri\u010da nije ono \u0161to su Katari rekli. To je ono \u0161to se dogodilo ili nije.<\/p>\n

Ne \u017eelim ni spominjati izvje\u0161tavanje Timesa o Izraelu, ali upravo jesam i zato \u0107u ukratko nastaviti.<\/p>\n

Na dru\u0161tvenim mre\u017eama i drugdje postoji mnogo videa koji prikazuju Tel Aviv u onome \u0161to izgleda kao opsadno stanje. The Times of India objavio je 10 minuta ovog snimka u ponedjeljak pod naslovom \u201eTel Aviv ‘u plamenu’ dok Iran baca kasetnu bombu; Izrael ne uspijeva blokirati Blitz | Prijavljeno vi\u0161e od 15 eksplozija.\u201c<\/p>\n

David Halbfinger, \u0161ef jerusalemskog dopisni\u0161tva New York Timesa i kapetan izvje\u0161tavanja o Izraelu, imao je koristan \u010dlanak u nedjeljnom izdanju novina pod naslovom \u201eIzraelski doseljenici ubili su tri Palestinca u vikendu nasilja na Zapadnoj obali\u201c. Koliko god se \u010desto ova pri\u010da izvje\u0161tava, nije dovoljno \u010desto.<\/p>\n

Me\u0111u Halbfingerovim nedavnim objavama su: \u201eIzrael napada ju\u017eni Bejrut, upori\u0161te Hezbolaha\u201c (5. marta), \u201eIzrael prodire dublje u Liban i sprema se za jo\u0161\u201c (tako\u0111e 5. marta) i \u201eIzrael i SAD trube o svojoj saradnji u ratu protiv Irana\u201c (4. mart).<\/p>\n

O ratnim doga\u0111ajima u Tel Avivu, ni\u0161ta. O Jerusalemu, ni\u0161ta. O drugim mjestima u Izraelu pod iranskim napadom, izvje\u0161taji o uspje\u0161no presretnutim raketama i dronovima i ne puno vi\u0161e. O nastavku blokade Gaze od strane cionisti\u010dkog re\u017eima, a time i o kampanji izgladnjivanja: Ne, apsolutno ni\u0161ta.<\/p>\n

Kao \u0161to dopisnici moraju izgledati kao da prate pri\u010du \u010dak i kada je prikrivaju, ne smiju izgledati kao da u\u010detvuju u zata\u0161kavanju vijesti \u010dak ni kada upravo to rade.<\/p>\n

\n

Cenzura i autocenzura<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nekoliko mjeseci nakon pu\u010da u Ukrajini koji su organizovale SAD, dok je kijevski re\u017eim zapo\u010deo svoju osmogodi\u0161nju kampanju granatiranja vlastitih gra\u0111ana u isto\u010dnim pokrajinama, pokojni D\u017eon Pilger primijetio je: \u201ePotiskivanje istine o Ukrajini jedno je od najpotpunijih zata\u0161kavanja vijesti kojih se sje\u0107am.\u201c<\/p>\n

U to sam vrijeme smatrao ovo o\u0161trim zapa\u017eanjem (i jo\u0161 uvijek smatram), ali mislim da bi D\u017eon, da je jo\u0161 uvijek s nama, smatrao zid potiskivanja koji se podigao oko ameri\u010dko-izraelskog rata – ili, preciznije, prividni uspjeh iranskih protunapada – uporedivim slu\u010dajem.<\/p>\n

Smatram da su zapadni mediji posebno podmukli jer se pretvaraju da izvje\u0161tavaju o ovom katastrofalnom sukobu, a istovremeno se trude da ga sakriju od pogleda. Ali autocenzura uostalom postoji ve\u0107 dugo. (I to je jedan od razloga za\u0161to sam odustao od pisanja za ove medije prije mnogo godina. Mo\u017eete imati platu ili svoje principe, ali ne mo\u017eete imati oboje: To je bio moj zaklju\u010dak.)<\/p>\n

