{"id":452479,"date":"2026-03-01T06:55:47","date_gmt":"2026-03-01T05:55:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=452479"},"modified":"2026-03-01T06:55:47","modified_gmt":"2026-03-01T05:55:47","slug":"ocaj-a-ne-strategija-tjera-sad-i-izrael-da-udare-na-iran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/03\/01\/ocaj-a-ne-strategija-tjera-sad-i-izrael-da-udare-na-iran\/","title":{"rendered":"O\u010daj \u2013 a ne strategija \u2013 tjera SAD i Izrael da udare na Iran"},"content":{"rendered":"

Autor: Farhad Ibragimov*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ujutro 28. februara, Izrael i SAD su pokrenuli vojnu operaciju protiv Irana, \u0161to Teheran smatra neizazvanom agresijom \u2013 posebno zabrinjavaju\u0107e jer su razgovori jo\u0161 uvijek trajali.<\/p>\n

Situaciju je dodatno zao\u0161trilo to \u0161to je samo nekoliko sati prije udara predsjednik SAD Donald Tramp javno izjavio da kona\u010dna odluka o Iranu jo\u0161 nije donesena. Iako je izrazio frustraciju tempom pregovora, naglasio je da se dalji razgovori o\u010dekuju sljede\u0107e sedmice.<\/p>\n

Sa iranske strane postojala je oprezna nada u napredak \u2013 makar i za djeli\u0107 procenta \u2013 ali dovoljno da bi se mogao posti\u0107i kompromis. Posmatra\u010di su primijetili da su pregovori bili u osjetljivoj fazi: strane su se pribli\u017eile na nekoliko tehni\u010dkih ta\u010daka, a diplomatski kanali su i dalje bili aktivni.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, ameri\u010dka \u0161tampa je ve\u0107 dan ranije imala sugestivna curenja. Dva visoka vojna zvani\u010dnika rekla su Njujork Tajmsu da, uprkos poja\u010danom vojnom prisustvu blizu Irana, Pentagon nema dovoljno snaga i municije za dugotrajnu vazdu\u0161nu kampanju.<\/p>\n

Jedan zvani\u010dnik je procijenio da bi ameri\u010dke snage u regionu mogle udarati samo oko sedam do deset dana prije nego \u0161to resursi budu zna\u010dajno iscrpljeni. U su\u0161tini, te procjene bacaju sumnju na odr\u017eivost operacije, isti\u010du\u0107i njen vjerovatno ograni\u010deni obim i vremenski okvir.<\/p>\n

Zapa\u017eeno je da je NBC News, pozivaju\u0107i se na visokog diplomatu, izvijestio da je Izrael preduzeo korake specifi\u010dno usmjerene na podrivanje skoro zavr\u0161enog napretka u pregovorima SAD-Iran pro\u0161le sedmice. \u201eJo\u0161 jednom, kada pregovori do\u0111u blizu uspjeha, Izrael je intervenisao\u201c, rekao je izvor za mre\u017eu. \u201eJo\u0161 jednom, izraelski rep ma\u0161e ameri\u010dkim psom\u201c, sugeri\u0161u\u0107i da su izraelske akcije zna\u010dajno oblikovale ameri\u010dku spoljnu politiku u trenutku kada su klju\u010dni proboji bili na dohvat ruke.<\/p>\n

Nakon udara, Iran je odgovorio gotovo trenutno. Teheran je ga\u0111ao ameri\u010dke baze u UAE, Kataru, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji, izazivaju\u0107i o\u0161tre kritike svih tih zemalja. Neki izvje\u0161taji su ukazivali na to da se Saudijska Arabija pridru\u017euje vojnoj akciji protiv Irana, formalno zauzimaju\u0107i stav. Va\u017eno je podsjetiti da je Iran vi\u0161e puta upozoravao svoje arapske susjede, uklju\u010duju\u0107i Saudijsku Arabiju i UAE, da bi bilo kakvi udari SAD-a ili Izraela na iransku teritoriju u\u010dinili ameri\u010dke vojne objekte u regionu legitimnim metama. To se prvenstveno odnosilo na ameri\u010dke baze \u0161irom Zaliva. Prema iranskoj vojnoj doktrini, ovi odgovori se predstavljaju kao samoodbrana: infrastruktura koja se koristi za napad na Iran automatski postaje dozvoljena meta.<\/p>\n

