{"id":452525,"date":"2026-03-01T14:12:17","date_gmt":"2026-03-01T13:12:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=452525"},"modified":"2026-03-01T14:12:17","modified_gmt":"2026-03-01T13:12:17","slug":"kad-milicija-trenira-strogocu-zatvor-zbog-kerovi-saslusanja-zbog-kolumne-i-papuca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/01\/kad-milicija-trenira-strogocu-zatvor-zbog-kerovi-saslusanja-zbog-kolumne-i-papuca\/","title":{"rendered":"Kad milicija trenira strogo\u0107u: Zatvor zbog \u201ckerovi\u201d, saslu\u0161anja zbog kolumne i papu\u010da"},"content":{"rendered":"<p>Dru\u0161tvene mre\u017ee su svakodnevno preplavljene me\u0111usobnim uvredama gra\u0111ana, govorom mr\u017enje i sli\u010dnim sadr\u017eajem koji institucije skoro i da ne prate, a reakcije uglavnom izostaju sve dok meta ne postanu upravo institucije, policija ili nosioci vlasti.<\/p>\n<p>Nedavno je Tiv\u0107anin M.J. ka\u017enjen sa 445 eura zbog vrije\u0111anja poslanika Nikole Zirojevi\u0107a na Fejsbuku. Podgori\u010danin B.T. je zbog vrije\u0111anja gradona\u010delnika Podgorice Sa\u0161e Mujovi\u0107a ka\u017enjen sa 1.800 eura, a B.S, tako\u0111e zbog vrije\u0111anja Mujovi\u0107a, sa 350 eura. Podgori\u010danin \u010cedomir Radi\u010devi\u0107 ka\u017enjen je sa 400 eura zbog vrije\u0111anja novinarke Jelene Jovanovi\u0107. \u00a0Tako makar ka\u017eu mediji, jer na sajtovima suda nema ni statistike niti rje\u0161enja o ka\u017enjavanju.<\/p>\n<p>Zbog internet komentara, koji sadr\u017ee uvrede, crnogorske institucije \u0161alju gra\u0111ane i u zatvor. Tako je Sud za prekr\u0161aje u Podgorici osudio J.V. na 20 dana zatvora zbog vrije\u0111anja \u010delnice vlasti u Podgorici. Primjera ima jo\u0161. Prekr\u0161ajno, uglavnom nov\u010dano, ka\u017enjavalo se za psovke i uvrede, a saslu\u0161anja i davanja izjava policiji nisu bili po\u0161te\u0111eni ni novinari i kolumnisti.<\/p>\n<p>Vesna Rajkovi\u0107 jer je komentarisala papu\u010de supruge gradona\u010delnika Podgorice, Brano Mandi\u0107 jer je ismijavao mizogine ispade univerzitetskog profesora Stamatovi\u0107a, Boban Batri\u0107evi\u0107 jer je kritikovao SPC.<\/p>\n<p>Samo u posljednjih nekoliko sedmica policija je ispred redakcije sa\u010dekala novinara TV Vijesti Petra Komneni\u0107a nakon \u0161to je u emisiji pustio razgovor sa navodnim Milo\u0161em Medenicom, a do stanice je morao i kolumnista RTCG-a Du\u0161ko Kova\u010devi\u0107 zbog kritike na ra\u010dun sposobnosti policije.<\/p>\n<p>Nedavno smo\u00a0\u00a0<a href=\"https:\/\/www.vijesti.me\/vijesti\/crna-hronika\/793781\/baraninu-30-dana-zatvora-na-drustvenim-mrezama-pisao-da-su-policajci-kerovi-i-sluge-svakog-rezima\">iz medijskih izvje\u0161taja<\/a>\u00a0saznali da je sud za prekr\u0161aje izrekao\u00a0kaznu od 30 dana zatvora jednom gra\u0111aninu zbog navodnog vrije\u0111anja policije na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Prema dostupnim informacijama, slu\u010daj se odnosio na komentare u kojima su policijski slu\u017ebenici nazivani \u201ekerovima\u201c i \u201eslugama svakog re\u017eima\u201d.