{"id":452850,"date":"2026-03-05T11:51:40","date_gmt":"2026-03-05T10:51:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=452850"},"modified":"2026-03-05T11:51:40","modified_gmt":"2026-03-05T10:51:40","slug":"vlada-hitno-da-povuce-iz-skupstinske-procedure-predloge-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-i-anb-jer-su-protivni-standardima-ljudskih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/05\/vlada-hitno-da-povuce-iz-skupstinske-procedure-predloge-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-i-anb-jer-su-protivni-standardima-ljudskih-prava\/","title":{"rendered":"Vlada hitno da povu\u010de iz skup\u0161tinske procedure predloge zakona o unutra\u0161njim poslovima i ANB jer su protivni standardima ljudskih prava"},"content":{"rendered":"<p>Povodom saop\u0161tenja Delegacije EU u Crnoj Gori da predlozi Vlade za izmjene Zakona o unutra\u0161njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nijesu uskla\u0111eni sa pravnom tekovinom EU, naro\u010dito sa Op\u0161tom uredbom o za\u0161titi podataka (GDPR) i Direktivom o sprovo\u0111enju zakona (LED), Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na povla\u010denje tih predloga zakona iz skup\u0161tinske procedure do njihovog potpunog usagla\u0161avanja sa pravnom tekovinom EU, koja uklju\u010duje garancije ljudskih prava.<\/p>\n<p>Radi se o ljudskim pravima gra\u0111ana Crne Gore, koja bi odgovorna vlast u klju\u010dnoj fazi evropskih integracija morala da \u0161titi na istom nivou kao u Evropskoj uniji, umjesto da povla\u0111uje interesima koji se tome suprotstavljaju.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da su iz Delegacije EU saop\u0161tili da zakoni nijesu usagla\u0161eni sa GDPR i LED, kao i to da \u201eEK posebno o\u010dekuje od nadle\u017enih organa da sprovode zapo\u0161ljavanje u policiji zasnovano na zaslugama\u201c i da, u tom smislu, \u201euspostave odgovaraju\u0107e proceduralne garancije\u201c, HRA ponovo isti\u010de da posebno automatski prestanak radnog odnosa slu\u017ebenicima Uprave policije, odnosno, oduzimanje statusa policijskog slu\u017ebenika zbog bezbjednosnih smetnji bez disciplinskog postupka, kako je predlo\u017eeno amandmanima, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU.<\/p>\n<p>Konkretno, \u010dlan 41 Povelje o osnovnim pravima EU &#8211; Pravo na dobru upravu[1]\u00a0&#8211; kao i ustaljena sudska praksa Suda pravde EU, garantuju pravo na saslu\u0161anje i pravo na odbranu kao op\u0161te principe prava EU, koji moraju biti po\u0161tovani prije dono\u0161enja svake odluke upravnog organa koja mo\u017ee negativno da uti\u010de na prava ili interese neke osobe. Drugim rije\u010dima, automatski prestanak radnog odnosa na osnovu rje\u0161enja Komisije o bezbjednosnim smetnjama, bez sprovo\u0111enja postupka u kome bi policijski slu\u017ebenik imao priliku da se izjasni o tim smetnjama nije u skladu sa pravom EU. Ne treba zaboraviti da i direktive, na koje je DEU naro\u010dito ukazala, tako\u0111e zahtijevaju te garancije u kontekstu procesuiranja li\u010dnih podataka, koje uklju\u010duju bezbjednosne smetnje (GDPR, uvodna izjava (recital) 22 i LED, ta\u010d. 38, 45, 46).<\/p>\n<p>Sud pravde EU je u vi\u0161e presuda naglasio da osobe na koje se takve, potencijalno nepovoljne upravne odluke odnose, moraju imati stvarnu mogu\u0107nost da iznesu svoje stavove i ospore elemente na kojima dr\u017eavni organ namjerava da zasnuje odluku (Soprop\u00e9 \u2013 Organiza\u00e7\u00f5es de Cal\u00e7ado Lda v. Fazenda P\u00fablica, ta\u010d. 36[2]\u201338; M.M. v Minister for Justice, Equality and Law Reform, ta\u010d. 87\u201388; Boudjlida v Pr\u00e9fet des Pyr\u00e9n\u00e9es-Atlantiques, ta\u010d. 36\u201337[3]). Sud je tako\u0111e utvrdio da povreda ovog prava mo\u017ee dovesti i do poni\u0161tenja administrativne odluke (Kamino International Logistics BV and Datema Hellmann Worldwide Logistics BV, ta\u010d. 38 i 79).