{"id":453118,"date":"2026-03-10T06:17:36","date_gmt":"2026-03-10T05:17:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=453118"},"modified":"2026-03-10T06:17:36","modified_gmt":"2026-03-10T05:17:36","slug":"pod-vatrom-a-nepodijeljen-zasto-se-iranski-etnicki-front-nije-raspukao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/10\/pod-vatrom-a-nepodijeljen-zasto-se-iranski-etnicki-front-nije-raspukao\/","title":{"rendered":"Pod vatrom, a nepodijeljen: Za\u0161to se iranski etni\u010dki front nije raspukao"},"content":{"rendered":"

Autor: Peiman Salehi\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Rat SAD-a i Izraela trebalo je da razbije Iran du\u017e etni\u010dkih linija. Umjesto toga, po\u010detna faza napada pokazuje da je Va\u0161ington pogre\u0161no shvatio klju\u010dnu stvarnost: raznolikost ne zna\u010di krhkost.<\/p>\n

Ratovi koji uklju\u010duju velike i raznovrsne dr\u017eave \u010desto kod spoljnih posmatra\u010da stvaraju poznatu pretpostavku: dugotrajni vojni pritisak na kraju \u0107e otkriti unutra\u0161nje pukotine. Od po\u010detka ameri\u010dko-izraelskih napada na Iran, sli\u010dne o\u010dekivanja kru\u017ee u politi\u010dkim komentarima i medijskim analizama.<\/p>\n

Mnogi analiti\u010dari predvi\u0111ali su da bi rat mogao aktivirati iranske etni\u010dke pukotine, posebno u zapadnim provincijama gdje \u017eive kurdske zajednice blizu ira\u010dke granice i gdje djeluje nekoliko naoru\u017eanih kurdskih opozicionih grupa.<\/p>\n

Ipak, de\u0161avanja unutar Irana do sada su opovrgla tu pretpostavku.<\/p>\n

Umjesto da izazovu centrifugalne pritiske, napadi su izgleda oja\u010dali \u0161iri osje\u0107aj nacionalne kohezije u mnogim djelovima zemlje \u2013 uklju\u010duju\u0107i i regione koje strani analiti\u010dari \u010desto prikazuju kao ranjive na separatisti\u010dke nemire.<\/p>\n

\n

Pogre\u0161no tuma\u010denje iranske raznolikosti<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Iranski etni\u010dki sastav dugo se tuma\u010di kroz previ\u0161e mehani\u010dki okvir. Zemlja nije homogena nacionalna dr\u017eava. Velike azerbejd\u017eanske, kurdske, arapske, balu\u010dke i turkmenske zajednice \u017eive \u0161irom zemlje, a nekoliko provincija ima i znatan sunitski udio.<\/p>\n

Ipak, raznolikost u Iranu nikada se automatski nije pretvarala u separatizam. Etni\u010dnost i nacionalni identitet prepli\u0107u se na slo\u017eenije na\u010dine nego \u0161to mnoge strane analize sugeri\u0161u.<\/p>\n

Azerbejd\u017eanci su, na primjer, dugo duboko ukorijenjeni u politi\u010dkom i vojnom jezgru dr\u017eave, dok kurdske oblasti, uprkos periodima tenzija, tako\u0111e odr\u017eavaju ekonomsku i dru\u0161tvenu integraciju sa \u0161irim iranskim politi\u010dkim sistemom. \u010cak i \u010dlanovi najvi\u0161eg rukovodstva Irana, uklju\u010duju\u0107i novoimenovanog Vrhovnog vo\u0111u Mojtabu Hamneija, poti\u010du iz porodica sa azerbejd\u017eanskim korijenima.<\/p>\n

Ovi preklapaju\u0107i identiteti ote\u017eavaju narativ da sama etni\u010dka razli\u010ditost predstavlja strukturnu slabost.<\/p>\n

Ipak, strate\u0161ki fokus na iranski kurdski zapad tokom trenutnog rata odra\u017eava dugogodi\u0161nje uvjerenje nekih kreatora politike da se etni\u010dke podjele mogu aktivirati u trenucima krize. Prema podacima koje navodi Wall Street Journal (pozivaju\u0107i se na organizaciju za pra\u0107enje sukoba ACLED), otprilike petina ameri\u010dkih i izraelskih udara u Iranu tokom po\u010detne faze sukoba bila je koncentrisana u provincijama sa kurdskom ve\u0107inom na zapadu zemlje.<\/p>\n

Isti izvje\u0161taj navodi da su me\u0111u ciljevima bile policijske stanice, grani\u010dni punktovi i regionalna bezbjednosna infrastruktura. U praksi, ovaj obrazac sugeri\u0161e da su vojni planeri vjerovali da bi pritisak na ove oblasti mogao izazvati ne samo bezbjednosne poreme\u0107aje, ve\u0107 i politi\u010dku fragmentaciju.<\/p>\n

