Pocinjemo pravno splavarenje Tarom, drzeci se sporazuma o izgradnji HE \u201cBuk-Bijela\u201d, kao kormilara<\/p>\n
Pi\u0161e: Prof.dr Blagota Mitric<\/strong><\/em><\/p>\n Kad sam primio ljubaznu ponudu redakcije \u201cVijesti\u201d da napisem prigodnu pravnu elaboraciju o pravnim aspektima (ne)dozvoljenosti eventualne izgradnje HE \u201cBuk-Bijela\u201d, prisjetio sam se nekadasnjeg poziva redakcije \u201cPobjede\u201d da povremeno pisem o pravnoj hajduciji S. Milosevica i njegovih pristalica u Crnoj Gori, pocev od 1997.godine pa nadalje. Oba puta sam prihvatio glat (iako sam tada vazio za \u201cnjihovog\u201d jedinstvenog DPS, a sada vazim za zestokog \u201cmilovca\u201d) jer mi profesionalna savjest u oba slucaja nalaze da u svakoj prilici pisem za Crnu Goru. To i ovoga puta cinim, iako ce me mnogi optuziti da tako ugrozavam sopstvenu sudijsku objektivnost. (Kao sto je to ucinio M. Latkovic na sjednici suda SCG povodom mojih javnih oglasavanja u vezi raznih pravnih pitanja – on, koji funkciju sudije suda SCG obavlja sa mjesta savjetnika predsjednika Republike Crne Gore!!!) Prihvatam i ovaj profesionalni rizik.<\/p>\n Pocinjemo pravno splavarenje Tarom, drzeci se sporazuma o izgradnji HE \u201cBuk-Bijela\u201d, kao kormilara.<\/p>\n Prvo, razmotricemo prethodno pitanje tzv. aktivne legitimacije Republike Crne Gore i Republike Srpske za donosenje ovakvog jednog pravnog akta. Po Ustavu RCG Vlada zakljucuje medjunarodne ugovore iz nadleznosti Republike. Tu nema spora, pod uslovom da se \u201ciz nadleznosti Republike\u201d uklopi u medjunarodno pravo, pravo Bosne i Hercegovine i pravo drzavne zajednice Srbije i Crne Gore. Takodje, po Ustavu RCG Skupstina POTVRDJUJE medjunarodne ugovore iz nadleznosti republike, pod istom napomenom iz prethodne recenice. Dakle, sto se tice Ustava, bez obzira da li je Vlada potpisala ili nije receni sporazum, on ne moze proizvoditi nikakve pravne posljedice sve do trenutka njegovog potvrdjivanja od strane Skupstine RCG. Medjutim, iz radnji i postupaka aktuelne vlasti, koju oni javno prezentiraju, lako je zakljuciti da su na osnovu (ne)potpisanog sporazuma nastupile odredjene pravne posljedice, kao na primjer, imenovanje zajednickog Odbora za tender, u koji je Vlada imenovala svojih pet clanova, na osnovu odredbe sporazuma koja glasi: \u201cZa sprovodjenje postupka javne licitacije i dodjelu zajednicke koncesije i druga pitanja u vezi sa finansiranjem, projektovanjem, izgradnjom i koriscenjem i odrzavanje HE \u201cBuk-Bijela\u201d iz stava 1. clana 2, U ROKU OD 15 DANA OD DANA POTPISIVANJA SPORAZUMA, formirace se zajednicki Odbor za tender od 16 clanova, od kojih je 11 vec imenovala Vlada Republike Srpske, a pet ce imenovati Vlada Republike Crne Gore\u201d. (Clan 3 Sporazuma). Kao sto smo istakli Vlada Crne Gore je vec imenovala svoje predstavnike, a odbor je zasjedao u Trebinju 1.11.2004.godine i donosio odredjene odluke. Ova norma i njena realizacija inicira pitanje (ne)potpisanog recenog sporazuma, na osnovu sljedecih cinjenica: \u201cVlada Crne Gore je razmotrila i PRIHVATILA Sporazum o saradnji Republike Srpske i Republike Crne Gore na REALIZACIJI IZGRADNJE I KORISCENJE HE BUK-BIJELA…\u201d (iz zapisnika sa sjednice Vlade od 29.4.2004.godine). Iz ovoga bi se moglo zakljuciti da je sporazum potpisan. Jedna digresija: Ako je Vlada prihvatila sporazum, kao sto pise u zapisniku, onda je on potpisan, ili se smatra potpisanim. Da je Vlada prihvatila nacrt sporazuma, onda on nije potpisan, ili bi se smatralo da nije potpisan, zato sto jos nije \u201cpostao\u201d sporazum. Da se sluzim rjecnikom M.Vukovica, sad bih rekao da je zakljucke Vlade pisao neko pravno nepismen – ovo bez imalo malicioznosti.<\/p>\n Svaka zemlja clanica UN obavezuje svoje organe daprilikom izgradnje velikih akumulacionih jezera i potapanja lokalnih teritorija pribavi misljenje i saglasnost lokalne uprave, sto Vlada Crne Gore jos nije uradila <\/p>\n Po mom licnom sudu, najmanje je vazno da li je i formalno potpisan ili nije receni sporazum. Jer bio on, ili ne bio potpisan, ne moze proizvoditi pravne posljedice do njegove potvrde u Skupstini i uskladjenosti sa medjunarodnim pravom, pa cemo zbog toga sad da vidimo da li se ovaj (ne)potpisani sporazum uklapa i u medjunarodno pravo i njegove standarde, sto mu je obaveza. Medjunarodno pravo definise pravne odnose sa elementom inostranosti (a ovaj sporazum je klasican primjer, kao sto je bio ugovor o izgradnji DJerdapa na granici izmedju SFRJ i Rumunije) kao odnos izmedju dva suvereniteta, odnosno