Crna Gora i bosanskohercegovacka Republika Srpska spremaju zajednicki projekat hidrocentrale koja ce potopiti prelijep kanjon rijeke Tare, po velicini najveci u Evropi i drugi na planeti, koji se kao dio svjetske bastine nalazi pod zastitom UNESKO-a. Prema lokalnim kao i stranim oponentima ove ideje, gradnja bi predstavljala \\”planiranu ekolosku katastrofu\\”<\/p>\n
Pi\u0161e: Frantisek Sistek<\/strong><\/em><\/p>\n Crna Gora i bosanskohercegovacka Republika Srpska spremaju zajednicki projekat hidrocentrale koja ce potopiti prelijep kanjon rijeke Tare, po velicini najveci u Evropi i drugi na planeti, koji se kao dio svjetske bastine nalazi pod zastitom UNESKO-a. Prema lokalnim kao i stranim oponentima ove ideje, gradnja bi predstavljala \u201eplaniranu ekolosku katastrofu.\u201d <\/p>\n Nezavisni mediji i ekoloski aktivisti su tek prije par mjeseci otrkrili stvarnu sustinu ovog projekta. Crnogorska vlada i vlada Republike Srpske su ugovor o izgradnji hidrocentrale potpisale krajem aprila tajno, bez prethodne studije o efektima projekta po zivotnu sredinu kao i protivustavno, jer dogovori slicnog tipa mora takodje potvrditi parlament. Zvanicno se radi o \u201eneophodnom projektu\u201d koji ce Crnoj Gori, gdje su nestanci struje cesta pojava, jeftino obezbijediti elektricnu energiju. Detaljniji pogled na ovaj plan demaskirat ce sve ekonomske argumente kao neopravdane i besmislene. Kad bi se voda digla na predvidjeni nivo, znatno bi se smanjila efektivnost vec postojece hidrocentrale na rijeci Pivi, bio bi unisten turisticki potencijal kanjona Tare i trebalo bi izgraditi novu infrastrukturu iznad potopljenih krajeva. Uprkos tome sto bi se vecina potopljene zemlje nalazila na crnogorskoj teritoriji, Crna Gora ima prema ugovoru pravo da koristi samo 25% elektricne energije. Ni ovu cetvrtinu dobijene struje nece dobiti besplatno, jer ce sve morati da kupuje od vlasnika koncesije po trzisnim cijenama. Koncesija ce biti garantovana za period od 30 do 50 godina. Vlasnik ove koncesije ce najvjerovatnije postati londonska firma EFT, koju kontrolisu srpsko-crnogorski biznismeni, usko povezani sa vladom Crne Gore. <\/p>\n I sa minimalnim smislom za ekonomsku logiku, Crna Gora bi imala dovoljno struje. Glavni potrosac elektricne energije danas jeste podgoricki Kombinat aluminijuma, koji proizvodi 40% crnogorskog domaceg proizvoda, kao i zeljezara u Niksicu. Ove dvije firme, koje ne mogu funkcionisati bez ogromnih energetskih troskova, prezivljavaju zahvalujuci tome sto im drzava obezbijedjuje jeftinu struju. Kad bi KAP i zeljezara kupovale struju po trzisnoj cijeni (takve struje postoji dovoljno), problem bi bio rijesen. Umjesto toga vlada ne samo da trosi ogromne pare da finasira jos uvijek drzavnu firmu KAP, nego istovremeno subvencira dvije trecine struje za zeljezaru, koja je vec privatizirana. O slicnom modelu razmislja i u slucaju KAPa, navodno da bi ohrabrila buduce investitore. Prema nekim izvorima, jedan od najvaznijih potencijalnih investitora jeste vec pomenuta britanska firma Energy Financial Team (EFT), koja ce gotovo sigurno dobiti koncesiju za izgradnju hidrocentrale Buk-Bijela. Iako se sjediste ove firme nalazi u Londonu, iza nje se kriju mocni srpsko-crnogorski biznismeni. Vlasnici preduzeca Vuk Hamovic i Vojin Lazarevic odrzavaju bliske licne kontakte sa najvisim politickim krugovima u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni. Lazarevic je u proslosti izmedju ostalog obavljao