\n

Militantnost bez masovne podr\u0161ke<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Izvje\u0161taji o kurdskim opozicionim pokretima poja\u010davali su ovo o\u010dekivanje. AP izvje\u0161taj naveo je da su nekoliko iranskih kurdskih disidentskih grupa sa bazom u ira\u010dkom Kurdistanu najavile da se pripremaju za mogu\u0107e operacije ukoliko se sukob pro\u0161iri.<\/p>\n

Istovremeno, izvje\u0161tavanje iz Erbila opisuje kako su iranski udari ciljali kampove prognanih kurdskih opozicionih grupa na sjeveru Iraka.<\/p>\n

Iranski zvani\u010dnici upozorili su da \u0107e svaki poku\u0161aj separatisti\u010dkih frakcija da iskoriste rat biti do\u010dekan odlu\u010dnom odmazdom. Ira\u010dke federalne vlasti i zvani\u010dnici u Kurdistanskoj regionalnoj vladi tako\u0111e su naglasili da ira\u010dka teritorija ne smije postati poligon za napade na susjedne dr\u017eave.<\/p>\n

Regionalni akteri jasno razumiju uloge. Destabilizovana granica brzo bi mogla uvu\u0107i susjedne dr\u017eave u \u0161iri sukob.<\/p>\n

\u010cak je i tursko Ministarstvo odbrane javno saop\u0161tilo da pomno prati de\u0161avanja vezana za PJAK i druge kurdske militantne organizacije i upozorilo da bi bilo kakva eskalacija separatisti\u010dke aktivnosti mogla ugroziti \u0161iru regionalnu stabilnost.<\/p>\n

Ove izjave pokazuju koliko ozbiljno vi\u0161e vlada shvata mogu\u0107nost da sukob izazove nemire du\u017e iranskih zapadnih pograni\u010dnih oblasti.<\/p>\n

Ipak, postojanje naoru\u017eanih grupa ne pretvara se automatski u odr\u017eivu pobunjeni\u010dku priliku.<\/p>\n

Analiti\u010dka gre\u0161ka le\u017ei u mije\u0161anju postojanja organizacija sa politi\u010dkom podr\u0161kom. Grupe poput PJAK-a, Komale i Partije slobode Kurdistana postoje i neke su poku\u0161ale reorganizovati svoje mre\u017ee tokom perioda regionalnih tenzija.<\/p>\n

Ali dru\u0161tvena baza potrebna za odr\u017eivi ustanak unutar Irana je druga stvar. Iransko kurdsko dru\u0161tvo je politi\u010dki raznovrsno. Uklju\u010duje nacionaliste, reformiste, vjerske pokrete, ljevi\u010darske aktiviste i zajednice koje kriti\u010dki gledaju na centralnu vlast, ali su oprezne prema militantnim strategijama podr\u017eanim od stranih sila. Naoru\u017eane organizacije mogu iskoristiti nestabilnost. One ne mogu stvoriti \u0161iroku dru\u0161tvenu legitimitet.<\/p>\n

\n

Rat, sje\u0107anje i nacionalna kohezija<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Spoljni vojni pritisak tako\u0111e je promijenio politi\u010dko okru\u017eenje na na\u010dine koje su mnogi spoljni posmatra\u010di podcijenili. Iran je u\u0161ao u rat usred zna\u010dajnih ekonomskih pote\u0161ko\u0107a povezanih sa sankcijama, inflacijom i ranijim protestima.<\/p>\n

Me\u0111utim, spoljni vojni napadi imaju tendenciju da preoblikuju odnos izme\u0111u dr\u017eave i dru\u0161tva. \u010cak i gra\u0111ani koji kritikuju vladu \u010desto razlikuju doma\u0107e politi\u010dke sporove od strane intervencije.<\/p>\n

Ameri\u010dki napad na djevoja\u010dku \u0161kolu u ju\u017enom iranskom gradu Minabu postao je mo\u0107an simbol u ovom kontekstu. AP izvje\u0161tavanje ukazuje da je udar na \u0161kolu izazvao osudu i pozive na istragu mogu\u0107ih kr\u0161enja me\u0111unarodnog humanitarnog prava. Slike djece ubijene tokom bombardovanja brzo su se pro\u0161irile iranskim dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Bez obzira na zvani\u010dni narativ Va\u0161ingtona o slabljenju iranske dr\u017eave, percepcija da su civili, posebno djeca, postali \u017ertve sukoba dramati\u010dno je promijenila emocionalni ton rata unutar Irana.<\/p>\n