\u00a0 Postupanje policije i prekr\u0161ajnih sudova za javno izre\u010denu rije\u010d mo\u017eda najbolje ilustruje slu\u010daj kada je Nik\u0161i\u0107anin ka\u017enjen sa 500 eura jer je tada\u0161njeg direktora policije Veselina Veljovi\u0107a nazvao prdnjavom, \u0161to je, kako se \u010dini, postavilo standard za dana\u0161nje postupanje institucija.<\/p>\n<p><strong>Je li onlajn uvreda kr\u0161enje javnog reda i mira?<\/strong><\/p>\n<p>U Srbiji je posljednjih sedmica aktuelna rasprava o\u00a0predlogu\u00a0izmjena Zakona o javnom redu i miru, koji je\u00a0<a href=\"https:\/\/vreme.com\/drustvo\/zastitnik-gradjana-zakon-o-javnom-redu-i-miru-odnosice-se-i-na-drustvene-mreze\/\">predstavio<\/a>\u00a0za\u0161titnik gra\u0111ana Zoran Pa\u0161ali\u0107,\u00a0a koji\u00a0predvi\u0111a\u00a0da se prekr\u0161aji iz ove oblasti ubudu\u0107e mogu \u010diniti i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n<p>Organizacije civilnog dru\u0161tva, stru\u010dnjaci i novinarska udru\u017eenja upozoravaju na mogu\u0107e\u00a0<a href=\"https:\/\/nuns.rs\/strucnjaci-upozoravaju-nacrt-zakona-o-javnom-redu-i-miru-prosiruje-prekrsaje-na-drustvene-mreze-mogucnost-zloupotrebe-i-represije-2\/\">zloupotrebe,\u00a0represiju<\/a>\u00a0i\u00a0<a href=\"https:\/\/www.nin.rs\/drustvo\/vesti\/101832\/za-ili-protiv-gradana-zastitnik-gradana-predlaze-izmene-zakona-o-javnom-redu-i-miru\">negativne posljedice<\/a>\u00a0po slobodu izra\u017eavanja\u00a0do kojih\u00a0bi mogao da dovede ovaj\u00a0predlog.<\/p>\n<p>Za razliku od Srbije, u Crnoj Gori za takvu intervenciju nije bilo potrebe. Zakon o javnom redu i miru je jo\u0161 2011. godine propisao da se prekr\u0161aji protiv javnog reda i mira mogu izvr\u0161iti i putem elektronskih komunikacionih mre\u017ea, a kasnijim izmjenama ova odredba je dodatno pro\u0161irena i na oglasne i reklamne objekte i panoe. Kroz praksu sudova ova formulacija je vremenom tuma\u010dena na na\u010din koji omogu\u0107ava primjenu zakona i na izra\u017eavanje na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pa se ograni\u010denja slobode izra\u017eavanja ve\u0107 godinama primjenjuju i u online prostoru.<\/p>\n<p>Javno dostupne pravosudne statistike sudova za prekr\u0161aje ne pru\u017eaju dovoljno informacija da bi se mogla ste\u0107i sveobuhvatna slika o obimu ka\u017enjavanja zbog izra\u017eavanja na internetu. Dodatno, pretragom pravosudnog portala nije mogu\u0107e prona\u0107i presude prekr\u0161ajnih sudova koje bi omogu\u0107ile ozbiljniju kvalitativnu analizu, pa se u nedostatku sistemskih podataka uglavnom moramo oslanjati na\u00a0zvani\u010dna saop\u0161tenja institucija.<\/p>\n<p>Umjesto cjelovitih evidencija, do fragmentarne slike dolazimo kroz medijske izvje\u0161taje: javni funkcioneri i druge javne li\u010dnosti me\u0111usobno se optu\u017euju zbog izgovorenih rije\u010di, krivi\u010dne prijave se \u010desto podnose, ali nerijetko zavr\u0161avaju prekvalifikacijom u prekr\u0161aj i izricanjem nov\u010danih ili zatvorskih\u00a0kazni.<\/p>\n<p><strong>Je li uvreda u Crnoj Gori\u00a0dekriminalizovana?<\/strong><\/p>\n<p>Skup\u0161tine Crne Gore je 2011. godine, nakon vi\u0161egodi\u0161njeg javnog zalaganja organizacija civilnog dru\u0161tva i novinara,\u00a0ali i pod sna\u017enim me\u0111unarodnim pritiskom u kontekstu evropskih integracija,\u00a0iz Krivi\u010dnog zakonika izbrisala krivi\u010dna djela klevete i uvrede.