funkciju savjetnika danasnjeg crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovica. Zahvaljujuci ovakvim kontaktima, EFT kontrolise 80% trgovine elektricnom energijom izmedju Alpa i Atine. U nekim drzavama regiona, na primjer bas u Crnoj Gori, ova firma je uspostavila fakticki monopol na uvoz elektricne energije. Zahvaljujuci koncesiji za izgradnju i koriscenje hidrocentrale, ovaj monopol ce biti osiguran za sljedeceg pola vijeka. Sta se dakle krije iza namjera crnogorske vlade, koja radi sve u korist jedne privatne firme i na stetu vlastite drzave? Neki crnogorski novinari su to pokusavali objasniti cinjenicom da premijer Milo Djukanovic, nekadasnji komunisticki omladinac i partijski funkcioner, jos uvijek nije napustio marksisticko-lenjinisticku zabludu da drustveni napredak = industrijalizacija i elektrifikacija. Drugo objasnjenje ce mozda biti blize istini: izgleda da se radi o korupciji i sukobu interesa ogromnih razmjera. <\/p>\n Osim ekoloskih i ekonomskih aspekata gradnje hidrocentrale, postoji jos jedan na koji je tokom internetske diskusije upozorio protivnik brane iz Bosne: \u201eSpremaju se da sto prije potope masovne grobnice.\u201d Dok bi u Crnoj Gori vode vjestackog jezera potopile unikatne prirodne scenerije, u susjednoj Bosni bi pak doslo do unistenja svjedocanstva o proslosti. Osim masovnih grobnica kod grada Foca (poslije etnickog ciscenja preimenovanog u Srbinje) ugrozen je i spomenik najpoznatije jugoslovenske bitke iz vremena II. svjetskog rata u kanjonu Sutjeske, koju je proslavio i poznati film gdje je Ricard Burton igrao ulogu marsala Tita. U redove protivnika gradnje svrstala se takodje americka organizacija USAID. USAID je na crnogorskoj, kao i na bosanskoj strani granice, koja je bila znatno ostecena tokom rata 1992-1995, investirao u projekte lokalnog razvoja milione dolara. Monstruozan projekat hidrocentrale prijeti da sve ove investicije uskoro obezvrijedi. Za razliku od USAIDa, drvarske firme, koje vec danas nemilosrdno i gotovo nesmetano unistavaju bosansko i crnogorsko prirodno bogatstvo, bice presrecne ako se projekat ostvari. Na teritoriji koja ce biti poplavljena nalazi se 100 miliona kvadrata kvalitetnog drva.<\/p>\n Radi se, dakle, o tipicnom balkanskom lavirintu : tajni ugovor dviju vlada, megaprojekat oko kojeg vlada konspirativna sutnja, lazne tvrdnje o nacionalnom i ekonomskom interesu, britanska firma u rukama srpskih biznizmena sa razgranatim politickim vezama \u2013 i jedan kanjon, nestvarno lijep, fantastican, ali istovremeno krhak i bezmocan. Gotovo bezizlazna situacija. Na srecu, u sve to se uplice jos jedan elemenat: gradjansko drustvo. Da, ovaj slucaj iz Crne Gore potvrdjuje da Zapadu toliko dragi ideali gradjanskog drustva nijesu utopicni i mogu se ostvariti cak i na Balkanu.<\/p>\n Otpor protiv izgradnje hidrocentrale poceo se javljati u selima i gradicima blizu rijeke Tare. U ovoj regiji protesti su se polako rasirili na sve drustvene slojeve, od novinara, kafedzija, po vozace, splavare i cobane sve do lokalnih politicara bez obzira na politicko opredijelenje. U Crnoj Gori, gdje je drustvo ostro podijeleno na pristalice i protivnike obnove drzavne nezavisnosti, ujedinjenje protivnika izgradnje brane predstavlja unikatan primjer prevazidjenja politickih tenzija. Jedan od kljucnih centara cijelog pokreta jeste mala kancelarija NVO \u201eMOST\u201d u gradicu Zabljaku. Predsjednik Mosta Sinisa Stevovic sa ljudim iz organizacije, u