<\/p>\n<p>Ovi standardi, koji \u010dine dio acquis communitaire, podrazumijevaju da odluke koje ozbiljno uti\u010du na profesionalni status slu\u017ebenika moraju biti donijete nakon sprovo\u0111enja individualnog postupka u kojem je osobi omogu\u0107eno da bude saslu\u0161ana i da ostvari pravo na odbranu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, suprotno tome, Vlada insistira na potpunom eliminisanju vo\u0111enja disciplinskih postupaka zbog bezbjednosnih smetnji, i omogu\u0107ava prestanak radnog odnosa policijskim slu\u017ebenicima \u010dak i retroaktivno, u postupcima koji nijesu zavr\u0161eni, na osnovu odluke komisije koju formira ministar unutra\u0161njih poslova i u odnosu na koju ne postoje garancije protiv politi\u010dkog uticaja, a \u0161to je tako\u0111e poseban problem na koji je Evropska komisija ve\u0107 ukazivala.<\/p>\n<p>HRA ponovo o\u0161tro protestuje zbog toga \u0161to je o predlo\u017eenim izmjenama i Zakona o unutra\u0161njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost zaobi\u0111ena javna rasprava, u kojoj bi se otvoreno, i uz prisustvo stranih eksperata, razgovaralo o predlo\u017eenim izmjenama zakona koje ugro\u017eavaju ljudska prava i njihovoj uskla\u0111enosti sa evropskim i me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n<p>Podsje\u0107amo da su u odnosu na predloge izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, i Komitet za ljudska prava UN i Specijalna izvjestiteljka za pravo na privatnost Crnoj Gori dali izri\u010dite primjedbe zbog izostanka sudske kontrole pristupa bazama podataka koje vode i fizi\u010dka i pravna lica, ali da njihove sugestije Vlada nije uva\u017eila. Tako\u0111e, jedno od predlo\u017eenih rje\u0161enja, da se za pristupanje podacima o lokaciji na kojima se nalazi korisnik mobilne telefonije tako\u0111e ne zahtijeva sudsko odobrenje, suprotno je dosada\u0161njoj praksi Ustavnog suda Crne Gore i standardima Evropskog suda za ljudska prava o tajnom nadzoru komunikacija.<\/p>\n<p>Vlada mora \u0161tititi op\u0161ti interes Crne Gore da njen pravni poredak bude zasnovan na po\u0161tovanju ljudskih prava i evropskih standarda, posebno u ovoj klju\u010dnoj fazi integracije na\u0161e dr\u017eave u EU.<\/p>\n<p>________________________________________________________________________________________________<\/p>\n<blockquote><p><em>[1] \u010clan 41, Pravo na dobru upravu<\/em><\/p>\n<p><em>Svako ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obra\u0111uju nepristrasno, pravi\u010dno i u razumnom roku.<\/em><br \/>\n<em>To pravo uklju\u010duje:<\/em><br \/>\n<em>(a)\u00a0 pravo svake osobe na saslu\u0161anje prije preduzimanja bilo kakve pojedina\u010dne mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati;<\/em><\/p>\n<p><em>(b) pravo svake osobe na pristup svojem spisu, uz po\u0161tovanje zakonitih interesa povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne;<\/em><\/p>\n<p><em>(c) obavezu uprave da obrazlo\u017ei svoje odluke.<\/em><\/p>\n<p><em>[2] \u201ePo\u0161tovanje prava na odbranu predstavlja op\u0161ti princip prava Evropske unije koji se primjenjuje kada organi vlasti namjeravaju da donesu mjeru koja mo\u017ee nepovoljno uticati na pojedinu osobu.\u201c<\/em><\/p>\n<p><em>[3] \u201eSvrha pravila prema kojem adresatu nepovoljne odluke mora biti omogu\u0107eno da iznese svoja zapa\u017eanja prije nego \u0161to ta odluka bude donijeta je da nadle\u017enom organu omogu\u0107i da djelotvorno uzme u obzir sve relevantne informacije. Da bi se osiguralo da je osoba ma koju se odluka odnosi za\u0161ti\u0107ena, svrha pravila je, izme\u0111u ostalog, da tom licu omogu\u0107i da ispravi eventualnu gre\u0161ku ili dostavi informacije koje se odnose na njegove li\u010dne okolnosti, a koje mogu i\u0107i u prilog dono\u0161enju ili nedono\u0161enju odluke, odnosno dono\u0161enju odluke odre\u0111enog sadr\u017eaja.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovi standardi, koji \u010dine dio acquis communitaire, podrazumijevaju da odluke koje ozbiljno uti\u010du na profesionalni status slu\u017ebenika moraju biti donijete nakon sprovo\u0111enja individualnog postupka u kojem je osobi omogu\u0107eno da bude saslu\u0161ana i da ostvari pravo na odbranu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-452850","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452850"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452853,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452850\/revisions\/452853"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}