Jo\u0161 je gore kada autocenzurisani dopisnik krotko prihva\u0107a otvorenu cenzuru koju name\u0107u oni o kojima navodno izvje\u0161tava. Dobro je poznato – makar samo u struci, a ne izvan nje – da se ni\u0161ta va\u017eno ne izvje\u0161tava iz Izraela bez da prethodno pro\u0111e kroz dr\u017eavnu cenzuru. Slu\u010daj dvaju CNN-ovih dopisnika koji su izvje\u0161tavali iz Tel Aviva tokom prvog rata jasno pokazuje ovu poentu.<\/p>\n

Projektil, obasjan onim crvenkasto-\u017eutim plamenovima koje su izlu\u010divali, spustio se iza njih prema no\u0107nom nebu i pogodio metu s velikim bljeskom negdje u gradu. S mikrofonom u ruci, jedan je dopisnik posramljeno pogledao drugog i rekao: \u201eNe mo\u017eemo vam re\u0107i odakle je to do\u0161lo jer Izraelci ne \u017eele da to u\u010dinimo.\u201c<\/p>\n

Post-it poruka za ova dva CNN dopisnika: Ovim gubite dvije pri\u010de. Trebali biste izvje\u0161tavati o rigoroznom re\u017eimu cenzure cionista.<\/p>\n

Izraelski vojni cenzor sprovodi strogu kontrolu prema Odbrambenim (vanrednim) propisima britanskog mandata iz 1945. koje je Izrael usvojio 1948. i poo\u0161trio u ratu s Iranom pro\u0161log juna. Neovla\u0161\u0107eno snimanje ili izvje\u0161tavanje o \u0161teti u Izraelu moglo bi dovesti do nov\u010danih kazni i zatvora od pet do 15 godina.<\/p>\n

CNN ili bilo koji medij, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, mogao bi zavr\u0161iti u zatvoru zbog izvje\u0161tavanja o uticaju iranskih dronova i projektila na Izrael. Ve\u0107 je bilo nekoliko hap\u0161enja , uklju\u010duju\u0107i dopisnika CNN T\u00fcrka Emraha \u00c7akmaka i njegovog snimatelja Halila Kahramana. O ovom re\u017eimu represije treba izvijestiti.<\/p>\n

\n

Informacijski jaz<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Mislio sam da razumijem do koje mjere se ovaj rat prikriva sve dok mi jedan iransko-ameri\u010dki prijatelj nije poslao \u010dlanak koji je Tomas Neuburger objavio u nedjelju u God's Spies , svom biltenu Substack, pod naslovom \u201eRat protiv Irana: Informacijski jaz\u201c. Neuburger, esejist i komentator, napisao je dobar podnaslov za sebe: \u201eSvijet je slijep na \u0161tetu nanesenu Izraelu i SAD-u.\u201c<\/p>\n

\u201eNijedan nezavisni analiti\u010dar kojeg sam \u010ditao ne misli da Iran ne\u0107e ustrajati na tom putu i u\u010diniti to po svaku cijenu\u201c, korisno zapo\u010dinje Neuburger. \u201eIran je bio u ratu s Irakom osam dugih godina i iznova je izjavljivao svoju namjeru da rat dovede do kraja. Osim toga, re\u017eim danas ne pokazuje znakove povla\u010denja.\u201c<\/p>\n

Neuburger zatim razmatra slu\u010daj Planet Labsa, kalifornijske kompanije koja upravlja s nekoliko stotina satelita putem kojih isporu\u010duje globalne snimke svim vrstama subjekata – medijima, energetskim kompanijama, think tankovima i, me\u0111u njima, istaknutim ameri\u010dkim vojnim i obavje\u0161tajnim slu\u017ebama. Ispostavilo se da je Planet Labs bio klju\u010dan za protok informacija od po\u010detka ameri\u010dko-izraelske operacije.<\/p>\n

\u201e\u0160to se ti\u010de dokaza o \u0161teti, postoje satelitski snimci Irana, zahvaljuju\u0107i kompanijama poput Planet Labsa\u201c, pi\u0161e Neuburger. \u201eNa\u017ealost, Planet Labs je odlu\u010dio odgoditi objavljivanje slika Izraela i zalivskih dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i ameri\u010dke vojne baze. Slike Irana, me\u0111utim, bi\u0107e odmah dostupne.\u201c<\/p>\n

