\u010cak i jedno\u010dasovna promjena mo\u017ee poremetiti cirkadijanske ritmove i pove\u0107ati hormone stresa, posebno kod ljudi koji ve\u0107 \u017eive sa sr\u010danim oboljenjima ili hroni\u010dnim nedostatkom sna.<\/p>\n
Cirkadijalni ritmovi su unutra\u0161nji, 24-\u010dasovni biolo\u0161ki satovi koji reguli\u0161u cikli\u010dne procese u organizmu, kao \u0161to su spavanje, budnost, lu\u010denje hormona i tjelesna temperatura. Naziv poti\u010de od latinskih re\u010di circa (oko) i diem (dan), a funkcioni\u0161u pod uticajem svjetlosti i tame, upravljaju\u0107i na\u0161im fizi\u010dkim i mentalnim stanjima.<\/p>\n
U okviru cijelog ovog procesa, melatonin, hormon koji stvara epifiza kao odgovor na smanjenje svjetlosti, igra klju\u010dnu ulogu.<\/p>\n
Kardiovaskularni sistem, kao i ve\u0107i dio tijela, funkcioni\u0161e oko na\u0161eg cirkadijanskog ritma. Ali kada se vrijeme promijeni u prolje\u0107e, na\u0161i budni sati postaju neuskla\u0111eni sa ovim sistemom koji upravlja signalima prirodnog svjetla.<\/p>\n
Jedan sat mo\u017ee izgledati kao relativno mala promjena, ali istra\u017eivanja pokazuju veoma realne negativne posljedice po zdravlje srca povezane sa ljetnim ra\u010dunanjem vremena i rezultiraju\u0107im neuskla\u0111enjem sa cirkadijanskim ritmom.<\/p>\n
Ameri\u010dka studija iz februara 2026. pokazala je da su kra\u0107e trajanje sna bilo povezano sa atrijalnom fibrilacijom (nepravilnim radom srca koji mo\u017ee dovesti do ugru\u0161aka krvi) kod osoba u pedesetim godinama.<\/p>\n
U studijama odraslih starijih od 35 godina, \u201eljudi \u010dija se no\u0107na varijacija i vrijeme odlaska na spavanje hroni\u010dno mijenja za jedan sat imaju oko 30 do 50 posto ve\u0107i rizik od razvoja sr\u010danih bolesti i raznih metaboli\u010dkih problema poput dijabetesa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedan sat mo\u017ee izgledati kao relativno mala promjena, ali istra\u017eivanja pokazuju veoma realne negativne posljedice po zdravlje srca povezane sa ljetnim ra\u010dunanjem vremena i rezultiraju\u0107im neuskla\u0111enjem sa cirkadijanskim ritmom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312053,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-453062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453062"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":454360,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453062\/revisions\/454360"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}