Dio Antarktika izgleda kao scena iz horor filma, a nalazi se u dolini Mekmardo, odnosno u dijelu koji je potpuno zale\u0111en.<\/p>\n
Nalazi se u suvim dolinama Mekmardoa, ogromnoj zale\u0111enoj pustinji u kojoj se povremeno iz blje\u0161tavo bijele mase Tejlorovog gle\u010dera iznenada izliva mlaz tamnocrvene te\u010dnosti.<\/p>\n
Krvavi vodopadi, poznati prirodni fenomen, od njihovog otkri\u0107a 1911. godine, kada ih je zabilje\u017eio australijski geolog Tomas Grifit Tejlor, podsti\u010du nau\u010dne spekulacije.<\/p>\n
U ovim surovim i hladnim predjelima svjetlost rijetko sti\u017ee, a temperature su u debelom minusu.<\/p>\n
Niz posmatranja sprovedenih od 2018. godine razjasnio je klju\u010dne nedoumice, uklju\u010duju\u0107i porijeklo crvenkaste boje i na\u010din na koji voda ostaje u te\u010dnom stanju na temperaturama od gotovo minus 20 stepeni Celzijusa.<\/p>\n
Novo istra\u017eivanje, koje je objavljeno u \u010dasopisu “Antartic Science” donosi zavr\u0161ni dio slagalice i obja\u0161njava koji ta\u010dno procesi pokre\u0107u izbijanje ove te\u010dnosti iz podzemlja.<\/p>\n
Vje\u010dni led<\/strong><\/p>\n Jarko crveni vodopad izbija iz vje\u010dnog leda, u najhladnijem regionu na Zemlji. Krvavi vodopadi su me\u0111u najmisterioznijim prirodnim fenomenima na Antarktiku.<\/p>\n U vrijeme otkri\u0107a Tejlor je pretpostavio da je crvena boja posljedica prisustva mikroalgi.<\/p>\n Dugo se pretpostavljalo da su crvene alge odgovorne za upe\u010datljivu boju, ali nova studija tvrdi druga\u010dije.<\/p>\n Koriste\u0107i modernu radarsku tehnologiju, istra\u017eiva\u010di su vi\u0161e od jednog vijeka kasnije ispitali slojeve leda koji hrane vodopad. Rezultati su pokazali da krvavocrvena boja ne poti\u010de od biolo\u0161kog materijala, ve\u0107 od izuzetno slane, gvo\u017e\u0111em bogate vode skrivene ispod leda.<\/p>\n \u010cestice gvo\u017e\u0111a<\/strong><\/p>\n Nau\u010dnici su utvrdili da boju zapravo uzrokuju \u010destice gvo\u017e\u0111a zarobljene u nanosferama zajedno sa drugim elementima, poput silicijuma, kalcijuma, aluminijuma i natrijuma.<\/p>\n Smatra se da su ih proizvele drevne bakterije zarobljene ispod povr\u0161ine. Kada gvo\u017e\u0111e do\u0111e u kontakt sa vazduhom, dolazi do oksidacije, \u0161to mje\u0161avini daje karakteristi\u010dnu boju r\u0111e.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de prisustva te\u010dne vode, rije\u010d je o hiperslanoj salamuri koja je nastala prije oko dva miliona godina, kada su se vode Antarkti\u010dkog okeana povukle iz dolina.<\/p>\n Izuzetno visok sadr\u017eaj soli spre\u010dava smrzavanje pa te\u010dnost mo\u017ee da ostane u te\u010dnom stanju i povremeno izbija na povr\u0161inu.<\/p>\n Rijeka ispod gle\u010dera<\/strong><\/p>\n Crvena voda koja se sliva niz gle\u010dere je veoma slana, a kako isti\u010de tim nau\u010dnika, ispod povr\u0161ine leda nalazi se rijeka, koja je nastala od stare okeanske vode i samo zbog velike koli\u010dine soli ne mo\u017ee da se zaledi, ve\u0107 je sa\u010duvala svoje agregatno stanje.<\/p>\n Okeanska voda je bogata gvo\u017e\u0111em, koja u kontaktu sa kiseonikom iz vazduha na povr\u0161ini oksidi\u0161e i dobija boju r\u0111e.<\/p>\n Novo otkri\u0107e<\/strong><\/p>\n Iako je pitanje temperature razja\u0161njeno, ostalo je da se objasni \u0161ta fizi\u010dki pokre\u0107e izbijanje te\u010dnosti.<\/p>\n Odgovor je dobijen analizom GPS podataka, o\u010ditavanjem termalnih senzora i snimaka visoke rezolucije prikupljenih tokom erupcije 2018. godine.<\/p>\n Rezultati su pokazali da su Krvavi vodopadi posljedica promjena pritiska koje uti\u010du na naslage salamure ispod gle\u010dera.<\/p>\n Dok se Tejlorov gle\u010der pomjera nizvodno, ogromna masa leda vr\u0161i pritisak na podledni\u010dke kanale, stvaraju\u0107i ogroman napon.<\/p>\n Kada pritisak dostigne kriti\u010dnu ta\u010dku, led popu\u0161ta. Pod pritiskom salamura prodire u pukotine i izbacuje se na povr\u0161inu u kratkim mlazevima.<\/p>\n Zanimljivo je da ovo osloba\u0111anje djeluje kao hidrauli\u010dna ko\u010dnica, privremeno usporavaju\u0107i kretanje gle\u010dera.<\/p>\n Ovim otkri\u0107em misterija Krvavih vodopada, barem zasad, djeluje razrije\u0161eno.<\/p>\n Jupiter i Saturn<\/strong><\/p>\n Ovaj fenomen nije jedinstven u univerzumu jer je zabilje\u017een na Jupiteru i Saturnu.<\/p>\n Ali, ovo je jedina ta\u010dka na planeti Zemlji na kojoj se mo\u017ee vidjeti ovaj fenomen.(Izvor:RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dio Antarktika izgleda kao scena iz horor filma, a nalazi se u dolini Mekmardo, odnosno u dijelu koji je potpuno zale\u0111en.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":452690,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-452687","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452687","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452687"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452687\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452691,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452687\/revisions\/452691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/452690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}