Neuburger zatim citira izjavu koju je Planet Labs upravo izdao za Ars Technicu, web stranicu s tehnolo\u0161kim vijestima:<\/p>\n

\u201eKao odgovor na sukob na Bliskom istoku, Planet uvodi privremena ograni\u010denja pristupa podacima unutar odre\u0111enih podru\u010dja pogo\u0111ene regije. Odmah nakon toga, sve nove snimke prikupljene iznad zalivskih dr\u017eava, Iraka, Kuvajta i susjednih zona sukoba bi\u0107e podlo\u017ene obveznom 96-satnom odga\u0111anju prije nego \u0161to budu dostupne u na\u0161oj arhivi. Slike iznad Irana osta\u0107e dostupne \u010dim se prikupe. Ova se promjena odnosi na sve korisnike osim ovla\u0161\u0107enih vladinih korisnika koji odr\u017eavaju trenutni pristup za operacije kriti\u010dne za misiju.\u201c (Planet Labs sada je produ\u017eio odga\u0111anje s 96 sati na 10 dana.)<\/p>\n

Morate shvatiti, ako se oni koji vode rat tako marljivo, tako sistemati\u010dno, posvete skrivanju stvari, sigurno postoje stvari koje treba sakriti.<\/p>\n

\u201ePrva \u017ertva rata je istina.\u201c Svakakvim se ljudima pripisuje ovaj poznati moto . Hiram D\u017eonson, politi\u010dar Progresivne stranke iz Kalifornije koji je slu\u017eio pet mandata u ameri\u010dkom Senatu, od 1917. do 1945., generalno dobija pripisivanje. Ali mo\u017eete se vratiti sve do Eshila (\u201eU ratu je istina prva \u017ertva\u201c) preko Samuela D\u017eonsona (\u201eMe\u0111u nesre\u0107ama rata mo\u017ee se ubrojiti smanjenje ljubavi prema istini\u201c) i prona\u0107i tu misao.<\/p>\n

Dakle, ovdje postoji duga pri\u010da, nit koja se provla\u010di kroz istoriju. Ali ovo je na\u0161 odlomak u pri\u010di i na nama je da se s njim pomirimo.<\/p>\n

Sje\u0107ate li se kada je praksa \u201eugra\u0111ivanja\u201c dopisnika prvi put postala moderna? To je bilo tokom Prvog zalivskog rata, kada su vojska i politi\u010dke klike bile odlu\u010dne da kontroli\u0161u \u0161tampu nakon njenog izvje\u0161tavanja o Vijetnamskom ratu.<\/p>\n

Po mom mi\u0161ljenju, svi dopisnici su od tada na ovaj ili onaj na\u010din utkani u medije. To se odnosi na sve, od svakodnevnih novinara u Va\u0161ingtonu do onih koji prate rat koji je sada pred vratima. Jedini nezavisni mediji me\u0111u zapadnim silama sada su… samostalni mediji. Cijeli mainstream je efektivno utkan.<\/p>\n

S druge strane, tu su Tomas Neuburgeri I D\u017eon Elmers me\u0111u nama. Potonji pi\u0161e Izvje\u0161taj o otpor, koji se objavljuje na Ali Abunimahovoj elektronskoj intifadi. Pro\u0161log \u010detvrtka, \u0161estog dana ameri\u010dko-izraelske invazije, Elmer je posvetio 47 minuta analizi karata i svih ostalih dostupnih izvora informacija.<\/p>\n

\u201eIran uzvra\u0107a udarac nakon \u0161to su Izrael i SAD pokrenuli rat\u201c Elmerov je naslov. \u010cini se da je upravo to, efikasnost iranskih protivnapada, pravo sredi\u0161te gravitacije u ovoj ina\u010de zaboravljenoj pri\u010di, no malo nas je me\u0111u njima slobodno izvije\u0161tavati o tome.<\/p>\n

Patrik Lorens (Patrick Lawrence), dugogodi\u0161nji dopisnik iz inostranstva, uglavnom za\u00a0 International Herald Tribune, kolumnist je, esejist, predava\u010d i autor.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

PATRICK LAWRENCE: Another War We\u2019re Not Supposed to See<\/a><\/p><\/blockquote>\n