Unutar zemlje, takozvana \u201ejastreba\u010dka\u201c frakcija u Iranu dobija na snazi. Vojno orijentisan pristup \u2013 posebno nakon udara na simboli\u010dne i strate\u0161ke lokacije u Teheranu, uklju\u010duju\u0107i Ministarstvo obavje\u0161tajnih poslova, Ministarstvo odbrane, kancelariju Vrhovnog vo\u0111e, objekte nuklearnog programa i predsjedni\u010dku rezidenciju \u2013 efektivno potiskuje diplomatsku retoriku. Po\u0161to ameri\u010dki i izraelski zvani\u010dnici otvoreno progla\u0161avaju legitimnost eliminacije iranskog vrha politi\u010dkog rukovodstva, uklju\u010duju\u0107i Vrhovnog vo\u0111u ajatolaha Alija Hamneija i predsjednika Masuda Peze\u0161kijana, Teheran to ne vidi kao nuklearni pritisak, ve\u0107 kao poku\u0161aj potpunog ru\u0161enja re\u017eima.<\/p>\n

Od samog po\u010detka, nuklearno pitanje je slu\u017eilo kao izgovor; stvarni cilj protivnika bio je razbijanje iranskog politi\u010dkog sistema. Teheran to tuma\u010di kao poku\u0161aj oduzimanja suvereniteta i sposobnosti da samostalno djeluje na svjetskoj sceni. Insistiranje Irana da ostane izvan regionalne bezbjednosne arhitekture pod vo\u0111stvom SAD-a ostaje trajna smetnja za razli\u010dite administracije Bijele ku\u0107e.<\/p>\n

Doma\u0107a politi\u010dka dimenzija u SAD-u tako\u0111e igra ulogu. Prelazak na vojnu opciju odra\u017eava rastu\u0107i uticaj jastrebova, predstavljenih senatorima poput Lindzija Grahama i Teda Kruza, koji zagovaraju prinudnu akciju protiv Irana. Strategija sada stavlja ulog na maksimalni pritisak, potencijalno guraju\u0107i ka radikalnoj promjeni re\u017eima. Mnogi posmatra\u010di tvrde da je Tramp izabrao konfrontacioni pristup, nadaju\u0107i se brzom i dramati\u010dnom u\u010dinku.<\/p>\n

Ali regionalni kontekst je fundamentalno druga\u010diji. Iran je velika regionalna sila sa sofisticiranom mre\u017eom uticaja, \u0161irokom mre\u017eom proksija i slo\u017eenom geografijom. Njegova pozicija na raskrsnici Bliskog istoka i Zapadne Azije zna\u010di da bilo kakva eskalacija velikih razmjera neizbje\u017eno poga\u0111a gotovo sve susjedne zemlje i remeti klju\u010dne transportne i energetske puteve. Iran je ve\u0107 izazvan na asimetri\u010dne odgovore, \u0161ire\u0107i sukob izvan po\u010detnog teatra.<\/p>\n

Zapanjuju\u0107e je da udari SAD i Izraela na Iran u mnogim aspektima izgledaju kao \u010dinovi o\u010daja nakon iscrpljivanja alternativnih alata pritiska. Tokom posljednjih mjeseci, Va\u0161ington i njegovi saveznici primijenili su cijeli spektar mjera: sankcije, diplomatsku izolaciju, poku\u0161aje unutra\u0161nje destabilizacije i informaciono-psiholo\u0161ke operacije. Po\u010detkom januara fokus je bio na unutra\u0161njoj destabilizaciji, po modelu \u201eobojene revolucije\u201c. Ali iranske vlasti su odlu\u010dno odgovorile, ograni\u010davaju\u0107i komunikacije, kontroli\u0161u\u0107i javnu aktivnost i konsoliduju\u0107i vlast \u2013 uspje\u0161no odr\u017eavaju\u0107i upravljanje uprkos ekonomskim gubicima.<\/p>\n

