{"id":45262,"date":"2004-09-21T14:37:24","date_gmt":"2004-09-21T14:37:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45262"},"modified":"2004-09-21T14:37:24","modified_gmt":"2004-09-21T14:37:24","slug":"bakterije-ubice-haraju-evropom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2004\/09\/21\/bakterije-ubice-haraju-evropom\/","title":{"rendered":"Bakterije &#8211; ubice haraju Evropom"},"content":{"rendered":"<p>Streptokoke tipa A oduvek zive na nasoj kozi i sluzokozi usta. Ponekad mogu da prouzrokuju grebanje u grlu, ali odnedavno ih bije glas da su postale zderaci mesa<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Blic<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Streptokoke tipa A oduvek zive na nasoj kozi i sluzokozi usta. Ponekad mogu da prouzrokuju grebanje u grlu, ali odnedavno ih bije glas da su postale zderaci mesa. Svedski naucnici sa Univerziteta u Lundu upozoravaju da ova vrsta hara Evropom. Od 2002. godine strucnjaci sirom sveta analizirali su slucajeve infekcije streptokokama A, kod kojih su pacijenti bili zivotno ugrozeni. Vec u prvih 18 meseci otkrili su, umesto 100 ocekivanih, cak 5.000 slucajeva. <\/p>\n<p>Bakterije-ubice prodiru u telo i krce sebi put kroz tkivo tako sto ga prozdiru, ostecujuci misice, srce i bubrege. Na isti nacin, ponekad prave male rupe u tankim krvnim sudovima, sto dovodi do unutrasnjeg krvarenja, pada krvnog pritiska, a moguc je i toksicni sok. Nakon njega smrt nastupa u roku od 24 sata, sto se desava u 20 do 30 odsto infekcija opasnih po zivot. Mikrobiolozi pretpostavljaju da na prostoru Evropske unije godisnje ima cak 20.000 ovakvih infekcija streptokokom A. <\/p>\n<p>Potencijalno smrtonosna bakterija izazvala je tokom leta pravu paniku medju zdravstvenim zvanicnicima u Velikoj Britaniji. Naime, njeno prisustvo je utvrdjeno medju dvojicom narkomana tokom rutinskog zdravstvenog pregleda. <\/p>\n<p>\u201cNakon proslogodisnje epidemije pojacli smo kontrole na streptokoku A. Radi se o bakteriji koja prozdire meso, napada meko tkivo i omotace misicnih vlakana. Ona moze da potpuno zdravu osobu pretvori u smrtnog bolesnika\u201d, rekao je doktor Dzim MekMenamin iz Glazgova. <\/p>\n<p>Bakterija ulazi u telo kroz ostecenja na kozi, izaziva malaksalost, smanjuje krvni pritisak, groznicu, dehidrataciju i siti toksine kroz krv.<br \/>\nUnisteno tkivo zbog gangrene mora biti odstranjeno hirurskim putem kakobi se spasao zivot obolelog. Ukoliko se na vreme otkrije pacijent moze biti izlecen antibioticima, ali streptokoka a moze da napada i misice i kosti. <\/p>\n<p>Prema zvanicnim podacima u Velikoj Britaniji godisnje ova bakterija se otkrije u oko 1.000 slucajeva, a njih 60 do 80 zavrse fatalno.<br \/>\nIstrazivaci na Univerzitetu Oklahoma nedavno su zavrsili petogodisnji projekat utvrdjvanja gena streptokoke A. <\/p>\n<p>\u201cOcekujemo da ce genetski kod bakterije uspeti da nam pomogne u borbi protiv nje. Lekovi ce biti drugacije pripremani i otvara se mogucnost proizvodnje vakcine, koja ce stiti ljudski organizam\u201d, rekao je Dzozef Fereti, molekularni biolog koji je vodio projekat.<br \/>\nU medjuvremenu na Univerzitetu u Merilendu (drzava Baltimor) izvrsena su prva testiranja vakcine protiv streptokoke A na ljudima. Testovi koji su izvrseni na 28 osoba od 18 do 50 godina, bili su uspesni, a naucnici tvrde da vakcina moze da zastiti ljude u periodu do 70 godina. <\/p>\n<p>Prema podacima Centra za kontrolu bolesti iz Atlante u SAD se godisnje registruje 9.000 slucajeva bolesti koje izaziva streptokoka A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Streptokoke tipa A oduvek zive na nasoj kozi i sluzokozi usta. Ponekad mogu da prouzrokuju grebanje u grlu, ali odnedavno ih bije glas da su postale zderaci mesa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45262","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45262"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45262\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}