Kada se rat me\u0111unarodno predstavlja kao pritisak na vladu, ali ga lokalno do\u017eivljavaju kao nasilje nad dru\u0161tvom, politi\u010dke reakcije se mogu brzo promijeniti.<\/p>\n

Umjesto da generi\u0161u podr\u0161ku za spoljnu intervenciju, takvi incidenti \u010desto ja\u010daju nacionalnu solidarnost.<\/p>\n

U Iranu je ova reakcija oblikovana istorijskim sje\u0107anjem i kulturnim narativima. Osamogodi\u0161nji iransko-ira\u010dki rat (1980\u20131988) ostaje jedno od najmo\u0107nijih kolektivnih sje\u0107anja u modernoj politi\u010dkoj kulturi zemlje.<\/p>\n

Tokom tog sukoba, dobrovoljci iz razli\u010ditih etni\u010dkih i vjerskih zajednica mobilisali su se da brane zemlju od onoga \u0161to je \u0161iroko percipirano kao strana agresija.<\/p>\n

Ovo naslje\u0111e i dalje uti\u010de na to kako mnogi Iranci danas tuma\u010de spoljni vojni pritisak. Kulturna simbolika tako\u0111e igra ulogu. U \u0161ijitskoj istorijskoj tradiciji, pri\u010da o imamu Huseinu i njegovom otporu nepravdi u bici kod Karbale ostaje mo\u0107na moralna referenca. Iako je ukorijenjena u vjerskoj istoriji, ova naracija dugo je integrisana u \u0161iri politi\u010dki jezik o \u017ertvi, otporu i izdr\u017eljivosti.<\/p>\n

Iranski zvani\u010dnici su trenutni sukob uokvirili u sli\u010dnim terminima.<\/p>\n

Ali Larijani, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana, nedavno je upozorio kurdske opozicione frakcije da ne gledaju na rat kao priliku za ostvarivanje separatisti\u010dkih ambicija.<\/p>\n

On je sugerisao da su projekti usmjereni na fragmentaciju Irana \u2013 posebno ideje o odvajanju kurdskih oblasti \u2013 propali pod realnostima sukoba.<\/p>\n

\n

Granice strategija fragmentacije<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ni\u0161ta od ovoga ne zna\u010di da je opasnost od nemira nestala.<\/p>\n

Kurdski militantni pokreti i dalje su aktivni preko granice, a spoljni akteri ih jo\u0161 uvijek mogu vidjeti kao potencijalne instrumente pritiska. Produ\u017eeni rat mogao bi preoblikovati lokalne dinamike na nepredvidive na\u010dine. Ipak, po\u010detna faza sukoba ve\u0107 je pokazala granice strategija zasnovanih na pretpostavci da sama etni\u010dka raznolikost mo\u017ee razbiti iransku dr\u017eavu.<\/p>\n

Ako i\u0161ta, suprotna dinamika se mo\u017eda odvija.<\/p>\n

Spoljni vojni pritisak privremeno je oja\u010dao percepciju zajedni\u010dkog nacionalnog okvira \u0161irom iranskih raznovrsnih zajednica. Prva sedmica rata pokazala je koliko se slabo politi\u010dka sociologija Irana jo\u0161 uvijek razumije u mnogim spoljnim analizama.<\/p>\n

Dr\u017eava mo\u017ee biti etni\u010dki raznovrsna, a da nije politi\u010dki krhka na na\u010din kako to spoljni posmatra\u010di zami\u0161ljaju. Lokalne nepravde ne pretvaraju se automatski u separatisti\u010dki revolt, a militantne organizacije ne predstavljaju nu\u017eno politi\u010dku volju zajednica za koje tvrde da ih brane.<\/p>\n

U prvim danima rata, koncentracija udara na iranskom zapadu izgledala je osmi\u0161ljena da testira da li se zemlja mo\u017ee razbiti du\u017e etni\u010dkih \u0161avova.<\/p>\n

Do sada je ishod bio suprotan. Pritisak namijenjen da aktivira iranske unutra\u0161nje podjele umjesto toga je oja\u010dao \u0161iri nacionalni okvir koji su mnogi posmatra\u010di o\u010dekivali da \u0107e puknuti pod dugotrajnim spoljnim napadom.<\/p>\n

thecradle.co<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rat SAD-a i Izraela trebalo je da razbije Iran du\u017e etni\u010dkih linija. Umjesto toga, po\u010detna faza napada pokazuje da je Va\u0161ington pogre\u0161no shvatio klju\u010dnu stvarnost: raznolikost ne zna\u010di krhkost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":453121,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-453118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453118"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":453122,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453118\/revisions\/453122"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/453121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}