\u00a0Godinama prije toga krivi\u010dni postupci i presude protiv novinara bili su \u010desti,\u00a0<a href=\"https:\/\/www.vijesti.me\/zabava\/321701\/reporteri-bez-granica-zatvorska-kazna-za-komnenica-lici-na-akt-osvete\">novinar\u00a0Petar\u00a0Komneni\u0107\u00a0je zbog odbijanja da\u00a0plati\u00a0nov\u010dane kazne\u00a0bio suo\u010den\u00a0sa prijetnjom zatvora kao zamjene<\/a>, dok su se parni\u010dne tu\u017ebe protiv novinara i aktivista nerijetko zavr\u0161avale visokim nov\u010danim od\u0161tetama\u00a0&#8211;\u00a0uprkos\u00a0standardima Evropskog suda za ljudska prava\u00a0i stalnim upozorenjima Evropske\u00a0komisije. U Mi\u0161ljenju o zahtjevu Crne\u00a0Gore\u00a0za \u010dlanstvo u EU iz 2010. godine, Komisija je kao jedan od klju\u010dnih prioriteta za otvaranje pregovora navela unapre\u0111enje slobode medija, posebno kroz uskla\u0111ivanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u oblasti klevete i ja\u010danje saradnje sa civilnim dru\u0161tvom.<\/p>\n<p>Ovaj potez je ocijenjen kao va\u017ean korak u unapre\u0111enju ambijenta za slobodu izra\u017eavanja. Dekriminalizacija, me\u0111utim, nije zna\u010dila osloba\u0111anje svake odgovornosti: osoba koja smatra da je\u00a0uvrije\u0111ena i dalje mo\u017ee u parni\u010dnom postupku tra\u017eiti naknadu \u0161tete, objavljivanje presude ili ispravku. Klju\u010dna razlika je u tome \u0161to u gra\u0111anskom postupku nije mogu\u0107e izre\u0107i zatvorsku kaznu, \u0161to je predstavljalo veliko olak\u0161anje za novinare koji su do tada radili pod stalnom prijetnjom krivi\u010dnog gonjenja.<\/p>\n<p>Tokom narednih godina uslijedilo je postepeno\u00a0usagla\u0161avanje\u00a0prakse parni\u010dnih sudova u Crnoj\u00a0Gori\u00a0sa standardima\u00a0Evropskog suda za ljudska prava, pa danas ve\u0107 izvjesno vrijeme nemamo primjere dosu\u0111ivanja\u00a0nesrazmjerno\u00a0visokih nov\u010danih naknada protiv novinara i medija. Upravo na tome su insistirale organizacije civilnog dru\u0161tva, uz podr\u0161ku Evropske\u00a0komisije\u00a0&#8211;\u00a0da se u gra\u0111anskim postupcima dosljedno primjenjuju evropski standardi slobode izra\u017eavanja.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, krivi\u010dnopravna\u00a0reforma\u00a0se\u00a0desila prije masovne ekspanzije dru\u0161tvenih mre\u017ea u na\u0161em kontekstu i bila je krojena prvenstveno po mjeri klasi\u010dnih medija i profesionalnih novinara. Bila je zami\u0161ljena kao za\u0161tita slobode izra\u017eavanja u tradicionalnom medijskom prostoru, bez realne anticipacije dana\u0161njeg digitalnog pejza\u017ea, u kojem gra\u0111ani masovno proizvode i \u0161ire sadr\u017eaj.<\/p>\n<p>Zbog toga dekriminalizacija klevete i uvrede nije\u00a0tada imala ni u percepciji\u00a0savremenu\u00a0realnost online govora, gdje svako ima platformu i potencijalno veliki domet, a dr\u017eava je kroz prekr\u0161ajno pravo prakti\u010dno ponovo otvorila prostor za represivno\u00a0sankcionisanje\u00a0izra\u017eavanja.