Glavni prioritet Evropske komisije, kada je rije\u010d o prijemu novih \u010dlanica u EU, jeste da obezbijedi da se nijedna dr\u017eava kandidat ne pretvori u “slede\u0107u Ma\u0111arsku”, a da bi to postigla, plan je da se kao svojevrsni “pokusni kuni\u0107” iskoristi Crna Gora koja je blizu zavr\u0161etka pregovora o \u010dlanstvu, pi\u0161e briselski portal Politiko, prenosi Beta.<\/p>\n
Crnogorski predsjednik Jakov Milatovi\u0107 je rekao za Politiko da je o tome kako bi to moglo da izgleda razgovarao sa EU i dr\u017eavama \u010dlanicama, uklju\u010duju\u0107i i tokom nedavne posjete Irskoj, koja \u0107e u drugoj polovini ove godine predsjedavati Savjetom EU.<\/p>\n
Komisija \u017eeli da u pristupni ugovor Crne Gore uklju\u010di “dugoro\u010dne za\u0161titne mehanizme” kako bi Unija mogla da reaguje ukoliko mala balkanska dr\u017eava nazaduje u oblasti demokratije ili vladavine prava, rekao je za Politiko jedan zvani\u010dnik Komisije koji je \u017eelio da ostane anoniman.<\/p>\n
“Ovo \u0107e biti pristupni ugovor koji \u0107e definisati budu\u0107e pristupne ugovore”, rekao je zvani\u010dnik EU, pi\u0161e Politiko i podsje\u0107a da Crna Gora nije jedina zemlja koja nastoji da se pridru\u017ei EU i da Ukrajina gura ideju da postane \u010dlanica 2027. godine kako bi to bilo dio mirovnog sporazuma sa Kremljom, dok Island planira referendum o ponovnom pokretanju pregovora o \u010dlanstvu.<\/p>\n
Milatovi\u0107 je, me\u0111utim, rekao da “niko zapravo ne zna” kako \u0107e tekst na kraju izgledati, dodav\u0161i da Podgorica \u010deka da Komisija pru\u017ei vi\u0161e informacija.<\/p>\n
Rasprava u s,edi\u0161tu Komisije odnosi se na pitanje “koje smo pouke izvukli iz pro\u0161irenja 2004”, rekao je zvani\u010dnik Komisije, misle\u0107i na trenutak kada su Ma\u0111arska, Slova\u010dka i jo\u0161 osam zemalja pristupile Uniji.”Da li na\u0161a Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Zapravo i nema”, dodao je on.<\/p>\n
Ma\u0111arska se pokazala kao svojevrsna opomena za EU, pi\u0161e Politiko i dodaje da Budimpe\u0161ta pod vo\u0111stvom Viktora Orbana ve\u0107 dugo predstavlja problem za Uniju, i da je pro\u0161log m,eseca blokirala 20. paket sankcija EU protiv Rusije i paket pomo\u0107i Kijevu od 90 milijardi eura.<\/p>\n
Prioritet Komisije sada je da obezbijedi da Crna Gora i druge nove \u010dlanice ne postanu “Ma\u0111arska 2.0”. Pristupni ugovor Crne Gore, skup pravila pod kojima zemlje ulaze u EU, izradi\u0107e radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n
Portparol kiparskog predsjedavanja nije \u017eelio da ka\u017ee kada \u0107e radna grupa biti formirana. Me\u0111utim, zvani\u010dnik Komisije je rekao za Politiko da \u0107e to biti u narednim nedjeljama, a iz dva evropska diplomatska izvora potvr\u0111eno je da se o\u010dekuje ovog mjeseca.<\/p>\n
Komesarka za pro\u0161irenje Marta Kos je rekla za Politiko da Komisija “trenutno ulazi u zavr\u0161nu fazu pripreme nacrta ugovora”, ali nije navela rok.<\/p>\n
Pozivaju\u0107i se na izjavu neimenovanog diplomate, Politiko pi\u0161e da je jedina zemlja koja se protivi – Francuska. Pariz odbija da odobri izradu pristupnog ugovora i zauzima izuzetno oprezan pristup pro\u0161irenju EU uo\u010di preds,edni\u010dkih izbora 2027, rekao je drugi visoki diplomata EU za Politiko.<\/p>\n
“Svi poku\u0161avaju da ubijede Francusku da se slo\u017ei s tim”, rekao je tre\u0107i diplomata.<\/p>\n
Za sada nije dovoljno jasno kako \u0107e ta\u010dno izgledati za\u0161titni mehanizmi EU.<\/p>\n
“Postoje neke ideje koje kru\u017ee, ali niko jo\u0161 nije iza\u0161ao sa konkretnim predlogom”, rekao je za Politiko jedan evropski diplomata uklju\u010den u razgovore.<\/p>\n
Neki od prvih predloga uklju\u010duju suspendovanje prava veta ako Crna Gora i druge nove \u010dlanice prekr\u0161e osnovne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Jo\u0161 jedna tema rasprave iza zatvorenih vrata jeste koliko dugo bi takvi mehanizmi trebalo da ostanu na snazi.<\/p>\n
