Iako zvanicna statistika upozorava da u BIH zivi 19 posto stanovnistva s oko pet KM dnevno, a oko 30 posto njih tek sa kojom markom vise, medjunarodne financijske institucije ne smatraju ovu zemlju siromasnom<\/p>\n
Pi\u0161e: Bosnia Report on-line<\/strong><\/em><\/p>\n Iako zvanicna statistika upozorava da u BIH zivi 19 posto stanovnistva s oko pet KM dnevno, a oko 30 posto njih tek sa kojom markom vise, medjunarodne financijske institucije ne smatraju ovu zemlju siromasnom.<\/p>\n Kao jedno od obrazlozenja za to navodi se da zemlja ne moze istovremeno i stremiti prikljucenju u EU i traziti donatorsku pomoc, jer jedno iskljujucuje drugo. Prema misljenju mnogih potencijalnih donatora i kreatora medjunarodne financijske politike, za BIH vrijeme donacija polako prolazi, a dolazi vrijeme investicija i kreditiranja, iako to ne znaci kako ce donatori preko noci otici iz zemlje.<\/p>\n Prema ocjeni Svjetske banke (WB), BIH je napravila pomake pa je od ove godine od poskonfliktne zemlje \u201cunapredjena\u201d u zemlju u tranziciji, sto u praksi znaci da ce se za dobivanje kredita natjecati sa drugim zemljama koje imaju jednak prihod po glavi stanovnika, a pobjednik ce biti najbolji reformator.<\/p>\n Direktor ureda Svjetske banke u Sarajevu Dirk Rainermann potvrdio je za CAI kako ce od toka reformi zavisiti hoce li BIH u naredne tri godine dobiti 100 ili 180 milijuna dolara, koji su odobreni kroz novu Strategiju pomoci zemlji (CAS).<\/p>\n Novi CAS za BIH zasnovan na Srednjorocnoj razvojnoj strategiji zemlje (PRSP) i pripremljen je u konsultaciji s vlastima i drugim domacim i medjunarodnim partnerima. Program uvezuje srednjorocne ciljeve PRSP-a zemlje s ciljevima programa pomoci WB.<\/p>\n Obrazlaze se kako je BIH ostvarila napedak od 1996.g., posebno u post-konfliktnoj rekonstrukciji, socijalnoj integraciji i izgradnji drzave. Ipak u CAS dokumentu se napominje kako ce osnovni izazov za dalji socijalni i ekonomski razvoj i smanjenje siromastva u naredne tri godine biti prijelaz s ekonomije, u velikoj mjeri zavisne od pomoci, na samoodrzivu ekonomiju.<\/p>\n Izuzimajuci financijsku potporu WB, pristiglu u BIH od 1996 do danas, u obliku povoljnih kredita u visini od milijarde dolara, sav priliv ino sredstava u zemlju nije uvijek iskoristen na pravi nacin, niti u skladu s potrebama zemlje.<\/p>\n Nerijetko su donacije stizale i sredstava se ulagala za manje vazne sektore, a cesto je bilo rijeci i o tehnickoj pomoci, odnosno placanju naknada i dnevnica \u201cstrucnjaka\u201d iz zemalja donatora, pa su se u konacnici novci vracali u zemlju iz koje su dosli.<\/p>\n Prema procjenama Razvojnog programa UN-a u BIH, objavljenim u studiji o stranoj pomoci i koristenju razvojnih sredstava u zemlji od 1996 do 2002.g, samo preko drzavnih institucija, ne racunajuci institucije na entitetskim, kantonalnim ili opcinskim razinama, niti potporu kroz nevladnih sektor, u zemlju je stiglo oko 24 milijuna dolara, najvecim dijelom iz EC-a i UNDP-a.<\/p>\n Oko 15 i pol milijuna dolara od ukupnih sredstava potroseno je na izgradnju institucionalnih sistema, oko tri milijuna dolara ulozeno je za deminiranje, oko 1,8 milijuna dolara za statistuku, a mali dio, oko 600.000 dolara donatorskih sredstava, utroseno je na socijalni sektor, a svega 134.000 dolara na ekonomski razvoj.<\/p>\n Prema tvrdnjama UNDP u BIH, i u naredne dvije godine medjunarodnim financijerima priorteti ulaganja ostaju isti, samo u manjem obimu. Ova organizacija tvrdi kako BIH ne moze vise ocekivati da godisnje primi priblizno 750 milijuna dolara (ukljucujuci i grantove i zajmove) od medjunarodne zajednice kao sto je bilo u prethodnih sedam godina, te da u najboljem slucaju moze ocekivati oko 120 milijuna dolara godisnje u vidu bilateralne pomoci.<\/p>\n Zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BIH, Moises Venancio smatra da bi umanjenu donatorsku pomoc domaca vlada trebala upotrebiti na najbolji nacin, te preuzeti vise odgovornosti za proces razvoja i stratesko planiranje prioritetnih ciljeva u razvoju.<\/p>\n Oblasti koje trebaju novac za razvoj bh vlada imat ce priliku predstaviti na razvojnoj konferenciji u Sarajevu, 22 rujna\/septembra, koju organizira WB i EC. Tada ce se gostima iz pedesetak zemalja svijeta predstaviti razvojna strategija BIH za ciju trogodisnju implemnetaciju treba 1,5 milijardi dolara.<\/p>\n Ciljevi i prioriteti kojima stremi BIH vlada, a koji su definirani PRSP om jesu smanjenje nezaposlenosti za trecinu, broja siromasnih za petinu i pretvaranje BIH u ekonomski samodrzivu zemlju do 2007, odnosno dostizanje prijeratnog zivotnog standarda do 2009.<\/p>\n Direktor WB u Sarajevu, Dirk Rainerman ne negira da bi sredstava mogla biti osigurana ali naglasava da nije rjec o donatorskoj nego o razvojnoj konferenciji gdje ce se BIH predstaviti kao zemlja za investiranje.<\/p>\n Sef ekonomskog i politickog odjela delegacije Europske komisije u BIH, Renzo Davidi misljenja je da je vrijeme donatorskih konferencija za BIH zavrseno jer \u201cBIH kao potencijalni kandidat za ulazak u EU ne moze hodati okolo sa sesirem u ruci trazeci pare\u201d.<\/p>\n \u201cZemlja u jednom odredjenom nivou razvoja mora traziti investicije I pokusati povecati izvoz. Ideja je da lokalne vlasti predstave proces koji je do sada napravljen u sektoru ekonomskog razvoja i da predstave svoju viziju buducnosti, djelimicnu vezanu za razvojnu strategiju za BIH i za proces integracija u EU\u201d, kaze Davidi za CAI.<\/p>\n Europska komisija u svome dokumetnu drzavne strategije za BIH od 2002 do 2006 navodi da ce \u201cBIH odrediti vlastitu stopu napretka u okviru procesa stabilizacije i prikljucenja kao i da kljucni uspjeh lezi u tome da vlasti BIH preuzumu vodecu ulogu i osiguraju rjesenje za vlaste probleme\u201d.<\/p>\n Renata Radic Iako zvanicna statistika upozorava da u BIH zivi 19 posto stanovnistva s oko pet KM dnevno, a oko 30 posto njih tek sa kojom markom vise, medjunarodne financijske institucije ne smatraju ovu zemlju siromasnom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45264","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45264"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45264\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nBosnia Report on-line<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"