toj prostoriji vodi internet stranice o citavom problemu, komunicira sa medijima iz cijelog svijeta, krodinira akcijom \u201eNecu baru hocu Taru\u201d protiv likvidacije kanjona, salje proteste. Kao i on, mnogi drugi ljudi iz skoro 30 NVO organizacija iz cijele Crne Gore dobrovoljno posvjecuju borbi za spas Tare veliki dio svog vremena. \u201eVodimo cistu kampanju, bez ijednog eura, svi pojedinci i organizacije rade volonterski,\u201d kaze ponosno Sinisa, ali dodaje: \u201eU slucaju da budemo primorani da nastavimo sa kampanjom, trebat ce nam i neka novcana sredstva. Oni koji stoji protiv nas jesu finansijski vrlo mocni.\u201d<\/p>\n Od sredine augusta su se protesti rasirili na cijelu Crnu Goru, zahvaljujuci prije svega dobro organizovanom potpisivanju peticije u svim crnogorskim gradovima. Vec prvi dan je peticiju protiv izgradnje hidrocentrale potpisalo 10 000 ljudi, sto u zemlji koja ima malo vise od pola miliona stanovnika predstavlja izvanredan rezultat. Cilj ove kampanje jeste iniciranje debate o Tari u crnogorskom parlamentu. U idealnom slucaju, crnogorska skupstina moze ponistiti ugovor vlade o izgradnji brane i prihvatiti rezoluciju o zastiti cijelog toka Tare od izvora do usca. Peticiju je potpisao i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapic, clanovi olimpijskog tima Srbije i Crne Gore kao i nekoliko hiljada stranih drzavljana. \u201eBorit cemo se, dok ne pobjedimo,\u201d kaze Sinisa Stevovic. \u201eMoramo ljudima ukazati na opsnost. Kad bi nas podrzala neka poznata licnost, neko kao Brad Pitt ili Vaclav Havel, vlada bi se mozda zastidjela i ponistila bi taj sramni projekat.\u201d<\/p>\n Crnogorska vlada se evidento vec uplasila jacine otpora. Niko od zvanicnika nece priznati da je potpisao ugovor. Sta vise, projekat niko vise javno ne podrzava. Ministri i premijer Djukanovic sada u medijima stalno pricaju o tome koliko obozavaju Taru. Pripremni radovi su, medjutim, u toku. Grade se putevi prema gradilistu, stovariste materijala i prenociste za 3000 radnika. Za nekoliko mjeseci ce poceti gradnja brane. <\/p>\n Frantisek Sistek,<\/p>\n predsjednik Udruzenja prijatelja Crne Gore u Ceskoj na crnogorski jezik je preveo autor<\/p>\n Tekst peticije protiv unistenja kanjona Tare mozete potpisati na adresi: http:\/\/www.durmitorcg.com\/taraeng\/peticija_lista.php<\/p>\n Izdavac i vlasnik Respekta, jednog od najuticajnijih listova u Ceskoj, je knjaz Karel Schwarzenberg, dugogodisnji sef kancelarije predsjednika Vaclava Havela. Clanak je bio prestampan i u drugim medijima, dostupan je na vise adresa na internetu itd.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora i bosanskohercegovacka Republika Srpska spremaju zajednicki projekat hidrocentrale koja ce potopiti prelijep kanjon rijeke Tare, po velicini najveci u Evropi i drugi na planeti, koji se kao dio svjetske bastine nalazi pod zastitom UNESKO-a. Prema lokalnim kao i stranim oponentima ove ideje, gradnja bi predstavljala “planiranu ekolosku katastrofu”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45291","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45291","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45291"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45291\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45291"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45291"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45291"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}