Za zemlje koje su se pridru\u017eile 2004. postojale su za\u0161titne klauzule, na primjer u vezi sa neprimjenjivanjem pravila jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta, ali su mogle da se aktiviraju samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile naro\u010dito sna\u017ene, rekao je diplomata.<\/p>\n
Jedina “crvena linija” za Crnu Goru jesu ograni\u010denja njenog prava glasa, rekao je jedan crnogorski zvani\u010dnik za Politiko. Podgorica je spremna da prihvati druge za\u0161titne mehanizme, ali ne \u017eeli da se odrekne svog glasa za stolom gdje se donose odluke.<\/p>\n
Na ve\u010deri u Briselu u srijedu, na kojoj su u\u010destvovali ambasadori EU i \u0161ef kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjorn Zajbert, razgovaralo se o pro\u0161irenju. Me\u0111utim, predlog Komisije da se ubrza \u010dlanstvo za zemlje kandidate kroz proces nazvan “obrnuto pro\u0161irenje” koji bi podrazumijevao \u010dlanstvo u EU sa ograni\u010denim privilegijama i pravima glasa odlu\u010dno je odbijen, rekla su trojica diplomata EU.<\/p>\n
Sve to zavisi od toga da li \u0107e Crna Gora ispuniti ambiciozan cilj da do 2028. postane 28. \u010dlanica EU. Da bi to postigla, mora da usvoji veliki broj zakona kako bi se uskladila sa pravnim tekovinama EU.<\/p>\n
Politiko dodaje da munjevita brzina reformi izaziva, me\u0111utim, odre\u0111ene unutra\u0161nje politi\u010dke tenzije. Pro\u0161log mjeseca crnogorski predsjednik je kritikovao poslanike jer usvajaju zakone bez njihovog temeljitog \u010ditanja ili rasprave, u po\u010detku odbijaju\u0107i da ih potpi\u0161e, ali je na kraju ipak popustio.<\/p>\n
“Nije evropski standard da jednostavno podignete ruku i dobijete platu”, rekao je Milatovi\u0107 za Politiko, dodaju\u0107i da poslanici moraju da urade svoj deo posla \u010dak i ako je zakonodavstvo potrebno za ulazak u EU.<\/p>\n
“Ta\u010dno je da Crna Gora prakti\u010dno prepu\u0161ta svoju demokratiju Briselu. Ali nema izbora ako \u017eeli da u\u0111e u EU do 2028”, rekao je jedan evropski diplomata.<\/p>\n
Uprkos brzini kojom Crna Gora napreduje, veliko je pitanje da li mo\u017ee da se pridru\u017ei do 2028. Podgorica mora da zatvori jo\u0161 20 od ukupno 33 pregovara\u010dka poglavlja, a slede\u0107e, Poglavlje 21, o transevropskim mre\u017eama, trebalo bi da zatvori u martu, rekao je jedan crnogorski zvani\u010dnik.<\/p>\n
Jo\u0161 \u010detiri poglavlja o\u010dekuje se da budu zatvorena u junu. To bi joj ostavilo \u0161est mjeseci da ostvari cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026, nakon \u010dega bi svih 27 sada\u0161njih \u010dlanica EU, uklju\u010duju\u0107i i Ma\u0111arsku, moralo da ratifikuje njeno \u010dlanstvo, \u0161to je samo po sebi dugotrajan proces.<\/p>\n
Zvani\u010dnik Komisije je potvrdio da je ambiciozni cilj \u010dlanstva Crne Gore “tehni\u010dki mogu\u0107”, posebno uz sna\u017enu posve\u0107enost Podgorice.”Ali postoji politika, a postoji i \u017eivot”, dodao je on.<\/p>\n
Milatovi\u0107 se slo\u017eio da je zadatak pred njima veliki.<\/p>\n
“Nije tako lako zavr\u0161iti 20 poglavlja za manje od deset mjeseci. I upravo zato moramo da radimo jo\u0161 vi\u0161e nego \u0161to se radi sada”, rekao je crnogorski predsjednik, prenosi Beta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Glavni prioritet Evropske komisije, kada je rije\u010d o prijemu novih \u010dlanica u EU, jeste da obezbijedi da se nijedna dr\u017eava kandidat ne pretvori u “slede\u0107u Ma\u0111arsku”, a da bi to postigla, plan je da se kao svojevrsni “pokusni kuni\u0107” iskoristi Crna Gora koja je blizu zavr\u0161etka pregovora o \u010dlanstvu, pi\u0161e briselski portal Politiko<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287172,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-452962","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452962","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452962"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452962\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452965,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452962\/revisions\/452965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}