<\/p>\n<p>Prema Zakonu o javnom redu i miru u Crnoj Gori\u00a0sankcioni\u0161e\u00a0se vrije\u0111anje i drsko pona\u0161anje na javnom mjestu, naro\u010dito grubo, bestidno ili uvredljivo opho\u0111enje prema drugima, ometanje ili omalova\u017eavanje slu\u017ebenih lica u vr\u0161enju njihovih\u00a0ovla\u0161\u0107enja, kao i vrije\u0111anje po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etni\u010dkog porijekla ili drugog li\u010dnog svojstva &#8211; za \u0161ta su predvi\u0111ene nov\u010dane kazne i zatvor u trajanju do 30 ili 60 dana.\u00a0Iako zakon polazi od pojma \u201ejavnog mjesta\u201c, on propisuje da se prekr\u0161aji mogu u\u010diniti i putem elektronskih komunikacionih mre\u017ea, a sudska praksa je ovu odredbu tuma\u010dila i primjenjivala na izra\u017eavanje na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n<p>Va\u017eno je, me\u0111utim, podsjetiti da praksa\u00a0Evropskog suda za ljudska prava\u00a0ne postoji samo kada je rije\u010d o gra\u0111anskim sporovima, ve\u0107 i kada dr\u017eava ograni\u010dava slobodu izra\u017eavanja kroz kaznene mehanizme,\u00a0uklju\u010duju\u0107i i prekr\u0161aje. Sud u\u00a0Strazburu\u00a0dosljedno primjenjuje tzv.\u00a0trodjelni\u00a0test: da li je ograni\u010denje propisano zakonom, da li ima legitiman cilj i, \u0161to je klju\u010dno, da li je nu\u017eno u demokratskom dru\u0161tvu i proporcionalno cilju koji se \u017eeli posti\u0107i. Ti standardi\u00a0bi morali obavezivati sve sudove u Crna Gora\u00a0&#8211;\u00a0ne samo parni\u010dne, ve\u0107 i sudove za prekr\u0161aje. Ostaje, me\u0111utim, ozbiljno pitanje da li sudovi za prekr\u0161aje\u00a0uop\u0161te\u00a0primjenjuju ovaj test u praksi, posebno imaju\u0107i u vidu da se na njega rijetko nailazi \u010dak i u presudama drugih sudova.<\/p>\n<p>Redakcija Raskrinkavanja pitala je Vi\u0161i sud za prekr\u0161aje da li sudovi za prekr\u0161aje vodi statistiku prekr\u0161aja iz Zakona o javnom redu i miru razvrstanu po vrsti prekr\u0161aja i po tome da li su u\u010dinjeni u fizi\u010dkom ili digitalnom prostoru (putem elektronskih komunikacionih mre\u017ea), te koliko su puta pro\u0161le godine izre\u010dene sankcije\u00a0 za prekr\u0161aje Zakona o javnom redu i miru u\u010dinjene u digitalnom prostoru. Pitali smo i da li sudovi za prekr\u0161aje prilikom odlu\u010divanja primjenjuju standarde slobode izra\u017eavanja razvijene u praksi Evropskog suda za ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i\u00a0trodjelni\u00a0test, i da li su ti razlozi sadr\u017eani u obrazlo\u017eenjima odluka, ali odgovore nismo dobili ni nakon vi\u0161e od 10 dana \u010dekanja.<\/p>\n<p><strong>Milica Kova\u010devi\u0107, programska direktorica CDT-a<br \/>\nRaskrinkavanje.me<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dru\u0161tvene mre\u017ee su svakodnevno preplavljene me\u0111usobnim uvredama gra\u0111ana, govorom mr\u017enje i sli\u010dnim sadr\u017eajem koji institucije skoro i da ne prate, a reakcije uglavnom izostaju sve dok meta ne postanu upravo institucije, policija ili nosioci vlasti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":426907,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-452525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452525"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452528,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452525\/revisions\/452528"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/426907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}