kao pravni odnos izmedju dvije drzave, na osnovu kojeg se preuzimaju odredjene obaveze i prava. Da li su Crna Gora i Republika Srpska suvereniteti, odnosno da li su Crna Gora i Republika Srpska drzave u medjunarodno pravnom smislu, ili su \u201cdjelovi\u201d medjunarodno priznatih drzava, Bosne i Hercegovine i drzavne zajednice Srbija i Crna Gora? Cini se da na ovo prosto pravno pitanje daje odgovor i sama odredba iz sporazuma, koja govori o mjestu gradnje, a koja glasi: \u201c…na rijeci Drini, kao granicnoj rijeci izmedju Bosne i Hercegovine, u cijem sastavu je entitet Republika Srpska i drzavne zajednice Srbija i Crna Gora, cija je clanica Republika Crna Gora\u201d. Konacno, da zavrsim sa razmatranjem u vezi sa pitanjem tzv. aktivne legitimacije Republike Srpske i Republike Crne Gore da zakljuce ovaj sporazum, uzimajuci u obzir, pored odredbi iz ustava RCG i vazece medjunarodno pravo, i odredbu iz ustavne povelje, koja regulise odnos izmedju unutrasnjeg i medjunarodnog prava a koja glasi: \u201cRatifikovan medjunarodni ugovor i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava imaju primat nad pravom Srbije i Crne Gore i pravom drzava clanica\u201d (clan 16).<\/p>\n A sad: IN MEDIA RES.<\/p>\n Kao sto je svaki sud duzan da prethodno razmotri svoju nadleznost i svaki spor, zatim da ocijeni blagovremenost i dozvoljenost svakog pravnog sredstva, tako su i drugi pravni subjekti, a posebno vlade duzne da razmotre meritum pravne stvari, odnosno njihovu pravnu osnovanost i pravnu validnost.<\/p>\n Kad je rijec o recenom sporazumu, pravne cinjenice su sljedece: Po Ustavu, Crna Gora je duzna da preko svojih nadleznih organa sve cini da na najvisoj visini odrzava svoju atribuciju ekoloske drzave, a ne da je unazadjuje. Propisano je, zatim, da je ustavna obaveza i za gradjane i za drzavu i za sve subjekte da cuvaju i unapredjuju zivotnu sredinu crnogorsku, zajedno sa okruzenjem. Konacno, Ustav Crne Gore je prvi ustav na svijetu koji inaugurise drzavno-pravni odnos prema prirodi, na nacin sto, cak, i slobodu privredjivanja i slobodu preduzetnistva (od kojih nam bukvalno zavisi fizicka egzistencija) OGRANICAVAJU zastitom zivotne sredine u cijeloj Crnoj Gori. A kao kruna svega i svemu dodje, kad je rijec o Tari i HE Buk-Bijela, da je Tara pravno zasticena i veoma relevantnim medjunarodnim pravnim aktima, cije bi nepostovanje izazvalo nemjerljivu stetu za Crnu Goru kao prvu ekolosku drzavu. <\/p>\n Da se sad malo vratimo na ulogu lokalnih organa vlasti, sa aspekta medjunarodnog prava. Prema tzv. Arhunskoj konvenciji, koju je u Savjetu Evrope potpisala i nasa zemlja, kao i po tzv. Sietl protokolu organizacije Ujedinjenih nacija, svaka zemlja clanica UN, OBAVEZUJE SVOJE ORGANE da prilikom izgradnje velikih akumulacionih jezera i potapanja lokalnih teritorija, pribavi misljenje i SAGLASNOST lokalne uprave, sto Vlada Crne Gore jos nije uradila, a vec je, prema javnim informacijama, preduzela niz radnji i postupaka, predvidjenih sporazumom na njegovoj realizaciji. <\/p>\n Izjave mnogih zvanicnika – da se nece praviti HE BukBijela, ukoliko se ne pribavi tzv. ekoloska saglasnost – u kontradikciji su sa dosadasnjim aktivnostima, jer su vec ulozena i potrosena odredjena sredstva na pripremi izgradnje HE BukBijela kako to propisuje (ne)potpisani sporazum. Valjda je bilo, ne samo ustavno, i ne samo medjunarodno pravno nego i logicno da prioritet svih prioriteta bude izrada tzv. ekoloske izvodljivosti ovog projekta, pa zavisno od ekoloskog \u201cnalaza\u201d, preduzeti odredjene korake. Jer, u pravu, pored instituta ugovora, postoji institut predugovor. <\/p>\n Ako potope Taru, potopice i buducu nezavisnu Crnu Goru, jer ce time potopiti prvo svoju vlast na prvim izborima, a objektivno, ne vidi se, bar prema sadasnjem odnosu politickih snaga, ko moze u ovom trenutku bez DPS-a ostvariti obnovu crnogorske drzavnosti, odnosno ko moze izvesti Crnu Goru na nezavisan, samostalan i suveren put.<\/p>\n Konacno, ni prema nacelima prirodnog prava, niko nema pravo da unistava prirodu, koja je uz to u konkretnom slucaju i ustavno i medjunarodno pravno zasticena.<\/p>\n Vijesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pocinjemo pravno splavarenje Tarom, drzeci se sporazuma o izgradnji HE \u201cBuk-Bijela\u201d, kao kormilara<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45330","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45330"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45330\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}