Poku\u0161aji o\u017eivljavanja alternativnog centra legitimiteta, poput takozvanog \u201ekrunskog princa\u201c u egzilu, propali su politi\u010dki. Marginalizovan unutar zemlje i bez zna\u010dajne podr\u0161ke dijaspore, ta figura nije mogla mobilisati smislen otpor.<\/p>\n

Kada su meka mo\u0107, sankcije i kontrolisana destabilizacija propali, o\u0161tra eskalacija postala je preostala opcija. U ovom kontekstu, udari na Iran mogu se vidjeti kao kockanje visokim ulozima \u2013 poku\u0161aj podizanja uloga i forsiranja konfrontacije u vojnu dimenziju.<\/p>\n

Doma\u0107a politika u SAD poja\u010dava ovaj pritisak. Obe\u0107avaju\u0107i da \u0107e \u201erije\u0161iti iranski problem\u201c, Trampova administracija postavila je visoka o\u010dekivanja. Sa povi\u0161enim politi\u010dkim ulozima, povla\u010denje bi se do\u017eivjelo kao slabost \u2013 posebno za Trampa li\u010dno.<\/p>\n

Dugo vremena nije bilo jasno da li \u0107e Izrael ili SAD djelovati prvi. Na kraju je izabran sinhronizovani pristup, sa Izraelom koji je pokrenuo akciju uz ameri\u010dko u\u010de\u0161\u0107e. Ovo smanjuje rizike od unilateralne krivice i \u0161alje signal ujedinjenog fronta.<\/p>\n

Ipak, strate\u0161ki rizici ostaju visoki. Ako prethodni alati pritiska nisu uspjeli slomiti Iran iznutra, ograni\u010deni vojni udar vjerovatno ne\u0107e donijeti druga\u010diji ishod. Naprotiv, mo\u017ee oja\u010dati unutra\u0161nju konsolidaciju i produ\u017eiti sukob na nepredvidive na\u010dine. Sa pribli\u017eavanjem izbora za Senat i Dom, Tramp ne preuzima samo rizik: ako ne uspije posti\u0107i \u201epromjenu re\u017eima\u201c \u2013 ne samo eliminaciju vrha, ve\u0107 razbijanje islamskog sistema u cjelini, \u0161ro je gotovo nemogu\u0107 poduhvat \u2013 njegov polo\u017eaj mo\u017ee zavr\u0161iti mnogo gore nego \u0161to zami\u0161lja. Istorija ga mo\u017ee suditi o\u0161trije nego prethodnike poput Bila Klintona, D\u017eord\u017ea Bu\u0161a, Baraka Obame ili D\u017eoa Bajdena, koje prezire i ne \u017eeli da ga sa njima porede.<\/p>\n

28.februar mo\u017ee ozna\u010diti ta\u010dku bez povratka. Ako SAD i Izrael uspiju eliminisati cijeli iranski vojno-politi\u010dki establi\u0161ment \u2013 dugogodi\u0161nju ambiciju \u2013 ne\u0107e biti sigurnog ugla na Bliskom istoku. Niko ne\u0107e mo\u0107i da presjedne. Nije uzalud fraza \u201eIran nije Irak\u201c ponavljana godinama. Bu\u0161 je propao u Iraku; prema trenutnim trendovima, Tramp bi mogao krenuti ka sli\u010dnom ishodu.<\/p>\n

* Autor je predava\u010d na Ekonomskom fakultetu Univerziteta RUDN, gostuju\u0107i predava\u010d na Institutu dru\u0161tvenih nauka Ruske predsjedni\u010dke akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu upravu<\/em><\/p><\/blockquote>\n

rt.com<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vojna akcija zamjenjuje diplomatiju, prisiljava Iran na asimetri\u010dne odgovore i gura Bliski istok na prekretnicu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":426183,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-452479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452479"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452482,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452479\/revisions\/452482"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/426183"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}